Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-42/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Štefici Bukvić, kao sucu pojedincu, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja A1 Hrvatska d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB:29524210204, koga zastupa punomoćnica Ermina Abdić Klisović, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenika BF iz [adresa] (ranije [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na novčanoj tražbini, rješavajući žalbu ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-4133/2024-2 od 5. prosinca 2024., 20. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I/ Žalba ovrhovoditelja se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-4133/2024-2 od 5. prosinca 2024. u dijelu izreke u kojem je odbijen zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška u preostalom iznosu kao neosnovan.

II/ Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

" I. Nalaže se ovršeniku BF, iz [adresa] (ranije [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi ovrhovoditelju A1 Hrvatska d.o.o., [adresa], OIB: 295242102024, trošak u iznosu od 140,63 eura, u roku od 8 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troška kao neosnovan."

2. Ovo rješenje u dijelu izreke u kojem je odbijen zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška u preostalom iznosu (od 62,50 eura), pravovremeno podnesenom žalbom pobija ovrhovoditelj zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25713., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP). Predlaže ovome sudu uvažiti žalbu i preinačiti u pobijanom odbijajućem dijelu izreke rješenja. Zahtjeva trošak žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji mu je prethodio kao i žalbene navode ovrhovoditelja, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. – dalje OZ) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Iz spisa je vidljivo da je ovrhovoditelj u zahtjevu za naknadom troškova izvansudske ovrhe između ostalih zahtijevao i naknadu troška pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti sukladno Tbr. 36. toč. 2. i Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23. - dalje: Tarifa) i to u ukupnom iznosu od 62,50 eur (s pripadajućim PDV-om), a da ga je prvostupanjski sud sa zahtjevom za naknadom istog troška odbio uz obrazloženje da prema odredbi čl. 283. st. 1. OZ-a javni bilježnik sam, bez zahtjeva ovrhovoditelja, stavlja potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenja o ovrsi koja je donio te prema st. 4. istog zakonskog članka takvo pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja ovrhovoditelju, pa navedeni trošak nije potreban za provođenje ovrhe u smislu odredbe čl. 14. OZ-a.

6. Nesporno je da je zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji podnesen na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u kojem slučaju je javni bilježnik kao povjerenik suda u obvezi postupati prema odredbi čl. 283. st. 1. i 4. OZ-a te bez posebnog zahtjeva ovrhovoditelja iskazati klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti i rješenje o ovrsi s iskazanom klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti dostaviti ovrhovoditelju. Iz naprijed navedenog slijedi da ovrhovoditelj nije morao poduzimati nikakve radnje radi ishođenja klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

7. Prema odredbi Tbr. 36. toč. 2. Tarife za izvid ili pribavu pravomoćnosti ili ovršnosti presude, rješenja i platnih naloga priznaje se trošak od 25 bodova. Dakle, naprijed navedeni tarifni broj izričito predviđa pravo stranke na naknadu troška za izvid ili pribavu klauzule pravomoćnosti a koji trošak ovrhovoditelj u konkretnom slučaju nije imao niti je mogao imati s obzirom na odredbu čl. 283. st. 1. i 4. OZ-a.

8. Budući da u konkretnom slučaju ovršnu ispravu temeljem koje je pokrenut postupak izravne naplate predstavlja rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anamarije Kokić iz Osijeka, poslovni broj Ovrv-5905/2024 od 19. srpnja 2024., to prema odredbi čl. 283. st. 1. i 4. OZ-a, ovrhovoditelju ne pripada pravo na naknadu troškova na ime pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti tog rješenja jer je javni bilježnik istu bio dužan izdati, te ju je konkretno i izdao.

9. Stoga, a kako je navedena potvrda dostavljena ovrhovoditelju od strane javnog bilježnika na njegovu inicijativu, pa ovrhovoditelj nije trebao poduzeti nikakvu radnju (u smislu Tbr. 36. st. 2. Tarife) koja se može smatrati „izvidom“ ili „pribavom“, pravilno je prvostupanjski sud primijenio navedeni propis kada je ocijenio da ovrhovoditelju, ne pripada pravo na naknadu odvjetničke nagrade za taj izvid / pribavu.

10. Ovdje je za reći i da prema stavu ovog drugostupanjskog suda, naprijed izneseno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev 74/2023-2 od 14. veljače 2023., na koju se u žalbi poziva ovrhovoditelj, ne daje ovrhovoditelju bezuvjetno pravo na naknadu nagrade za pribavu ili izvid pravomoćnosti ili ovršnosti na temelju Tbr. 36. st. 2. Tarife, već se radi o tome da ovrhovoditelj ima pravo na navedenu naknadu onda kada je radnju izvida ili pribave doista i poduzeo, a što u konkretnom predmetu nije slučaj.

11. Stoga se neosnovano u žalbi navodi da ovrhovoditelju pripada trošak pribavljanja klauzule pravomoćnosti i ovršnosti.

12. Kako žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda u dijelu kojem je odbijen zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troška kao neosnovan.

13. U preostalom nepobijanom dijelu u kojem je naloženo ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju trošak u iznosu od 140,63 eura u roku od 8 dana, rješenje prvostupanjskog suda ostaje neizmijenjeno.

14. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, odlučeno je kao u toč. I izreke ovoga rješenja.

15. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan budući da isti nije uspio u žalbenom postupku (čl. 166. st. 1. ZPP-a, u vezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a), a kako je navedeno u toč. II izreke ovog rješenja.

Osijek, 20. siječnja 2025.

Sudac

Štefica Bukvić