REPUBLIKA HRVATSKA
P-1443/2020
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, Zagreb, Margaretska 3, (OIB: 02958272670), zastupan po Marini Mužinić Lapenda, dipl.iur., punomoć pohranjena na Općinskom sudu u Splitu pod brojem Su 1518/2017, protiv tuženika ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], po punom. Ivanu Miroševiću, odvj. u Splitu, radi isplate, nakon završene glavne i javne rasprave od 24. listopada 2024. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Marini Mužinić Lapenda i punomoćnika tuženika Ivanu Miroševiću, odvj. u Splitu, te po objavi od 20. siječnja 2025.
P r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku ČČ
, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, Zagreb, Margaretska 3, (OIB: 02958272670) iznos od 1.001,88 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a od 31.12.2023. po referentnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kako slijedi na
iznos u kn: iznos u EUR: datum od:
83,9[11,14]
1.5.2016
7,15
53,86
17.9.2016
6,78
51,07
28.3.2017
23,80
179,35
1.4.2017
5,31
40,04
18.7.2017
6,77
50,98
13.9.2017
5,31
40,04
20.9.2017
15,79[2,10]
14.10.2017
2,72
20,48
14.10.2017
2,96
22,33
14.10.2017
9,43
71,02
20.12.2017
3,04
22,88
14.4.2018
9,43
71,02
25.5.2018
5,86
44,16
1.7.2018
13,52
101,84
1.7.2018
5,86
44,16
1.7.2018
2,88
21,71
19.6.2018
2,72
20,48
13.7.2018
7,96
14.7.2018
5,44
1.10.2018
7,17
54,04
1.10.2018
82,87
624,42
1.10.2018
5,17
38,99
12.10.2018
5,86
44,16
1.12.2018
9,43
71,02
24.11.2018
46,34
349,16
13.2.2019
46,34
349,16
23.2.2019
46,34
349,16
23.3.2019
139,65
1.052,19
1.2.2019
176,51
1.329,92
1.2.2019
57,59
433,89
1.2.2019
31,72
1.2.2019
44,56
335,71
1.2.2019
3,98
16.3.2019
3,32
25,04
28.3.2019
4,76
35,89
11.4.2019
11,06
83,32
11.4.2019
14,96
112,68
16.4.2019
6,18
46,6
11.4.2019
34,91
263,05
1.3.2019
44,13
332,48
1.3.2019
14,40
108,47
8.2.2019,
pa do isplate.
Obrazloženje
1.Tužitelj je podnio tužbu ovome sud 12.05.2020. protiv tuženika u kojoj navodi da je pravomoćnim rješenjem HZZO-a Klasa: UP/I-503-01/1901/425, Urbroj:338-17-02-01- 19-03 od 10.07.2019. tuženiku retroaktivno utvrđen prestanak statusa osiguranje osobe Zavoda temeljem radnog odnosa kod poslodavca "Nokturno" d.o.o. ( zastupan po tuženiku) sa danom 16.12.2014. kojim danom je obustavljeno korištenja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
1.1.Tužitelj je ugovornim subjektima platio iznos od 7.508,14 kuna na ime pružanja zdravstvene zaštite tuženiku u razdoblju od 17.12.2014. tj prvog dana nakon obustave korištenja prava do 06.02.2019. tj do dana ponovnog stjecanja statusa osigurane osobe, a koji trošak se sastoji od troškova liječenja u okviru specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i troškova za lijekove iz sredstava za obvezno zdravstveno osiguranje i to iznos od 6.660,46 kn a 847,68 kn iz sredstava dopunskog zdravstvenog osiguranja.
1.2. Temeljem odredbe članka 135. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ( NN 80/13, 137/13) osigurana osoba dužna je HZZO prijaviti svaku promjenu u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti koja utječe na korištenje priznatog prava po ovom Zakonu. Osigurana osoba obvezna je Zavodu tj državnom proračunu naknaditi štetu ako je ostvarila primanja iz sredstava Zavoda ili državnog proračuna usljed toga što nije prijavila promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava iz obveznog zdravstvenog osigurana a znala je ili morala znati za tu promjenu. Temeljem odredbe članka 143. istoga Zakona naknada štete koju HZZO ima pravo zahtijevati u slučajevima iz članka 135. Zakona obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih naknada i drugih davanja koje plaće Zavod. Temeljem odredbe članka 148.st.3. Zakona tuženik je u obvezi platiti i zatezne kamate od dana nastale štete od dana plaćanja svakog pojedinog računa do isplate a prema priloženim računalnim ispisima računa s ovjerom datuma plaćanja, kako je to tužitelj dokumentirao sa ispisom računa.
