Poslovni broj: P-1477/2018-52

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari tužiteljice PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Igoru Metelku, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 zastupana po punomoćniku AĆ i umješača na strani tuženika, ŽĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 9. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, odvjetnika Igora Metelka i punomoćnice tuženika, odvjetnice Sandre Pleše te u odsustvu uredno pozvanog umješača, 20. siječnja 2025,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici 1.118,19 eura sa zateznim kamatama koje teku od 20. siječnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, u roku 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev s glavnicom i tijekom kamata preko iznosa dosuđenog točkom I izreke.

III Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 573,31 eura sa zateznim kamatama koje teku od 20. siječnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je vodila sudski spor pred Općinskim sudom u Zadru, posl. br. P-1704/11 protiv tuženoga FĆ i UĆ, u kojem ju je kao punomoćnik zastupao ŽĆ, odvjetnik iz [adresa], ujedno osiguranik tuženoga. Spor je pravomoćno okončan u korist tužiteljice, međutim presuda je ostala neprovediva u zemljišnim knjigama iz razloga što je osiguranik u tužbi i tužbenom zahtjevu naznačio pogrešan broj zemljišnoknjižnog uloška koji je bio predmet spora, odnosno zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], umjesto ispravno zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je presuda s tako pogrešno naznačenim brojem uloška postala pravomoćna. Tužiteljica je zatražila ispravak navedene presude, međutim sud je odbio prijedlog navodeći da se ne radi o omašci suda, već se sud vodio podacima koje je naznačio punomoćnik u tužbenom zahtjevu. Tijekom vođenja spora osiguranik nije tražio niti zabilježbu spora niti privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, radi čega je tuženi FĆ na dan objave prvostupanjske presude, Ugovorom o darovanju prenio svoj suvlasnički omjer na svojeg sina UĆ, iz kojeg razloga je presuda također postala neprovediva. Radi navedenoga, tužiteljica je morala pokrenuti novi spor pred Općinskim sudom u Zadru, radi utvrđenja ništetnosti darovnog ugovora i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te ujedno ponovno utvrđenje da je vlasnica predmetne nekretnine s ispravno naznačenim brojem zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Zbog navedenog, tužiteljica potražuje naknadu štete po slijedećim osnovama:

- razlika između dosuđenih do zatraženih parničnih troškova u predmetu P- 1704/11, u iznosu od 4.481,25 kn,

- trošak sudske pristojbe na presudu P-1704/11 u iznosu od 400,00 kn,

- trošak sastava prijedloga za uknjižbu u predmetima Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel, posl.br. Z-12223/16 i Z-14322/15, svaki u iznosu od 500,00 kn + PDV 25% ukupno 1.250,00 kn,

- trošak sudske pristojbe na prijedlog za uknjižbu, svaki u iznosu od 250,00 kn x2, ukupno 500,00 kn

- trošak sastava nove tužbe, privremene mjere, podneska od 17. studenog 2017., zastupanja na ročištu dana 20. studenog 2017. i 13. ožujka 2018. te sudske pristojbe u predmetu Općinskog suda Zadar P-945/17 u ukupnom iznosu od 13.350,00 kn,

- naknadu neimovinske štete - prava na duševno zdravlje s osnova poremećaja duševnog mira u iznosu od 10.000,00 kn.

