REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-146/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sucu Saši Radojeviću, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sandre Pentavec, zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 134. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22, dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO- DO-268/2023 od 2. listopada 2023., nakon održane javne rasprave zaključene 15. siječnja 2025., u prisutnosti optuženika LC i Dragice Mišić, savjetnice općinskog državnog odvjetnika u Zlataru, a dana 20. siječnja 2025. u odsutnosti stranaka objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24, dalje: ZKP/08.)

optuženi LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i UC rođ. U, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom SSS, komercijalist, nezaposlen, neoženjen, bez djece, slabog imovinskog stanja, osuđivan

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi

u ožujku 2022., u Zaboku, Matije Gupca br. 67, kao direktor trgovačkog društva RANA INTERVENCIJA d.o.o, za radnike FC, UC, EC, ŽC, NC, LCJ, ZC, SC, ĐC, ČC, PC, ŠC, TC, KC, IC, AC, HC, GC, ĆC, BC, OC, RC, CC i JC, propustio obračunati, zadužiti i uplatiti obvezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na način da je protivno čl. 27. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (NN broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22) i čl. 79. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (NN broj 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 138/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 1/23, 3/23, 56/23), propustio Poreznoj upravi dostaviti propisanu evidenciju o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada odnosno JOPPD obrazac za imenovane radnike, onemogućivši im time ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja naznačena u čl. 9. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), kao i ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja naznačena u čl. 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) na koji način ih je lišio prava iz osiguranja koja im po osnovi rada pripadaju,

dakle, drugome uskratio pravo iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja utvrđeno zakonom, a time nisu ispunjena obilježja nekog drugog kaznenog djela,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

- povredom prava iz socijalnog osiguranja, opisano i kažnjivo po članku 134. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, dalje u tekstu: KZ).

II. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu.

2. Na raspravi Općinskog državno odvjetništvo predložilo je da se dokazi na kojima se temeljio optužnica pročitaju, dok je sud po službenoj dužnosti proveo dokaznu radnju ispitivanja UCJ, zaposlenice u Poreznoj upravi Područni ured Krapina Ispostave Zabok, kao osobe koja je neposredno podnijela kaznenu prijavu protiv optuženika.

3. Sud je iz spisa predmeta po službenoj dužnosti izdvojio zapisnik o ispitivanju osumnjičenika DC s DVD snimkom ispitivanja od 7. srpnja 2023. jer se ista iako pobrojana kao dokaz ne može koristiti u postupku. Stranke su priznale rješenje pravomoćnim istog dana.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi sukladno suglasnim prijedlozima stranaka te je pročitana kaznena prijava Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Krapina od 22. ožujka 2023. to u odnosu na istovjetnost podnositelja kaznene prijave i osobe protiv koje je kaznena prijava podnesena, pročitani su izvadak iz Informacijskog sustava Porezne uprave, Registra osiguranika HZMO od 10. ožujka 2023., stanje računa poreznog obveznika TD RANA INTERVENCIJA d.o.o. od 21. ožujka 2023., povijesni izvadak iz sudskog registra za TD RANA INTERVENCIJA d.o.o. od 12. travnja 2023. i izvadak iz sudskog registra od 29. rujna 2023. Stranke nisu imale procesnih primjedbi na ovaj način izvedene dokaze.

