Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Osijek

Broj: Pp-2769/2022-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Ksenije Laslo kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske i okrivljenice JM iz [adresa], odgovorne osobe u pravnoj osobi, koje zastupa odvjetnik Filip Glavaš, zbog prekršaja iz čl.229.st.1.t.1., t.16. i t.34. i st.2., čl.228.st.1.t.14. i st.2. Zakona o radu (NN, brojevi: 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22, 46/23 i 64/23), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/22-01/708, urbroj: 443-02-01-10-22-12 od 25. kolovoza 2022., dana 20. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.181.t.5. Prekršajnog zakona

protiv okrivljene pravne osobe Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske sa sjedištem u [adresa], OIB: 46854859465, prekršajno nekažnjavana

okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1980., s prebivalištem u [adresa], državljanke RH, prekršajno kažnjavane

o d b i j a s e o p t u ž b a

a) jer da je uvidom u evidencije o radnom vremenu za listopad, studeni i prosinac 2020. utvrđeno da je radnik ĆM u razdoblju od 1. listopada 2020. do 31. prosinca 2020. radio duže od 180 sati prekovremeno godišnje i to:

- u listopadu 2020. ostvario je ukupno 557 sati, od kojih 125 sati rada po pozivu iz pripravnosti, 16 sati rada po pozivu, 3 sata rada po pozivu subotom, 5 sati rada po pozivu nedjeljom,

- u studenom 2020. ostvario je ukupno 225 sati, od kojih 31 sat rada po pozivu iz pripravnosti,

- u prosincu 2020. ostvario ukupno 469 sati, od kojih 72 sata rada po pozivu iz pripravnosti, 63 sati rada po pozivu, 9 sati rada po pozivu subotom, 6 sati rada po pozivu nedjeljom.

Slijedom navedenog utvrđeno je da je radnik ĆM u listopadu 2020. ostvario ukupno 125 sati rada po pozivu iz pripravnosti i 24 sata rada po pozivu, što je ukupno 149 sati prekovremenog rada, u studenom 2020. ukupno 31 sat rada po pozivu iz pripravnosti, što je ukupno 31 sati prekovremenog rada i u prosincu 2020. ukupno 72 sata rada po pozivu iz pripravnosti i 78 sati rada po pozivu, što je ukupno 150 sati prekovremenog rada, odnosno prekovremeni rad imenovanog radnika je trajao od 1. listopada 2020. do 31. prosinca 2020. 330 sati, odnosno duže od 180 sati godišnje,

II. time bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.65.st.4., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.16. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.65.st.4., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.16. i st.2. Zakona o radu,

b) jer da poslodavac radniku ĆM nije omogućio korištenje tjednog odmora s obzirom da je utvrđeno da je radnik ĆM radio kako slijedi:

- u razdoblju od 12. listopada 2020. do 1. studenog 2020. svih 7 dana u tjednima od 12. listopada 2020. do 18. listopada 2020., 19. listopada 2020. do 25. listopada 2020., 26. listopada 2020. do 1. studenog 2020., odnosno u navedenom razdoblju radio neprekidno 21 dan, a nije mu omogućeno korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada,

- u razdoblju od 30. studenog 2020. do 10. siječnja 2021. radio svih 7 dana u tjednima od 30. studenog 2020. do 6. prosinca 2020., 7. prosinca 2020. do 13. prosinca 2020., 14. prosinca 2020. do 20. prosinca 2020., 21. prosinca 2020. do 27. prosinca 2020., 28 prosinca 2020. do 3. siječnja 2021., 4. siječnja 2021. do 10. siječnja 2021., odnosno u navedenom razdoblju radio neprekidno 42 dana , a nije mu omogućeno korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada, iako je čl.32.st.5. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano da se radniku u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada,

III. time bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.75.st.2. u sv.čl.89.st.2., a kažnjiv po čl.228.st.1.t.14. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.75.st.2. u sv.čl.89.st.2., a kažnjiv po čl.228.st.1.t.14. i st.2. Zakona o radu.