Tužiteljica je spor vodila od 1. kolovoza 2011. i do danas se nije uspjela uknjižiti kao vlasnica u zemljišnim knjigama te je zbog navedenih propusta i krajnje nepažnje osiguranika bila primorana podnijeti novu tužbu i voditi spor radi zaštite svojih vlasničkih prava na nekretnini u kojoj prebiva veći dio godine, uslijed čega je čeka dugotrajna i neizvjesna parnica koja se mogla izbjeći da je osiguranik prilikom vođenja spora postupao sa dužnom pažnjom i u skladu sa pravilima struke. Kao dokaze je predložila presudu Općinskog suda u Zadru P-1704/11 i priklop tog spisa, podnesak radi ispravka presude od 29. svibnja 2017. i rješenje Županijskog suda u Zadru Gž- 808/17, tužba od 29. svibnja 2017. u predmetu Općinskog suda Zadar P-945/17, Ugovor o darovanju od 29. svibnja 2014., rješenje Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel Z-14322/15 i Z- 12223/16, saslušanje stranaka i svjedoka ŽĆ, medicinsko vještačenje na okolnost pretrpljenog straha. Zatražila je da sud naloži tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 29.981,25 kn, odnosno 3.979,19 eura sa zateznom kamatom od 19. ožujka 2018. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe u cijelosti, a posebno štetu, bilo kakvu štetnu radnju ili propust osiguranika tuženika, protupravnost, uzročno posljedičnu vezu između eventualne štetne radnje i nastale štete, osnovu i visinu eventualne štete. U skladu s čl. 9. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti odvjetnika, osiguratelj je u obvezi zajedno s osiguranikom poduzeti obranu od neosnovanih i pretjeranih zahtjeva za naknadu štete. Iz čl. 6., čl. 13., čl. 21. st. 8. i čl. 24. st. 1. t. 8 jasno proizlazi da osiguratelj i osiguranik zajednički utvrđuju eventualnu obvezu osiguratelja, a kako tuženik u ovoj fazi ne raspolaže sa svim podacima koji su mu potrebni za sada poriče postojanje štetne radnje osiguranika tuženika odvjetnika Krajina Ante, osnovu i visinu eventualne štete, uzročno posljedičnu vezu između bilo koje radnje osiguranika tuženika i eventualne štete nastale tužitelju, protupravnost. U odnosu na potraživanje tužiteljice koje se odnosi na razliku između dosuđenih i zatraženih parničnih troškova u predmetu Općinskog suda u Zadru, posl.br. P- 1704/11, trošak sudske pristojbe na presudu P-1704/11, troškove sastava prijedloga za uknjižbu (Z-12223/16 i Z-14322/159), troškove sudske pristojbe na prijedloge za uknjižbu tuženik ističe prigovor nepostojanja osiguranog slučaja. Naime, čl. 18. Uvjeta a u svezi čl. 14. i 15. jasno propisuju kako je osigurani slučaj svaki pojedinačno određeni propušteni oblik pravne zaštite ili pogreška prema čl. 15. st. 2. Uvjeta. Čl. 15. st. 2. pak propisuje što su sve oblici pravne zaštite (zastupanje, pravni savjeti, sastav isprava…), pa tako činjenica eventualnih troškova predstavljaju izdatak koji je svaka osoba na čiji zahtjev ili u čijem interesu se poduzimaju radnje propisane zakonom dužna snositi sukladno Zakonu o sudskim pristojbama, Zakonom o parničnom postupku te Odvjetničkoj tarifi koji troškovi bi nastali neovisno o istaknutim navodnim pogreškama/propustima odvjetnika Krajine pa nisu predmet osiguranja. Čl. 14 kaže kako je predmet osiguranje u smislu ovih uvjeta zakonska odgovornost odvjetnika za štetu koju počini obavljanjem odvjetništva, dakle u smislu čl. 15 prilikom davanja pravnih savjeta, sastavljanje isprava, tužbi, žalbi, zastupanja. U odnosu na potraživanje tužiteljice koje se odnosi na trošak sastava nove tužbe, privremene mjere i sudske pristojbe u predmetu Općinskog suda u Zadru, posl.br. P-945/17 ističe se prigovor nepostojanja mandatnog odnosa, štete, protupravnosti, uzročno-posljedične veze između štete i štetne radnje. U odnosu na potraživanje tužiteljice koje se odnosi na neimovinsku štetu zbog pretrpljenih duševnih bolova tuženik ističe prigovor isključenja iz osiguranja budući da sukladno Uvjetima za osiguranje od odgovornosti odvjetnika neimovinska šteta ne nadoknađuje po policama osiguranja od odgovornosti odvjetnika. Kako je vidljivo iz dostavljene tužbe tužiteljica potražuje upravo naknadu neimovinske štete zbog navodne povrede prava osobnosti i to u iznosu od 10.000,00 kn što je sukladno Uvjetima isključeno iz osiguranja.