5. Ispitana u svojstvu svjedoka, zaposlenica Porezne uprave UCJ u svjedočkom iskazu navela je da joj je poznato zbog čega je pozvana na raspravu. Naime, porezna uprava Područni ured Krapina podnijela je kaznenu prijavu protiv osumnjičenih MC i VC. Naime, obojica su u periodu inkriminacije bili odgovorne osobe u trgovačkom društvu RANA INTERVENCIJA d.o.o. protiv kojih je podnesena kaznena prijava. Pojašnjava, DC je bio odgovorna osoba navedenog trgovačkog društva do 14. ožujka 2022., a nakon njega je tu ulogu preuzeo ovdje optuženi LC. Radom porezne uprave utvrđeno je da za siječanj 2022. nije podnesen JOPPD obrazac za jednu osobu zbog čega je podnesena prijava protiv VC, dok je također utvrđeno da za ni jednog od radnika u poduzeću RANA INTERVENICJA d.o.o. nije podnesen obrazac JOPPD za ožujak 2022. kada je u trgovačkom društvu odgovorna osoba bio LC. U odnosu na JOPPD obrazac pojašnjava kako se isti podnosi za sve osobe koje su u radnom odnosu kod poslodavca, to je obveza poslodavca, na tom obrascu nalaze se podaci potrebni za obračun plaće i drugih davanja pri čemu se misli na poreze, prireze, ali i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Osobe stječu status osiguranika po osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u trenutku prijave od strane poslodavca s osnove radnog odnosa, a ta prijava se vrši u Zavodu za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. U odnosu na nepodnošenje JOPPD obrasca porezna uprava je stava kako se time ostvaruju obilježja bića kaznenog djela jer osiguranicima prilikom odlaska u mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vrši uvid u informacijski sustav porezne uprave te ukoliko JOPPD obrasci nisu predani te osobe ne tretira kao osiguranike te oni gube radni staž za te godine stoga trpe posljedice u vidu umanjenih mirovina, dakle njima je povrijeđeno njihovo pravo. Nepodnošenje JOPPD obrasca je prekršaj, ovlašteni tužitelj je porezna uprava, međutim porezna uprava je stajališta kako je bespredmetno voditi prekršajni postupak ako su ostvarena bića obilježja kaznenog djela te zbog posljedica koje trpe radnici, a te posljedice nije moguće sanirati ni u prekršajnom ni u kaznenom postupku, međutim kazneni postupak predstavlja ozbiljniju opomenu poslodavcima da svoje ponašanje usklade s pravnom normom.

5.1. Državno odvjetništvo nije imalo pitanja za svjedokinju.

5.2. Na pitanje optuženika svjedokinja odgovara kako porezna uprava ima uniformno postupanje, svi su jednaki pred zakonom, međutim ovdje optuženi je poznat poreznoj upravi iz drugih predmeta. Na daljnji upit optuženika odgovara kako nemaju velik broj takvih prijava jer obično poslodavci odmah usklade svoje ponašanje s pravnom normom. Također, navodi kako je porezna uprava raspolagala podacima iz Registra osiguranika Zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg je proizlazila obveza za podnošenje obrasca.

6. Prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenika optuženi LC branio se šutnjom i nije iznosio svoju obranu, dok je na raspravi od 15. siječnja 2025. iznoseći obranu izjavio kako se prilikom podizanja optužnice nije vodilo računa o tome da je on formalno odgovorna osoba od 14. ožujka 2022. a što niti ne poriče, međutim on je rješenje Trgovačkog suda zaprimio tek kasnije 22. ili 23. ožujka 2022., dakle to rješenje je izdano 22. ožujka 2022. U takvim okolnostima njemu kao odgovornoj osobi, poslodavcu ostalo je vrlo malo vremena riješiti papirologiju. Morao je izvršiti upise djelatnosti tzv. NKD u Zavodu za statistiku, vrijeme je brzo prolazilo, napominje kako nije očekivao da će preuzeti sve te radnike jer je usmeni dogovor s prijašnjim vlasnikom i odgovornom osobom poduzeća bio da trgovačko društvo neće imati radnika. Navodi i posebne okolnosti, a to su one izvanredne okolnosti, u to vrijeme, naime to je razdoblje korone, sve je bilo otežano, bilo je otežano poslovanje, pristup institucijama, a sada nastoji iskoristiti prigodu obzirom je predstavnica porezne uprave ostala na raspravi da i sama potvrdi kako u travnju 2022. više nije bilo zaposlenih u trgovačkom društvu RANA INTERVENCIJA d.o.o., dakle nije bilo više osiguranih osoba, a što podupire njegovu tvrdnju da je s prethodnim direktorom imao takav dogovor. Nije mu bila namjera nikoga zakinuti. Istina je da je i ranije imao problema sa zakonom, međutim bio je naivan, a ovo što mu se sada stavlja na teret nema veze s njegovom prošlošću, radilo se o posebnim okolnostima, kratkom vremenskom periodu u kojem je morao odraditi obaveze u uvjetima korone.