IV. Na temelju čl.182.t.3. Prekršajnog zakona

okrivljena pravna osoba Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske sa sjedištem u [adresa], OIB: 46854859465, prekršajno nekažnjavana

okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1980., s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, prekršajno kažnjavana

o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e

a) jer da kao poslodavci nisu vodili na propisani način evidenciju o radnom vremenu radnika LM za siječanj, veljaču i ožujak 2022. sukladno čl.8.st.2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima jer je utvrđeno da je radnik ĆM radio po pozivu iz pripravnosti na radnom mjestu u Službi za epidemiologiju u Osijeku u radnom vremenu:

- 2. siječnja 2022. od 7,00 do 14,35 sati, odnosno 8 sati

- 6. veljače 2022. od 6,45 do 17,30 sati, odnosno 11 sati

- 6. ožujka 2022. od 6,30 do 12,30 sati, odnosno 6 sati,

a okrivljenici su u evidenciji o radnom vremenu za siječanj 2022. evidentirali 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti, u evidenciji za veljaču nisu evidentirali niti jedan sat rada po pozivu iz pripravnosti, a u evidenciji o radnom vremenu za ožujak 2022. evidentirali su 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti,

V. time bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.5., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.1. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u 5., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.1. i st.2. Zakona o radu,

b) jer da je radnik ĆM radio po pozivu iz pripravnosti na radnom mjestu u Službi za epidemiologiju u Osijeku u radnom vremenu 2. siječnja 2022. od 7,00 do 14,35 sati, odnosno 8 sati te u ožujku 2022. dana 6. ožujka 2022. od 6,30 do 12,30 sati, odnosno 6 sati, a okrivljenici su imenovanom 3. veljače 2022. isplatili plaću za siječanj 2022. i isplatili 5 sati ostvarenog rada po pozivu iz pripravnosti nedjeljom, a da mu na dan dospjelosti plaće nisu isplatili plaću u cijelosti i to dio plaće za ostvarenih 3 sata rada po pozivu iz pripravnosti nedjeljom. Plaću za ožujak 2022. isplatili su istom radniku 5 travnja 2022. te mu isplatili 5 ostvarenih sati rada po pozivu iz pripravnosti nedjeljom, a da mu nisu na dan dospjelosti plaće ožujak 2022. isplatili plaću u cijelosti i to dio plaće za ostvarenih 1 sat rada po pozivu iz pripravnosti nedjeljom. Poslodavac je bio dužan radniku LM do 28. veljače 2022. uručiti obračun dijela neisplaćene plaće za siječanj 2022. za ostvarenih 3 sata rada po pozivu iz pripravnosti nedjeljom te do 30. travnja 2022. uručiti obračun dijela neisplaćene plaće za ožujak 2022. za ostvarenih 1 sat rada po pozivu iz pripravnosti nedjeljom sukladno čl.7. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine,

VI. time bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.93.st.2., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.34. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.93.st.2., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.34. i st.2. Zakona o radu.

VII. Na temelju čl.140. st.1. i st.2. u sv.čl.138.st.2. t.2. do 5. i t..7. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika pod gornjim brojem zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude te je sud proveo redovan postupak.