Na ugovore o osiguranju odvjetnika od odgovornosti primjenjuju se opći propisi obveznog prava. Tako čl. 22. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti odvjetnika, koji čine sastavni dio svakog ugovora o osiguranju, propisuje da se šteta utvrđuje u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima. U skladu s navedenim tužitelj je dužan dokazati sve pretpostavke odgovornosti za štetu: štetnu radnju (pogrešku ili propust u zastupanju), uzročno posljedičnu vezu između štete i štetne radnje odnosno da je baš navedena štetna radnja odvjetnika dovela do štete u iznosu koji tužitelj potražuje tužbom, samu štetu kao i njezinu visinu te protupravnost. Ukoliko sve pretpostavke za naknadu štete nisu ispunjene nema niti obveze za naknadu štete. Između radnje i štete mora postojati uzročna veza, odnosno šteta se mora javiti upravo kao posljedica štetne radnje.

Tuženik osporava osnovu i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, dužan je iznijeti odgovarajuće dokazne prijedloge i na okolnost visine štete budući da iz tužbe nije razvidno da su predloženi. Predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave odbije tužitelje s tužbenim zahtjevom u cijelosti i obveže ih na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zateznom kamatom od presuđenja.

3. Umješač ŽĆ u svom podnesku od 8. studenog 2018. osporava bilo kakva potraživanja tužitelja, kako po osnovi tako i po visini. Iz naprijed navedenih razloga, pridružuje se u ovoj parnici tuženiku.

4. Tijekom postupka sud je pročitao presudu Općinskog suda u Zadru P- 1704/11 (listovi 5-14) i spis Općinskog suda u Zadru P-1704/11 (u priklopu), podnesak radi ispravka presude od 29. svibnja 2017. (15) i rješenje Županijskog suda u Zadru Gž-808/17 (16-18), tužba od 29. svibnja 2017. u predmetu Općinskog suda Zadar P- 945/17 (19-21), Ugovor o darovanju od 29. svibnja 2014. (22-24), rješenje Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel Z- 12223/16 (25) i Z-14322/15 (26), odštetni zahtjev (27-29), uvjeti osiguranja tuženika (39-42), saslušana je tužiteljica (64) i svjedok ŽĆ (73 i 118),

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Stranke su na ročištu na kojem je rasprava zaključena suglasno navele da su svi preostali dokazi izvedeni, odnosno da nije potrebno nijedan dokaz pribaviti ili dodatno izvesti. Stoga sud nije provodio medicinsko vještačenje jer se smatra da je tužiteljica od njega odustala, jer je prije zaključenja glavne rasprave navela da nijedan dokaz više nije potrebno izvoditi.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica vodila sudski spor pred Općinskim sudom u Zadru, posl. br. P-1704/11 protiv tuženoga FĆ i UĆ, u kojem ju je kao punomoćnik zastupao ŽĆ, odvjetnik iz [adresa], ujedno osiguranik tuženoga. Spor je pravomoćno okončan u korist tužiteljice, međutim presuda je ostala neprovediva u zemljišnim knjigama iz razloga što je u tužbi i tužbenom zahtjevu bio naznačen pogrešan broj zemljišnoknjižnog uloška koji je bio predmet spora, odnosno zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], umjesto zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je presuda s tako pogrešno naznačenim brojem uloška postala pravomoćna. Tužiteljica je zatražila ispravak navedene presude, međutim sud je odbio prijedlog navodeći da se ne radi o omašci suda, već se sud vodio podacima koje je naznačio punomoćnik u tužbenom zahtjevu. Tijekom vođenja spora nije zatražena zabilježba spora niti privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine. Nadalje, nesporno je da je tuženi FĆ na dan objave prvostupanjske presude, Ugovorom o darovanju prenio svoj suvlasnički omjer na svojeg sina UĆ kao i da je tužiteljica pokrenula novi spor pred Općinskim sudom u Zadru, radi utvrđenja ništetnosti darovnog ugovora i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te ujedno ponovno utvrđenje da je vlasnica predmetne nekretnine s ispravno naznačenim brojem zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Sporna je šteta, štetna radnja, protupravnost, uzročnoposljedična veza između štetne radnje i nastale štete, osnova i visinu štete. Sporno je postoji li ovdje osigurani slučaj, ima li pravo tražiti tužiteljica povrat plaćenih parničnih troškova. Sporno je i ima li tužiteljica pravo tražiti nastale troškove iz predmeta Općinskog suda u Zadru, posl.br. P-945/17 (u kojima ju nije zastupao odvjetnik ŽĆ) te ima li pravo potraživati neimovinsku štetu.

9. Sud nije ocjenjivao dokaze koji se odnose na činjenice koje među strankama nisu sporne niti dokumentaciju iz koje se ne mogu utvrditi činjenice bitne za donošenje odluke.