6.1. Općinsko državno odvjetništvo nije imalo pitanja za optuženika.

7. Sud je, a nakon što je optuženik iznosio obranu, dopunski ispitao svjedokinju UCJ koja je iskazala kako u mjesecu travnju 2022. više nije bilo nikakvih problema s radnicima, naime to proizlazi iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava Ispostava Zabok. Naime, porezna uprava je jasno precizirala inkriminirano razdoblje upravo iz razloga što je u narednom periodu poslodavac uredno ispunjavao svoje obaveze, odnosno odjavio radnike zbog čega više nije bio u obvezi predati JOPPD obrazac.

8. Iz uvida u povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo RANA INTERVENCIJA d.o.o. proizlazi da je u vremenskom periodu od 27. travnja 2021. do **.**.2022. DC upisan kao direktor koji zastupa trgovačko društvo samostalno i pojedinačno s time da je prestao biti direktor dana 14. ožujka 2022.

8.1. Iz uvida u povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo RANA INTERVENCIJA d.o.o. proizlazi da je u vremenskom periodu od 14. ožujka 2022. do 7. prosinca 2022. optuženi LC upisan kao direktor koji zastupa trgovačko društvo samostalno i pojedinačno s time da je prestao biti direktor dana 7. prosinca 2022. danom otvaranja stečajnog postupka.

9. Iz ispisa informacijskog sustava Porezne uprave Registra osiguranika HZMO od 10. ožujka 2023. proizlazi kako poslodavac OIB: 68117436772, RANA INTERVENCIJA d.o.o. u stečaju u registru ima zabilježen datum prijave prvog radnika na dan 1. kolovoza 2018., a datum odjave posljednjeg radnika na dan 31. ožujka 2022. Ujedno je na ispisu prisutna napomena kao interna oznaka "aktivni osig. te posl. mora podnijeti JOPPD obr."

9.1. U ispisu informacijskog sustava Porezne uprave Registra osiguranika HZMO od 10. ožujka 2023. za poslodavca OIB: 68117436772, RANA INTERVENCIJA d.o.o. u stečaju ispisani su podaci o osobama, osiguranicima HZMO zaposlenima u navedenom trgovačkom društvu s datumom prijave u vremenskom periodu od 1. kolovoza 2018. pa nadalje i sa datumima odjave radnika do 20. ožujka 2022.

10. U ispisu nepodnositelja – nije podnesen JOPPD za sve posloprimce sadržani su podaci o osobama za koje nije podnesen JOPPD za vremensko period od 1. siječnja 2022. do 31. siječnja 2022. te 1. ožujka 2022. do 31. ožujka 2022. s time da se istovjetnost osoba utvrđuje samo ispisom OIB [osobni identifikacijski broj]a bez dodatnih podataka o istovjetnosti.

11. Iz uvida u stanje računa poreznog obveznika (računi po ispostavi) nadležna ispostava 3523 [adresa] sa datumom obračuna 17. ožujka 2023. proizlazi kako trgovačko društvo RANA INTERVENCIJA d.o.o. za usluge u stečaju OIB: 68117436772 ima dospjela potraživanja s osnova knjigovodstvenih stavki 1201, 1651, 1880, 2283, 8168, 8486 i 4251 u ukupnom iznosu od 469.644,39 kuna.

12. Sud je odbio prijedlog državnog odvjetništva za ispitivanjem svjedoka FC, UC, EC, ŽC, NC, FCJ, ZC, SC, ĐC, ČC, PC, ŠC, TC, KC, IC, AC HC, GC, ĆC, BC, OC, LB, CC i UB na okolnost da li je ovim navedenim oštećenicima u tom periodu bila uskraćena usluga zdravstvenog osiguranja.