2. Okrivljenici su u pisanim obranama od 23. studenog 2022., identičnog sadržaja porekli počinjenje prekršaja navodeći da je u inkriminiranom razdoblju bila na snazi Odluka Stožera civilne zaštite RH, klasa. 810-06/20-01/7, urbroj: 511-01-300-20-15 od 23. ožujka 2020. (dalje: Odluka) kojom su uvedene nužne mjere posebne organizacije rada, epidemiološke službe za vrijeme proglašene epidemije Covid19. Temeljem navedenog uvedena je stalna pripravnost doktora medicine, specijalista epidemiologije koji su zaposleni unutar mreže zdravstvene zaštite bez obzira na mjesto rada i poslodavca. Odlučeno je kako organizacijom i rasporedom rada specijalista upravljaju Zavodi za javno zdravstvo, dok je točkom VI. Odluke odlučeno kako su svi radnici Zavoda dužni izvršavati naloge mjerodavnih osoba Zavoda, uključujući i eventualnu obvezu smjenskog rada i dežurstava. ukoliko drugačije nije moguće osigurati pružanje zdravstvene zaštite pučanstvu. Ovo stoga što je Odlukom Ministarstva zdravstva RH, klasa: 011-02/20-01/143, urbroj: 534-02-02-2/6-20-01 od 11. ožujka 2020. proglašena epidemija bolesti Covid 19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2. Odlukom istog Ministarstva, klasa: 511-01/20-01/05, urbroj: 534-02-20-1 od 14. ožujka 2022. uvedena je i mjera mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe te korištenja medicinsko-tehničke opreme i ostalih sredstava. Istom Odlukom I. okr. je obvezana na promjenu uvjeta rada zdravstvenih radnika te je I.okr uveo posebnu organizaciju rada kojom je regulirao prekovremeni rad i radnika ĆM, epidemiologa te nesporno da je njegov prekovremeni rad trajao duže od 180 sati godišnje, ali je rezultat obveze pridržavanja Odluke. U svezi evidencije rada po pozivu iz pripravnosti pogrešno je utvrđeno od strane tužitelja da bi okrivljenici postupili protivno pozitivnim propisima. Nesporno je da je poslodavac u evidenciji radnog vremena radnika ĆM za siječanj 2022. evidentirao 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti, a nije evidentirao navodno ostvarena još 3 sata takvog rada. Nesporno je da je poslodavac za istog radnika za ožujak 2022. evidentirao 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti, a nije evidentirao još 1 sat rada po pozivu. Odredbom iz čl.52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja definirano je da je pripravnost oblik rada radnika kada isti ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći. Pripravnost je vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se ukaže takva potreba, no ne nalazi se na mjestu rada, niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac, no radnik je obvezan odazvati se pozivu poslodavca bez odgode i doći najkasnije na radno mjestu u roku od jednog sata. Člankom 43. cit. Kolektivnog ugovora definirano je da radnik po pozivu ne mora biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv poslodavca i ako je u fizičkoj mogućnosti, mora se odazvati pozivu te da se rad po pozivu smatra prekovremenim radom i tako se plaća. Odredbom iz članka 19. stavak 2. Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u organizaciji u mreži javne zdravstvene službe (NN, broj: 106/2019) podaci o broju pripravnosti po radniku, kao i o broju dolazaka na rad iz pripravnosti moraju se voditi u posebnoj evidenciji na obrascu koji je tiskan u Prilogu I. Pravilnika. Iz navedenog proizlazi da poslodavac određuje potrebu za pozivanjem radnika te određuje i koliko dugo takav rad, prema okolnostima konkretnog slučaja, treba trajati. Iz istog razloga je poslodavac organizirao rad na način da je regulirao prekovremeni rad i uveo obrazac kojim poslodavac, odnosno voditelj službe određuje prekovremeni rad i njegovo vremensko trajanje. Poslodavac je rad organizirao na način da se rad po pozivu svih epidemiologa određuje fiksno u trajanju od 5 sati. Radniku ĆM je za siječanj 2022. evidentirao 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti jer mu je u tolikoj satnici bio i naložen i odobren takav rad te uredno plaćen. Dana 2. siječnja 2022. radnik ĆM je temeljem naloga i odobrenja poslodavca odradio 5 radnih sati po pozivu, dok je samovoljno, bez odobrenja poslodavca i bez valjanog obrazloženja i nužne potrebe koji regulira rad po pozivu, samovoljno ostao na radnom mjestu 3 sata duže. U odnosu na 6. veljače 2022. poslodavac radniku ĆM nije naložio, niti odobrio rad po pozivu iz pripravnosti te isti nije mogao biti evidentiran, niti plaćen. Dana 6. ožujka 2022. radnik ĆM je temeljem naloga i odobrenja poslodavaca odradio 5 radnih sati po pozivu, dok je samovoljno bez odobrenja poslodavca i bez valjanog obrazloženja i nužne potrebe samovoljno ostao na radnom mjestu jedan sat duže. Okolnost da je radnik ĆM u sporne dane radio samovoljno bez odobrenja poslodavca i bez valjanog obrazloženja i nužne potrebe proizlazi i iz e-maila radnika ĆM upućenog I. okr. kojim 3. siječnja 2022. traže suglasnost za rad koji je bez odobrenja poslodavca obavljen 2. siječnja 2022., a isto proizlazi i iz njegovog e-maila od 11. veljače 2022. kojim traži suglasnost za rad obavljen bez odobrenja poslodavca 6. veljače 2022. Iz zaključka broj: 102. s 15. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, broj: 143/2013) održane 16. travnja 2024. za tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora čije odredbe o pripravnosti su iste kao i važećem i primjenjivom Kolektivnom ugovoru proizlazi da zdravstveni radnik koji je u pripravnosti nema pravo na plaćanje sati provedenih na radnom mjestu ukoliko na isto nije pozvan od strane poslodavca. Zbog svega navedenog, poslodavac radniku nije bio dužan uručiti obračun dijela neisplaćene plaće jer su mu uredno plaćeni svi radni sati evidentirani u evidenciji o radnom vremenu. Predlažu da ih sud oslobodi od optužbe.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedoke ĆM, ŠM, NM, AM i BM te je pročitao i izvršio uvid u: podnesak okrivljenika upućen sudu putem branitelja od 31. listopada 2024., odluku o početku i završetku radnog vremena službi zavoda, Zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 17. siječnja 2020., odluku Zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 23. ožujka 2020., odluku o radnom vremenu Zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 23. ožujka 2020., odluku Zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 17. studenog 2020., odluku Zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 28. prosinca 2020., odluku o radnom vremenu Zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije 8. siječnja 2021., odluku Zavoda za javno zdravstvo od 12. veljače 2021., odluku Zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 10. ožujka 2021., odluku Zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 24. ožujka 2021., odluku o radnom vremenu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 22. travnja 2021., odluku Nastavnog zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 30. srpnja 2021., odluku o radnom vremenu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo osječko-baranjske županije od 3. rujna 2021.