10. U svom je iskazu tužiteljica navela da ju je u sporu koji se vodio pred Općinskim sudom u Zadru poslovni broj: P-1704/11 zastupao ŽĆ i tom je odvjetniku dala svu potrebnu dokumentaciju kako bi postavio zahtjev za utvrđenje da je stekla pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na Pestici na kojoj se nalazi kuća br. 74 [adresa]. U trenutku kada je vodila taj spor bili su u zemljišnoj knjizi upisani kao vlasnici FĆ i UĆ. Ta UĆ je brat FĆ. Dakle, nije njegov sin koji se isto tako zove UĆ. Nema nikakve veze s česticom upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako da je sva dokumentacija bila vezana za česticu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Odvjetnik je omaškom u tužbeni zahtjev postavio na česticu zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] umjesto zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prijedlog za ispravak koji su tražili je odbijen. Međutim, odvjetnik nije ni podnio prijedlog za zabilježbu spora. Za sebe kaže da nije pravnica, završila je filozofski fakultet i nije znala da postoji mogućnost zabilježbe spora, a niti takva potreba, ali zbog onog što se kasnije dogodilo misli da on kao pravnik je njoj trebao sugerirati da podnese prijedlog za zabilježbu spora. Naime, sve da je i presuda koju sam je dobila vezano za česticu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sadržavala ispravan naziv čestice, svejedno se ne bi mogla upisati u zemljišnu knjigu, budući da je tuženik FĆ svoje vlasništvo prenio na svog sina UĆ tijekom parnice. Tužila je njih dvojicu radi utvrđenja ništetnosti darovnog ugovora i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i njen zahtjev je prihvaćen ali još uvijek odluka nije pravomoćna. Opisanim postupanjem njoj je odvjetnik ŽĆ uzrokovao štetu navedenu u tužbi. Njoj je poremećen duševni mir budući da se spor vodio dugo vremena i mislila je da je to riješeno, a onda je ispalo da će još neko vrijeme boraviti bez struje i vode. Naime, za sebe je navela da nema struju, a stanuje u toj kući na toj čestici zato što je Elektra neće priključiti jer nema vlasnički list. Vodu u kantama uzima iz šterne, to je spremište za kišnicu unutar kuće. Stavila je agregat, ali on je samo hitna pomoć, dosta buči i puno troši.