12.1. Dakle, državno odvjetništvo je predložilo da se neposredno na raspravi ispitaju dvadeset i četiri svjedoka. Dokazni prijedlog je odbijen jer je sud smatrao takav dokazni prijedlog odugovlačećim, nepotrebno bi se oduljilo i otežalo provođenje rasprave ispitivanjem tolikog broja svjedoka, a u odnosu na okolnost koju će sud utvrditi tumačenjem pravnih propisa i na temelju dokaza već priležećih spisu, zbog čega je takav dokazni prijedlog već u obrazloženju na raspravi označen i kao neprikladan iz razloga što kazneno djelo koje se stavlja na teret optuženiku u svojoj suštini predstavlja administrativnu kategoriju za koju nisu nužni iskazi svjedoka, a kao što bi to bilo eventualno slučaj da se optuženiku pored ovog kaznenog djela ili umjesto tog kaznenog djela stavlja na teret i neko drugo kazneno djelo za koje bi iskazi svjedoka bili relevantni.

13. Sud je odbio prijedlog za pribavom podataka od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a koji prijedlog je stavilo državno odvjetništvo jer je razvidno kako sama činjenica da je optuženik bio dužan podnijeti JOPPD obrazac ukazuje na to da su osobe pobrojane u činjeničnom opisu kaznenog djela bile osiguranici po osnovi obveznog zdravstvenog osiguranja.

14. Sud je po provedenom dokaznom postupku, optuženika oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

15. Radi pravilne raščlambe bitnih činjenica za takvu odluku, sud je dužan pozvati se na odredbu članka 449. Zakona o kaznenom postupku, a to je da se presuda može odnositi na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj optužnici. Nadalje, sud nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocijeni dijela, ali optuženika ne može proglasiti krivim za kazneno djelo teže od onog koje mu je optužbom stavljeno na teret.

15.1. U tom smislu, valja istaknuti kako sud nije bio ovlašten utvrđivati činjenice koje bi odstupale od činjeničnog supstrata kaznenog djela koje se optužnicom stavlja na teret u bitnijoj mjeri, dok je kogentnom normom propisana apsolutna zabrana donošenja presude za teže kazneno djelo od onog koje se stavlja na teret optuženiku.

15.2. Nastavno na navedeno, ističe se kako kazneno djelo iz članka 134. Kaznenog zakona, povreda prava iz socijalnog osiguranja predstavlja supsidijarno kazneno djelo, a čija se obilježja ostvaruju ako time nisu ispunjenja obilježja nekog drugog težeg kaznenog djela.

16. Analizom činjeničnog opisa kaznenog djela i dovođenjem istog u vezu sa dokazima izvedenima na raspravi, sud nije utvrdio postojanje osnovane sumnje da bi optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

16.1. Naime, optuženiku se stavlja na teret blanketnom normom da bi u ožujku 2022., u [adresa], u svojstvu direktora, protivno članku 27. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, 151/2022) i članka 79. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021, 102/2022, 112/2022, 156/2022, 1/2023, 3/2023, 56/2023) propustio Poreznoj upravi dostaviti propisanu evidenciju o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada odnosno JOPPD obrazac za imenovane radnike, onemogućivši im time ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja naznačena u čl. 9. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), kao i ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja naznačena u čl. 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) na koji način ih je lišio prava iz osiguranja koja im po osnovi rada pripadaju.

16.2. Ukoliko se tako izloženi činjenični opis i blanketi na kojima se isti temelji pomnije analiziraju to se pored činjenice kako u optužnici istovjetnost osoba koje bi bile oštećene ne određuje pobliže osim imenom i prezimenom pa je nejasno o kojim osobama bi se uopće radilo, valja ukazati i na period inkriminacije, a to je da se optuženiku stavlja na teret da bi kazneno djelo počinio u ožujku 2022.

16.3. Sukladno odredbi članka 8. Kaznenog zakona stavak 1. kazneno djelo je počinjeno u vrijeme kada je počinitelj poduzeo radnji ili je bio dužan poduzeti radnju bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela.