4. U daljnjem dokaznom postupku sud je pročitao i izvršio uvid u: obrasce određivanje prekovremenog rada NZJZ Osječko-baranjske županije na ime ĆM od 2. siječnja 2022., 6. ožujka 2022. i 6. veljače 2022., stranice spisa 61, 62 i 64, e-mail ĆM upućen NM od 11. veljače 2022., e-mail GM upućen JM od 3. siječnja 2022., e-mail ĆM upućen DM od 3. siječnja 2022., e-mail JM upućen NM i dr. od 19. siječnja 2022., e-mail ĆM upućen NM od 19. siječnja 2022.

5. Svjedok AM u iskazu je naveo da je dugogodišnji zaposlenik I. okr., a od 2015. godine do 16. studenog 2020. bio je voditelj Službe za epidemiologiju u I. okr. U vrijeme pandemije korona virusa jedan liječnik u županiji je bio na tjednoj razini u pripravnosti, a raspored pripravnosti bio je određen od početka kalendarske godine. Taj liječnik je pokrivao cijelu županiju, bilo da je bio u Osijeku ili Belišću, Đakovu i dr. Rad u pripravnosti se plaćao uvijek kao prekovremeni rad za odrađene sate ako je bila potreba za radom i ako je odradio sate. Radilo se zapravo o zdravstvenoj potrebi, a sam liječnik je kao specijalist odlučio treba li odraditi određene sate. Vrlo rijetko se događalo da bi bilo potrebe za radom više od jednog epidemiologa, ali se onda radilo po pozivu. Svjedok je naveo kako ne zna na koji način se obračunavao takav rad, no poznato mu je da se isto činilo sukladno Zakonu o radu. U svezi rada radnika ĆM u listopadu i studenom 2020. da je isti navodno ostvario 149 sati u listopadu te godine prekovremenog rada, a u studenom 31 sat takvog rada naveo je da su tada djelatnici, pa i epidemiolozi sami ispunjavali izvještaj o pripravnosti i predavali upravi i svaki djelatnik je mogao napisati broj sati rada koje je ostvario, a da nije bilo nikakve specijalne kontrole takvog rada. Nakon tog razdoblja uveden je sustav kontrole na način da je voditelj Službe za epidemiologiju morao kontrolirati, odnosno nadzirati točno što se odradilo pa i kakav se izvještaj predavao. Nadalje je naveo da je u konkretnom slučaju radnik ĆM samovoljno odradio navedene prekovremene sate u listopadu i studenom 2020. Obrazložio je da je rad po pozivu iz pripravnosti bio organiziran na način da je liječnik koji je bio u pripravnosti po pozivu odlazio raditi u Zavod i nakon toga iskazivao sate odrađenog rada. Za vrijeme korone bio je velik broj pacijenata i mogao je biti dosta veći broj sati, ali ne 149 kako je ĆM odradio u listopadu 2020. U vrijeme pandemije korona virusa, nakon 2020. godine uveden je obrazac kojim se kontroliralo koliko sati je odrađeno prekovremenog rada te je taj obrazac ispunjavao radnik, a pregledavali su i supotpisivali voditelj Službe i ravnatelj. Ništa mu nije poznato za tjedni odmor radnika i nije vršio kontrolu takvog rada.