11. U svoj je iskazu umješač saslušan kao svjedok naveo da je kao odvjetnik zastupao tužiteljicu u sređivanju imovinskopravnih stanja za njenu nekretninu koja se nalazi u k. o. [katastarska općina]. Prije njega tužiteljica je imala nekoliko odvjetnika pa je on spis preuzeo nakon što je prethodni odvjetnik otkazao punomoć za daljnje zastupanje. Vrijeme trajanja parničnog postupka za sve radnje koje je poduzimao pravovremeno je pismena dostavljao stranci, kako sudske pozive, tako i sve zapisnike s održanih ročišta. Tužiteljica ističe kako je pogrešno označena njena čestica nekretnine no iako je pogrešno označena tada je ona to mogla zamijetiti u pismenima koja su joj dostavljana uz tužbu do presude odnosno odluke Županijskog suda po izjavljenoj žalbi od strane tuženika. Ako je tijekom trajanja postupka i došlo do pogrešne oznake čestice zemlje tada je tužiteljica mogla zatražiti ispravku broja jer je čl. 342 ZPP-a propisano da se takve pogreške mogu ispravljati i bez znanja protivne stranke. Kako je sve radnje koje je od njega tražila tužiteljica izvršavao u skladu s pravilima struke i na zakonit način, a pored tih poslova u vezi trajanja parničnog postupka za tužiteljicu je obavljao i druge poslove pred uredima državne uprave, i drugdje pa na te poslove tužiteljica nije imala nikakvih prigovora. Napominje da za sve usluge koje je obavljao je tužiteljica platila dogovoreni iznos. Predmet spis u kojem je bio punomoćnik sa ostalim spisima, a bilo je još četiri predmeta dostavio je odmah na traženje tužiteljice jer je na tome inzistirala budući da joj je sin toga momenta bio u [adresa] i morao je putovati pa je tražila predaju cjelokupnih predmeta koji su joj uručeni. Nije mu poznato kakva je i kolika je šteta prouzročena njegovim odvjetničkim zastupanjem, za kojeg i dalje tvrdi da je obavljen sukladno odredbama zakona. Za vrijeme trajanja postupka tužiteljica nije tražila da se izvrši zabilježba spora međutim s obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo ističe kako se u "C listu" evidentira broj pod kojim se spor vodi, a ostale pravne stvari vezane za tijek postupka mogu se provjeriti u građanskoj pisarnici nadležnog suda. Na pitanje je li upozorio stranku na sve pravne mogućnosti koje su joj na raspolaganju uključujući i zabilježbu te eventualno privremenu mjeru, odgovorio je da što se tužiteljica tražila, to je i obavio, upoznao je s njenim pravima i mogućnostima, s novčanim izdacima i sl. no kako joj nije bio bio prvi odvjetnik a ona je upoznata sa svojim vlasničkim pravima jer je vodila nekoliko sporova na sudu da je od njega tražila podnošenje prijedloga za zabilježbu spora, prijedloga za donošenje privremene mjere tada bi je upozorio i skrenuo joj pozornost na njena prava i obveze u takvim okolnostima i slučajevima. Još jednom ističe da mu nije jasno kako je to mogla šteta nastupiti za tužiteljicu kada ona posjeduje sudsku odluku kojom je utvrđeno da je vlasnica nekretnine u k. o. [katastarska općina]. Na upit je li mu tužiteljica isplatila nagradu za zastupanje u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1704/11 u iznosu od 10.975,00 kuna prema priloženom troškovniku, naveo je da je zastupa PĆ kao punomoćnik u postupku radi utvrđenje prava vlasništva za ko. [katastarska općina] i to točno kat. čest 1209/2 i 1212 k. o. [katastarska općina]. Stranku je dobio na preporuku kolege odvjetnika, njenog poznanika, koji je rekao da će podmiriti njene troškove ako treba. Nikad je nije tražio da plati, a što bi platila, izdao bi potvrde koje više nema jer su se nalazile u spisu koje je tužiteljica preuzela. Iznos koji se spominje u ovom postupku sigurno nije platila, ali ne zna o kojem iznosu se točno radi.

12. Sud ne vjeruje iskazu svjedoka. Osim što je svjedok ujedno umješač zainteresiran za ishod parnice, netočno je da je spis preuzeo nakon što je prethodni odvjetnik otkazao punomoć za daljnje zastupanje. Naime, iz priloženog predmeta Općinskog suda u Zadru P-1704/11 vidljivo je tužbu sastavio i predao na sud odvjetnik ŽĆ koji je i pogrešno naznačio predmetnu česticu zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], umjesto ispravno 5539. Nadalje, prilikom prvog davanja iskaza 11. lipnja 2019. je naveo da mu je za sve usluge koje je obavljao tužiteljica platila dogovoreni iznos, a u dodatnom saslušanju 18. prosinca 2023. je naveo da nikad nije tražio tužiteljicu da išta plati, da je dogovor da će njegov kolega odvjetnik sve platiti ako bude potrebe. Iz navedenog proizlazi da je iskaz prilagođavao i da nije iskazivao istinito.

13. S druge strane sud vjeruje iskazu tužiteljice jer je iskazivala detaljno, njen opis događaja i činjenica je logičan te u skladu s priloženom dokumentacijom.

14. Iz priloženog spisa Općinskog suda u Zadru poslovnog broja P-945/17 utvrđeno je da se vodio između ovdje tužiteljice te MĆ i njegovog sina VĆ kao tuženika, s tužbenim zahtjevom da se utvrdi da je „ništetan Ugovor o darovanju nekretnina od 29.05.2014. zaključen između FĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i UĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ovjeren kod javnog bilježnika Suzane Hrabar iz [adresa], posl. br. OV- 3869/14, pa se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda brisanje uknjižbe prava vlasništva posl, broj Z-7839/14 na suvlasničkom djelu nekretnine Ogradica stambeni objekt Ogradica, površine 107 m², pašnjak Ogradica površine 1188 m2, gospodarski objekt Ogradica površine 11 m², ukupno 1306 m², sagradene na kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako da se briše pravo vlasništva na toj nekretnini sa imena II- tuženog UĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijela." koji je usvojen pod točkom I izreke. Pod točkom II izreke je određeno da svaka strana snosi svoje troškove, dok je rješenjem odbačena tužba u dijelu da se utvrdi da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine, a usvojena je i privremena mjera koja se odnosi na navedenu nekretninu i kojom se zabranjuje tuženicima njeno otuđenje.