16.4. Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021), člankom 79. stavak 1. propisano je: (1) Isplatitelji primitaka, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa i/ili sami porezni obveznici Obrazac JOPPD podnose Poreznoj upravi na dan isplate primitka, odnosno na dan dospijeća obveze uplate poreza na dohodak ili na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedeći radni dan. Prema primicima kojima obveza poreza na dohodak odnosno doprinosa dospijeva u roku od 30 dana od dana primitka. Obrazac JOPPD podnosi se u tome roku, ali sa oznakom dana i izvješća kada je primitak stvarno ostvaren.

16.5. Iz citiranog pravilnika, a koje državno odvjetništvo stavlja kao blanketnu normu u optužni akt, proizlazi kako obveza na podnošenje JOPPD obrasca na strani optuženika nije postojala prije 1. travnja 2022. te je optuženik u vremenskom periodu od 1. travnja 2022. do zaključno 30. travnja 2022. bio dužan podnijeti propisane evidencije o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaće).

16.6. Dakle, optuženik nije mogao počiniti kazneno djelo u vremenskom periodu kako mu se to činjeničnim opisom stavlja na teret, a sukladno već citiranom članku 8. Kaznenog zakona.

17. Radi daljnje raščlambe kaznenog djela koje se stavlja na teret optuženiku, a uzimajući u obzir svjedočki iskaz ispitane svjedokinje UCJ, zaposlenice Porezne uprave, sud je uzeo u obzir činjenična utvrđenja koja su se odnosila na faktičnu potvrdu navoda iz kaznene prijave, a zbog čega je imenovana i pozvana radi boljeg razjašnjenja stvari. Tako iz svjedočkog navoda imenovane proizlazi nedvojbenim kako obveza podnošenja obrasca JOPPD se odnosi na poslodavce koji imaju radnike u radnom odnosu kod poslodavca. Nadalje, da osobe stječu status osiguranika po osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u trenutku prijave od strane poslodavca s osnove radnog odnosa, a ta prijava se vrši u Zavodu za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Iz takvog iskaza svjedokinje uz priložene ispise iz informacijskog sustava Porezne uprave sud nalazi neprijeporno utvrđenim da su svi radnici bili osiguranici po osnovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Sud nije prihvatio svjedočki iskaz u dijelu u kojem svjedokinja navodi kako bi samim nepodnošenjem JOPPD obrasca bila ostvarena obilježja bića kaznenog djela koje se optuženom stavlja na teret. Naime, sud smatra da su takvi stavovi posljedica slobodnog tumačenja svjedokinje, međutim takvi stavovi nemaju uporište u činjenicama utvrđenima u odnosu na kazneno djelo koje se stavlja na teret optuženiku, a ni uporište u pozitivnom pravnom okviru.

18. Radi pojašnjenja zbog čega sud ne prihvaća dio iskaza svjedokinje da bi bilo počinjeno kazneno djelo na način kako to navodi, za istaknuti je kako je ocjena dokaza zadatak raspravnog suca dok svjedoci sudjeluju u postupku iskazujući o odlučnim činjenicama.

19. Sud smatra kako je potrebno izložiti cjelokupni pravni okvir na temelju kojeg je sud donio odluku uz već izložena činjenična utvrđenja.

19.1. Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021) člankom 9. stavak 1. propisuje: Obvezno su osigurani: 1. radnici, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposleni na državnom području Republike Hrvatske

19.2. Zakon o mirovinskom osiguranju članak 117. stavak 1. propisuje kako se pravo na mirovinsko osiguranje utvrđuje priznanjem svojstva osiguranika, stavak 2. propisuje da svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod na osnovi prijave osiguranja koju podnosi obveznik doprinosa, odnosno osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa. Nadalje, članak 112. stavak 1. regulira rokove u kojima su obveznici dužni dostaviti podatke za vođenje matičnih evidencija pa tako sukladno stavku 1. točki 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. citiranog Zakona - najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