6. Branitelj nije stavljao primjedbe na iskaz svjedoka.

7. Svjedok BM u iskazu je naveo da je u razdoblju od 17. studenog 2020. do 12. prosinca 2021. bio voditelj Službe za epidemiologiju u I. okr. Vezano za rad liječnika u pripravnosti naveo je da je jedno vrijeme bio jedan liječnik tjedno u pripravnosti na području cijele županije, a nakon toga, ne zna točno od kojeg datuma, svi epidemiolozi su bili u trajnoj pripravnosti, kao i voditelj Službe do sredine ožujka 2021. U svezi Odluke Stožera civilne zaštite kojom je bilo određeno da prekovremeni rad, rad u pripravnosti može trajati 5 sati fiksno, naveo je da je isto nesporno bilo propisano, no nije bilo životno u čestim situacijama za vrijeme trajanja pandemije korona virusa, no napomenuo je kako poslodavac nije plaćao više od 5 sati fiksnog takvog rada, tako da su svi nastojali za to vrijeme odraditi takav posao. Djelomično je ispravio svoj navod dodajući da je kao voditelj potpisao rad pojedinog epidemiologa koji je trajao dulje od 5 sati pripravnosti, no ne zna je li ravnatelj Zavoda na koncu isto odobrio. Sam radnik je upisivao prekovremene sate u poseban obrazac.

8. Branitelj nije stavljao primjedbe na iskaz svjedoka.

9. Svjedok ĆM u iskazu je naveo da je zaposlen kao epidemiolog u I. okr. te se prisjetio da je tijekom 2022. godine bilo problema po pitanju iskazivanja prekovremenih sati njegovog rada, ali i rada drugih kolega epidemiologa, a time i neisplaćivanja odrađenih sati od strane poslodavca. Nije sporno da je za 2. siječanj 2022. evidentirao na obrascu da je radio od 7 do 14,35 sati, odnosno 8 sati, dana 6. veljače 2022. od 6,45 sati do 17,30 sati, odnosno 11 sati i 6. ožujka 2022. od 6,30 sati do 12,30 sati, odnosno 6 sati, a poslodavac mu nije evidentirao te odrađene sate po pozivu iz pripravnosti, a niti mu je isplatio navedeni rad u cijelosti, odnosno konkretne sate više od 5 sati dozvoljenih po pozivu iz pripravnosti. Problem je bio u tome što je tada vladala pandemija koronavirusa, bile su stotine oboljelih pacijenata i nije stizao odraditi sav posao u tih 5 sati. Zbog toga je kontaktirao voditelja Službe za epidemiologiju, NM i on je rekao da se neće miješati u navedeno te da o istom treba osobno odlučiti, no ravnateljica na koncu nije priznala više od 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti. Nije postojala uobičajena praksa koliko se može ostati raditi prekovremeno, već je svaki epidemiolog sam procjenjivao, na temelju raspoloživih podataka i potreba posla, koliko će još raditi. S obzirom na obim poslova koji je bio u to vrijeme nikako se nije moglo unaprijed procijeniti koliko će se trebati odrađivati posla jer su poneki podaci npr. dolazili u poslijepodnevnim satima iz bolnice i Zavoda. Postojali su obrasci za upisivanje odrađenog prekovremenog rada 2022., no ti obrasci su se vremenom mijenjali. Iste obrasce je kontrolirao voditelj službe koji ih je supotpisivao. Ne postoji određeno koliko im je uobičajeno bilo priznato po danu prekovremenih sati, no sjeća se da je godinu dana prije 2021. ravnateljica priznavala sve sate koje su odradili i za njih tražili isplatu plaće.