15. Iz provedenog postupka sud je utvrdio da je tužiteljica vodila sudski spor pred Općinskim sudom u Zadru, posl. br. P-1704/11 protiv tuženoga FĆ i UĆ, u kojem ju je kao punomoćnik zastupao ŽĆ, odvjetnik iz [adresa], , ujedno osiguranik tuženoga. Spor je pravomoćno okončan u korist tužiteljice, međutim presuda je ostala neprovediva u zemljišnim knjigama iz razloga što je u tužbi i tužbenom zahtjevu bio naznačen pogrešan broj zemljišnoknjižnog uloška koji je bio predmet spora, odnosno zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], umjesto zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je presuda s tako pogrešno naznačenim brojem uloška postala pravomoćna. Tužiteljica je zatražila ispravak navedene presude, međutim sud je odbio prijedlog navodeći da se ne radi o omašci suda, već se sud vodio podacima koje je naznačio punomoćnik u tužbenom zahtjevu. Tijekom vođenja spora nije zatražena zabilježba spora niti privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine. Nadalje, nesporno je da je tuženi FĆ na dan objave prvostupanjske presude, Ugovorom o darovanju prenio svoj suvlasnički omjer na svojeg sina UĆ kao i da je tužiteljica pokrenula novi spor pred Općinskim sudom u Zadru, radi utvrđenja ništetnosti darovnog ugovora i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te ujedno ponovno utvrđenje da je vlasnica predmetne nekretnine s ispravno naznačenim brojem zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Što se tiče predmeta pred Općinskim sudom u Zadru, posl. br. P-1704/11, utvrđeno je da je tužbu sastavio odvjetnik ŽĆ koji je u njoj pogrešno označio nekretninu čime je uzrokovano da tužiteljica dobije u tom predmetu presudu koju ne može provesti, odnosno da mora voditi novi spor pred Općinskim sudom u Zadru poslovnog broja P- 945/17 u kojem je dobila spor kojim je utvrđen ništetnim ugovor o darovanju između FĆ i UĆ vezano uz nekretninu koja je bila i predmet ranije vođenog spora - zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao i da je određeno da svaka strana snosi svoje troškove, a da je tužba djelomično odbačena.

16. Članci 6., 13., čl. 21. st. 8. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti odvjetnika (dalje u tekstu: Uvjeti) na koje se poziva tuženik odnose se na odnos osiguratelja i osiguranika te ne mogu navedene odredbe ograničiti pravo tužiteljice kao oštećenika na naknadu štete. U protivnom bi tuženik i štetnik mogli neispunjavanjem svojih obveza uskratiti trećim osoba pravo na restituciju koje bi inače imali.

17. Čl. 14. Uvjeta određuje da je predmet osiguranja zakonska odgovornost odvjetnika za štetu koju prouzorči trećim osobama obavljanjem odvjetništva. Prema čl. 15. st. 2. alineja 3, pod oblicima pravne zaštite podrazumijeva se, između ostalog, sastavljanje tužbi, prijedloga i ostalih podnesaka. Čl. 18. Uvjeta definira osigurani slučaj svaki pojedinačno određeni propušten oblik pravne zaštite ili učinjena pogreška kojim se trećim osobama uzrokuje šteta.

18. Čl. 1046. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje u tekstu: ZOO) propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

19. Stoga je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za naknadu štete u ovom postupku i ako jest, u kojem iznosu.

20. Pretpostavke štete su štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza, protupravnost te postojanje subjekata obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu, a to su oštećenik i štetnik.

21. Čl. 33. st. 1. Zakona o odvjetništvu (Narodne novine 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11, dalje: Zakon o odvjetništvu) propisuje da za pruženu pravnu pomoć odgovaraju odvjetnička društva po općim pravilima odgovornosti za štetu, odnosno, u ovom slučaju tuženik kao osiguratelj.