19.3. Dakle, u konkretnom slučaju uskrata prava na mirovinsko osiguranje iscrpljuje se već propustom podnošenja prijave poslodavca Zavodu za mirovinsko osiguranje. U odnosu na kazneno djelo koje se stavlja na teret optuženiku utvrđeno je nesporno kako su sve osobe, i to oštećenici FC, UC, EC, ŽC, NC, LCJ, ZC, SC, ĐC, ČC, PC, ŠC, TC, KC, IC, AC HC, GC, ĆC, BC, OC, FB, CC i UB u inkriminiranom periodu osiguranici po osnovi obveznog mirovinskog osiguranja.

20. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/13, 137/13, 98/19) u članku 120. propisuje u stavku 1. kako status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje koju prema odredbama ovoga Zakona podnosi obveznik plaćanja doprinosa, osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa, odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranu osobu. Istodobno, stavak 4. navedenog članka normira kako prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Iz rezultata dokaznog postupka, a obzirom Porezna uprava raspolaže podacima o osiguranicima za koje nije podnesen JOPPD obrazac, a koji sadrži podatke o obračunu i uplati s osnove obveznog zdravstvenog osiguranja radnika to proizlazi neprijepornim da su svi radnici bili osigurani od strane poslodavca te prijavljeni na Zavod za zdravstveno osiguranje te im nije bilo uskraćeno to pravo.

21. Valja istaknuti kako je sud prilikom citiranja blanketnih normi citirao propise sukladno njihovom vremenskom važenju jer se kao materijalni propisi imaju primijeniti propisi koji su bili na snazi u vrijeme inkriminiranog kaznenog djela.

22. Sud nakon što je izložio pravni okvir, ističe kako je kazneno djelo koje se stavlja optuženiku supsidijarne naravi, sudska praksa istodobno je zauzela stajalište kako bi takvo kazneno djelo bilo počinjeno pod okolnostima kada poslodavac ne prijavi u zakonskim rokovima radnika i time mu propusti osigurati svojstvo osiguranika po osnovi obveznih osiguranja kako zdravstvenog osiguranja, tako mirovinskog osiguranja (u tom smislu presuda Županijskog suda u Zagrebu 5 Kž-1048/2021-7, po presudi Općinskog suda u Dubrovniku broj K-358/2020).

23. U odnosu na izraženu supsidijarnost te zauzeto pravno stajalište ovog suda, ističe se kako je člankom 132. Kaznenog zakona regulirano kazneno djelo neisplate plaće pri čemu se stavkom 6. pod plaćom u smislu citiranog članka podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću prema posebnom propisu. Dakle, ukoliko bi državno odvjetništvo smatralo da je došlo do povrede prava oštećenika na način da je došlo do uskrate radnicima novčanih davanja po doprinosima iz plaće i na plaću, a što uključuje i obvezne doprinose po osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja tada bi se jedino moglo razmatrati počinjenje drugog kaznenog djela, koje je teže po zapriječenoj kaznenoj sankciji, a što sud vezan činjeničnim supstratom i već iznesenim pravnim okvirom nije bio ovlašten ispitivati.

24. Zaključno, nepodnošenje JOPPD obrasca samo po sebi ne može se smatrati povredom blanketa koje bi predstavljalo uskratu prava osiguranika po osnovi socijalnih osiguranja.

25. U odnosu na činjenični supstrat, predmet optužnice, citirani članak 9. Zakona o mirovinskom osiguranju koji je naveden kao blanket u činjeničnom opisu predstavlja samo definiciju osiguranika, a ne osnov po kojem bi to pravo bilo prekršeno. Istovjetni zaključak proizlazi iz analize članka 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji također samo definira osobe koje ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje. Međutim, citiranim normama ne opisuje se povreda koja bi bila ostvarena.

26. Kako sud nije utvrdio da bi optuženi počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, to je riješeno kao u izreci.

U Zlataru 20. siječnja 2025.

SUDAC

Saša Radojević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-268/2023

2. Optuženi LC