10. Branitelj je stavio primjedbu na dio iskaza svjedoka u kojem je svjedok ĆM naveo kako nije postojala praksa i odluka uprave o vremenu trajanja odrađenog prekovremenog rada iz razloga što je iz materijalne dokumentacije, iskaza svjedoka, kao i iz pisanih obrana razvidno da je bio rad u prekovremenom trajanju određen u trajanju od 5 sati u odnosu na konkretni dan.

11. Svjedok GM naveo je u iskazu da je od 13. prosinca 2021. voditelj Službe za epidemiologiju u I. okr. te je vezano za rad po pozivu iz pripravnosti, konkretno epidemiologa ĆM za siječanj, veljaču i ožujak 2022. naveo da se sukladno odlukama uprave priznavalo 5 sati rada u pripravnosti ukoliko se radilo o prijekoj potrebi, a za sav rad iznad 5 sati epidemiolog je morao kontaktirati njega kao voditelja, a on potom upravu, odnosno ravnateljicu. Rad dulji od 5 sati dnevno prekovremenih sati priznao se samo ako se radilo o realnom i objektivnom radu, pri čemu je radnik ĆM bio dužan prvo njega kontaktirati i izvijestiti, što isti nije činio i takav rad mu zbog toga nije niti bio priznat, niti isplaćen. Svjedok je nakon što je pogledao obrasce - određivanje prekovremenog rada, stranice spisa 32, 33 i 34 naveo da je u istima vidljiv njegov rukopis u vidu opaski gdje je zaokružio za 2. siječanj 2022. 5 sati te napisao "poštovani, nigdje niste pojasnili koliki je bio opseg potreba i da li je bilo potrebno ostajati duže od 5 dogovorenih sati". Nadalje je naveo da je na obrascu od 6. veljače 2022. kojim je radnik ĆM zahtijevao 11 sati, istom odobreno 5 sati iz identičnog razloga jer nije pojasnio, niti opravdao dulji rad, a isto se radilo i u događaju od 6. ožujka 2022. gdje je zahtijevao 6 sati, a priznato mu je 5 sati. Napomenuo je da je bilo situacija kada je radniku ĆM priznao rad u pripravnosti dulji od 5 sati, a to se dogodilo zbog realnih i objektivnih okolnosti.

12. Branitelj nije stavljao primjedbe na iskaz svjedoka.

13. Svjedokinja ŠM, viša inspektorica rada u iskazu je navela da je obavljajući inspekcijski nadzor utvrdila da su okrivljenici počinili određene prekršaje te se očitovala u odnosu na prekršaje u kojima nije nastupila zastara prekršajnog progona. Utvrdila je da okrivljenici kao poslodavci nisu na propisani način vodili evidenciju o radnom vremenu radnika ĆM za siječanj, veljaču i ožujak 2022. vezano za odrađivanje rada po pozivu iz pripravnosti, jer je radnik evidentirao na obrascima da je radio: 2.1.2022. u navedenom vremenu 8 sati, 6.2.2022. u navedenom vremenu 11 sati te 6.3.2022. u navedenom vremenu 6 sati. S obzirom na isto poslodavac je radniku za siječanj 2022. evidentirao 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti, za veljaču nije evidentirao niti 1 sat rada, a za ožujak mu je evidentirao 5 sati takvog rada. Isto tako utvrđeno je da poslodavac radniku ĆM na dan dospjelosti nije u cijelosti isplatio plaću za siječanj 2022. i ožujak 2022., odnosno nije dostavio obračune dijela neisplaćene plaće do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće i to za siječanj 2022. poslodavac je isplatio 5 ostvarenih sati po pozivu, za ožujak 2022. je isplatio 5 sati ostvarenih sati rada po pozivu, a nije isplatio ostatak. Postojali su obrasci za prekovremeni rad, odnosno rad po pozivu koji su radnici ispunjavali, te i radnik ĆM. Prisjetila se da je nešto na tim obrascima bilo prekriženo od strane nadređenog, odnosno korigirano. Pretpostavlja da je rad radniku nalagao poslodavac, a na osnovu onog što joj je rekao radnik da je odradio, zaključila je da je isti doista toliko i radio, odnosno kako postoji osnovana sumnja da je poslodavac počinio prekršaj.