22. Štetna radnja osiguranika tuženika je počinjena činjenicom da je u tužbi naveo pogrešan upis nekretnine, a vezano uz to i da nije podnio prijedlog za zabilježbu spora u zemljišnim knjigama, što da je učinio, pogreška bi bila na vrijeme uočena i ispravljena. Pri tome nisu od utjecaja navodi umješača da je tužiteljica trebala sama primijetiti grešku jer je posao punomoćnika odvjetnika upravo da pazi na takve stvari, odnosno, zadaća punomoćnika je ukazivati i paziti na pogreške koje bi stranka mogla krivo napisati, a ne obratno, što proizlazi i iz činjenice da stranka plaća odvjetnika, a ne obratno.

23. Protupravnost proizlazi iz činjenica da odvjetnik nije pružao pravnu pomoć savjesno u skladu s čl. 7. Zakona o odvjetništvu kao ni citiranog čl. 1046. ZOO-a.

24. Šteta se sastoji od troškova koje je tužiteljica imala, a ne bi ih imala da je odvjetnik ŽĆ valjano podnio tužbu u predmetu Općinskog suda u Zadru, posl. br.

25. Tužiteljici pripadaju troškovi koje je imala i to za sastav prijedloga za uknjižbu u predmetima Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel, posl.br. Z-12223/16 i Z- 14322/15, svaki u iznosu od 500,00 kn + PDV 25% ukupno 1.250,00 kn, trošak sudske pristojbe na prijedlog za uknjižbu, svaki u iznosu od 250,00 kn x2, ukupno 500,00 kn. Trošak sastava nove tužbe u predmetu Općinskog suda u Zadru P-945/17, privremene mjere, podneska od 17. studenog 2017., zastupanja na ročištu dana 20. studenog 2017. i 13. ožujka 2018. te sudske pristojbe u predmetu Općinskog suda Zadar P- 945/17 u ukupnom iznosu od 6.675,00 kn. Tuženik nije valjano ni osporio da su tužiteljici nastali troškovi u postupku Općinskog suda Zadar P-945/17. Ukupno je riječ o 8.425,00 kn odnosno 1.118,19 eura koliko pripada tužiteljici na ime naknade štete.

26. Što se tiče troškova u predmetu Općinskog suda u Zadru, posl. br. P- 1704/11, taj sud je ocjenjivao koji su troškovi bili potrebni za vođenje parnice, a koji nisu i oni koji su bili potrebni za vođenje parnice, Općinski sud u Zadru je i dosudio tužiteljici one troškove koji su bili potrebni. Tužiteljica je u ovom postupku zatražila za navedeni postupak nastalu štetu u vidu razlike između dosuđenih do zatraženih parničnih troškova, ukupno 4.481,25 kn. No tužiteljica u ovom postupku nije dokazala da je platila odvjetniku ŽĆ 10.975,00 kuna, za to nije dostavila potvrde niti je u svom iskazu navela da je za svaku radnju izvršila uplatu nakon što je radnja izvršena. Svjedok ŽĆ je naveo da je primao plaćanja od tužiteljice, ali iz stanja spisa se ne može utvrditi da je visina plaćenog više od 6.493,75 kuna koliko je tužiteljici i dosuđeno. Sama činjenica da je odvjetnik zatražio neki iznos u troškovniku, ne znači da je taj iznos zaista naplatio od svoje stranke. I u ovom je predmetu punomoćnik tužiteljice zatražio za dostavu plaćene pristojbe i podneske kojima moli da se zakaže sud ročište po 250,00 eura za svaki taj podnesak što ne znači da je tužiteljica zaista za svaki podnesak kojim njen punomoćnik moli zakazivanje ročište punomoćniku platila taj iznos (vidjeti obrazloženje točka 31). Nadalje, tužiteljici ne pripada ni trošak sudske pristojbe na presudu u postupku posl. br. P-1704/11, jer iz obrazloženja te presude proizlazi da joj je taj trošak priznat u navedenih 6.493,75 kuna. Ne pripada joj ni naknada neimovinske štete - prava na duševno zdravlje s osnova poremećaja duševnog mira u iznosu od 10.000,00 kn. Naime, u ovom postupku nije provedeno medicinsko vještačenje kojim bi se utvrdila visina te štete, a tužiteljica je na zadnjem ročištu navela da ne treba provoditi dodatne dokaze, uključujući i taj. K tome, da i nije odustala od tog dokaza, tužiteljica nije dostavila medicinsku dokumentaciju koju bi vještačili. Bez provedenog vještačenja se visina duševnih boli ne može utvrditi, a da se i može utvrditi, tuženik u skladu Uvjetima za osiguranje od odgovornosti odvjetnika neimovinska šteta ne nadoknađuje tu vrstu štete po policama osiguranja od odgovornosti odvjetnika. Ne pripada joj ni puni iznos od 13.350,00 kn za radnje u predmetu Općinskog suda u Zadru P-945/17, već pola tog iznosa. Naime, da je u tom postupku pravilno postavljen tužbeni zahtjev, tužiteljica bi dobila sve zatražene troškove koji joj pripadaju i ne može sad u ovom postupku tražiti te troškove jer za pogrešno postavljen tužbeni zahtjev (u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev odbačen) nije kriv odvjetnik ŽĆ, a zbog navedenog tužiteljica nije dobila troškove koji bi joj inače pripali. Stoga joj je dosuđeno pola, jer je u tom postupku utvrđeno da su stranke uspjele po pola.