14. Branitelj nije stavljao primjedbe na iskaz svjedokinje.

15. Branitelj je u završnom govoru predložio sudu da u odnosu na prekršaje pod točkama I. i III. optužbe donese odbijajuću presudu zbog zastare prekršajnog progona, a u odnosu na ostala djela okrivljenike oslobodi od optužbe. Iz iskaza ispitanih svjedoka razvidno je da je radnik ĆM samoinicijativno dolazio na posao i odrađivao isti bez da mu je prekovremeni rad naložen od strane poslodavca i odobren te je ostajao raditi duže od određenog mu prekovremenog rada. U svezi evidencije iz veljače 2022. nesporno je da radniku LM nije bio naložen prekovremeni rad, što je razvidno iz obrazaca ispunjenih od strane radnika te je nesporno da JM nije htjela potpisati i ovjeriti takav rad, a niti je takav rad bio stvarno odrađen.

16. Kako je za prekršaje činjenično opisane u točki I. izreke, pravno kvalificirane odredbom iz čl.229. st.1.t.16. i st.2. Zakona o radu dana 31. prosinca 2024 i iz čl. 228. st.1.t. 14. i st.2. Zakona o radu dana 10. siječnja 2025., nastupila zastara prekršajnog progona protekom četiri godine, sukladno odredbama iz čl.13. i čl.13.a Prekršajnog zakona, a na temelju odredbe iz čl.181.t.5. Prekršajnog zakona, valjalo je odbiti optužbu protiv okrivljenika i riješiti kao u izreci presude.

17. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka i izvršene analize obrane okrivljenika utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se okrivljenike moglo proglasiti krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret, odnosno da kao poslodavci nisu vodili na propisani način evidenciju o radnom vremenu radnika LM za siječanj, veljaču i ožujak 2022. sukladno čl.8.st.2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima jer je utvrđeno da je radnik ĆM radio po pozivu iz pripravnosti na radnom mjestu u Službi za epidemiologiju u Osijeku u radnom vremenu: 2. siječnja 2022. od 7,00 do 14,35 sati, odnosno 8 sati, dana 6. veljače 2022. od 6,45 do 17,30 sati, odnosno 11 sati te dana 6. ožujka 2022. od 6,30 do 12,30 sati, odnosno 6 sati, odnosno da nisu u evidenciji o radnom vremenu za siječanj 2022. evidentirali 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti, u evidenciji za veljaču nisu evidentirali niti jedan sat rada po pozivu iz pripravnosti, a u evidenciji o radnom vremenu za ožujak 2022. evidentirali su 5 sati rada po pozivu iz pripravnosti. Također, nije utvrđeno da okrivljenici nisu radniku ĆM za tako utvrđeni odrađeni prekovremeni rad uručili obračun dijela neisplaćene plaće za siječanj 2022. za ostvarenih 3 sata rada po pozivu iz pripravnosti nedjeljom te do 30. travnja 2022. uručili obračun dijela neisplaćene plaće za ožujak 2022. za ostvarenih 1 sat rada po pozivu iz pripravnosti nedjeljom sukladno čl.7. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine.

18. Nije sporno da je radnik ĆM u inkriminiranom razdoblju, odnosno siječnju, veljači i ožujku 2022. radio po pozivu iz pripravnosti te da mu je poslodavac I.okr. bio dužan isplatiti takav odrađeni rad. Međutim, sporna je okolnost je li radniku LM dana **.**.2022., **.**.2022. i **.**.2022. bio od strane poslodavca naložen rad po pozivu iz pripravnosti u određenoj satnici, te je li takav rad i odobren pa da je poslodavac bio dužan isti i evidentirati u evidenciju o radnom vremenu radnika ĆM i dostaviti mu obračune dugovanog dijela neisplaćene razlike plaće.

19. Odlukom Stožera civilne zaštite RH o uvođenju nužne mjere posebne organizacije rada epidemiološke službe i posebnih epidemioloških mjera vezanih uz virus Sars CoV-2 za vrijeme proglašene epidemije bolesti Covid 19, točkom II. uvedena je stalna pripravnost doktora medicine specijalista epidemiologije zaposlenih unutar mreže zdravstvene zaštite, dok je točkom VII. propisano da su HZJZ i Zavodi ovlašteni naložiti rad na provedbi epidemioloških mjera. Nadalje, zaključkom broj 102. sa sjednice Zajedničkom povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 16. travnja 2014. dano je tumačenje da zdravstveni radnik koji je u pripravnosti nema pravo na plaćanje sati provedenih na radnom mjestu ukoliko na isto nije pozvan od poslodavca. U konkretnom slučaju, radnik ĆM mogao je i bio dužan raditi samo ukoliko je bio pozvan na rad od strane poslodavca I.okr i u vremenu određenom od strane poslodavca, što konkretno znači pet sati u određenom danu, koliko je poslodavac i odobrio. Okolnost da je poslodavac odobrio petosatni rad po pozivu u pripravnosti proizlazi iz uvjerljivog svjedočenja NM, voditelja Službe za epidemiologiju od 13. prosinca 2021. nadalje, koji je naveo da se rad dulji od pet sati priznavao samo ako se radilo o prijekoj potrebni, što konkretno nije bio slučaj s obzirom da radnik ĆM nije opravdao dulji rad od navedenog, a isto proizlazi i iz obrazaca prijave takvog rada. Naime, iz obrazaca određivanje prekovremenog rada za LM vidljivi su komentari dopisani rukom od strane svjedoka NM, koji je u svezi navedenog izjavio da je stavio pisane opaske jer radnik nije opravdao zatraženu satnicu rada po pozivu. Tako je svjedok GM stavio pisanu primjenu na obrasce i to za 2. siječnja 2022. da radnik nije pojasnio koliki je bio opseg potreba i je li bilo potrebno ostajati duže od pet dogovorenih sati te dopisao rukom i zaokružio 5h i u nalogu odobrio i potpisao, iako je ĆM zatražio isplatu za 8 sati. Na obrascu od 6. veljače 2022. svjedok GM je rukom dopisao i potpisao 5h, iako je radnik ĆM zatražio 11 sati, a na obrascu od 6. ožujka 2022. vidljivo je da je ĆM zatražio isplatu za 6 sati rada po pozivu, a odobreno mu je pet sati uz pisanu opasku navedenu od strane NM „po preporuci i dogovoru s upravom HZJZ OBŽ 5 sati“. Neuvjerljiv je svjedok ĆM kada u iskazu tvrdi kako je svaki epidemiolog samovoljno odlučivao koliko će odraditi sati po pozivu iz pripravnosti s obzirom da su svjedoci GM i BM u iskazima naveli da je bio određen rad po pozivu iz pripravnosti u trajanju od pet sati, iznimno je mogao biti dulji, ali u suglasnosti s voditeljem Službe za epidemiologiju, konkretno svjedoka NM. Svjedok GM naveo je da nije dao suglasnost ĆM za rad određenih datuma dulji od pet sati, isto je i pisano evidentirao na obrascu, dok su svjedoci AM i BM uvjerljivo potvrdili u iskazima da je voditelj epidemiološke službe odobravao radi u pripravnosti. Iskaz svjedokinje ŠM, više inspektorice rada sud nije ocjenjivao prilikom odlučivanja jer je imenovana kao službena osoba, prekršaje utvrđivala isključivo na osnovu izjave radnika ĆM. S obzirom da u postupku nije utvrđen rad po pozivu iz pripravnosti za radnika ĆM za navedene datume u siječnju, veljači i ožujku 2022. godine dulji od priznatog i isplaćenog takvog rada istom radniku, nije bilo niti obveze poslodavca radniku dostaviti obračun dugovanog, a neisplaćenog dijela plaće za navedene mjesece u 2022. godini.

20. Odluka o troškovima temelji se na odredbama iz čl.140. st.1. i st.2. u sv.čl.138.st.2. t.2. do 5. i t.7. Prekršajnog zakona.

U Osijeku 20. siječnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ksenija Laslo

Dunja Bertok

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1.Okrivljenicima,

2.Branitelju,

3.Tužitelju,

4.Arhiv.