26. Tužiteljica nije specificirala kad su joj nastali koji troškovi, a zatražila je da kamata teče od 19. ožujka 2018., čak i za troškove koji su očito nastali nakon tog datuma, npr. u predmetu Općinskog suda u Zadru P-945/17. S obzirom na to da se ne može odrediti koji su troškovi točno kada nastali, određeno je da zatezna kamata teče od presuđenja u ovom predmetu.

27. Članak 154. stavak 2. ZPP-a propisuje da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

28. Tužiteljica je uspjela u ovom postupku s osnovom u cijelosti (što je 50% uspjeha), a u odnosu na visinu je uspjela s 1.118,19 eura od zatraženih 3.979,19 eura što je 28% računajući visinu, ali s obzirom da visina čini 50%, navedenih 28% treba prepoloviti i tako se dobije 14% koje treba pribrojiti onima 50%. Dakle, tužiteljica je uspjela sa 64%, a tuženik sa 36%, a kako tužiteljica ima pravo na razliku, dakle tužiteljici pravo na naknadu 28% troškova koje je imala u ovom postupku (64%-36%).

29. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura prema br.

7. t. 1 prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, u daljnjem tekstu: Tarifa), za sastavljanje podnesaka od 7. lipnja 2018. i 19. prosinca 2023. po 200,00 eura svaki u skladu s br. 8.1 Tarife. Nadalje, za pristup ročištima 28. kolovoza 2018., 3. studenog 2020., 15. rujna 2022. i 9. prosinca 2024. po 200,00 eura svako u skladu s br. 9.1 Tarife te za pristup ročištima 15. srpnja 2022. i 2. studenog 2022. po 50,00 eura prema br. 9.5. Tarife. Ukupno je riječ o 1.500,00 eura što s PDV-om iznosi 1.875,00 eura, čemu treba pridodati pristojbe za tužbu i presudu u iznosu od 86,27 eura za svako. Ukupno to iznosi 2.047,53 eura.

30. Tužiteljici pripada ranije navedenih 28% od 2.047,53 eura što iznosi 573,31 euro koliko je naloženo tuženiku platiti tužiteljici.

31. Tužitelju ne pripada trošak sastavljanja podneska od 9. travnja 2018. jer je njime samo dostavljena obavijest o plaćenoj pristojbi na tužbu i podnesaka od 10. prosinca 2018. i 26. rujna 2019., 20. listopada 2023., jer njime samo moli zakazivanje ročišta. Tužiteljici ne pripada puni zatraženi iznos za zastupanje na ročištu 15. srpnja 2020. jer su na njima samo stranke ostale kod tužbe i odgovora na tužbu. Time što su stranke ostale kod tužbe i odgovora na tužbu, nije ništa novo izneseno što pridonosi rješavanju spora ili utvrđenju činjenica. Naime, da su stranke samo zatražile rok za očitovanje i predložile odgodu ročišta i dalje bi ostale kod tužbe i odgovora na tužbu (što nije potrebno naglasiti).

32. Na dosuđeni parnični trošak dosuđene su i zatezne kamate koje teku od donošenja presude do isplate (čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona, "Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ), po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

33. Sud je sve iznose kuna pretvarao u eure prema fiksnom tečaju konverzije od 7,5345 kuna za jedan euro.

34. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 20. siječnja 2025.

Sudac:

Ivan Borković

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri četiri istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužiteljima po pun.

2. tuženiku po pun.