1.3. Tužitelj je tuženiku uputio Zahtjev za naknadu štete 12.11.2019., ali kako tuženik utuženi iznos nije platio, to je tužitelj predložio sudu donijeti presudu i obvezati tuženika na isplatu iznos od 7.508,14 kn sa zateznim kamatama koje teku na svaki pojedini iznos do isplate, kao i naknaditi mu parnični trošak sa zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 05.10.2020. navodi kako temeljem članka 38 Statuta HZZO-a, ravnatelj tužitelja i ima ovlasti dati punomoći drugoj osobi da zastupa Zavod u postupcima pred sudovima, u pravnim i drugim državnim tijelima i pravnim osobama s javni ovlastima, te u pravnom prometu, s tim da ravnatelj Zavoda može pojedine svoje ovlasti pisano prenijeti na pojedine radnike Zavoda. Iz gore, označenih i dijelom citiranih odredbi Statuta Zavoda jasno proizlazi da u tužbi prezentirana zastupnica tužitelja nije ovlaštena zastupati tužitelja, pa se prigovara da je tužba podnijeta od strane neovlaštene osobe. Sukladno gore iznijetom predlaže se tužbu odbaciti.
2.1.Prema činjeničnim navodima tužbe radi se o potraživanju naknade štete, pa bi se u odnosu na dospijeće pojedinog novčanog potraživanja imale primijeniti odredbe članka 135. do članka 148. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine„ broj 80/13, 137/13 i 98/19) s tim da se temeljem i članka 146. naprijed citiranog Zakona supsidijarno primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima (u odnosu na zastarijevanje potraživanja naknade štete kao i pri utvrđivanju prava na naknadu štete prouzročene tužitelju) dok u odnosu na početak tijeka za sastanak roka odredba članka 147 zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Imajući gore navedeno u vidu. U odnosu na pitanje zastarijevanja potraživanja u konkretnom predmetu ima se primijeniti odredba članka 230. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125 /11, 78/15, 29/18) u svezi odredbe gore navedenih odredbi članaka 146. i 147. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Imajući gore navedeno u vidu, tuženik ističe prigovor zastare potraživanja tužitelja i to u odnosu na 2016-u i 2017-u godinu, jer ne bi trebalo biti prijeporno da je obveznik plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje prestao postojati (brisan iz sudskog registra) još 2014. godine pa, ako ne i prije, pretpostavljeno je da barem od prestanka postojanja obveznika uplate dužnih doprinosa je tužitelj imao izvjesno podatak da se ne vrši podmira dužnih doprinosa.
2.2. Pored gore navedenog ističe se i prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, štetu tužitelju nije pričinio tuženik korištenjem zdravstvene iskaznice već pravna osoba koja je bila obveznik uplate dužnih doprinosa. Očigledno da tužitelj ništa nije oduzeo kako bi provjerio i utvrdio razlog nepodmire dužnih doprinosa.
2.3. Osim toga tuženik drži kako potraživanja koja su nastala (dospjela) nakon 13. veljače 2019. godine neosnovana. Što se tiče ovih troškova za dopunsko osiguranje u iznosu od 847,68 i gore navedenih datuma za iste navodim da sam za taj period imao ugovorenu i u potpunosti plaćenu policu za dopunsko zdravstveno osiguranje za period od 28.09.2018. do 28.08.2019 i to baš policu izdanu od HZZO-a. Suviše, tužitelj nije dostavio niti jedan dokaz, ispravu iz koje je razvidno da je isti podmirio - platio bilo koji dostavljeni račun iz izvršene medicinske usluge i medikamente i medicinski materijal, iznose koje je podmirio i kad je iste platio.
3. Tužitelj u odnosu na istaknute prigovore tuženika u odgovoru na tužbu navodi:
- u odnosu na prigovor podnošenja tužbe od strane neovlaštene osobe da Odluka o prijenosu određenih ovlasti na voditelje regionalnih ureda i voditelje područnih službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: 080-08/18-01/865, UR BROJ: 338-01-02-18-01 od 30.04.2018.god., KLASA: 080-08/17-01/348, UR BROJ: 338-01- 02-18-03 od 21.05.2019.god., KLASA: 08-08/18-01/65, UR BROJ: 338-01-0219-04 od 06.06.2019.god., KLASA: 080-08/19-01/85, UR BROJ: 338-01-06-01-19-01 od 05.11.2019.god. Odluka je donesena temeljem odredbe članka 38. Stavka 2. Statuta tužitelja. Točkom VI. Odluke određeno je da voditelji regionalnih ureda Zavoda u obavljanju pravnih poslova u regresnom postupku te ostalim imovinsko-pravnim postupcima zastupaju Zavod tj u ovom slučaju tužitelja.
- u odnosu na prigovor zastare potraživanja, tužitelj osporava navode tuženika u svezi zastare. Naime, temeljem odredbe članka 147. stavka 2. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19 ) u slučajevima iz čl. 135. i 138. stavka 1. ovoga Zakona rokovi zastare tražbina naknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona počinju teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu. Odredba članka 138. propisuje da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne odnosno fizičke osobe ako je šteta nastala zato što nisu dani podaci ili što su dani neistiniti ili netočni podaci o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, S obzirom da je rješenje kojim je tuženiku retroaktivno utvrđen prestanak statusa osigurane osobe Zavoda temeljem radnog odnosa kod poslodavca „Nokturno“ d.o.o. s danom 16.12.2014.god. postalo pravomoćno dana 11.08.2019.god., a da je tužba podnesena 2020.godine, to ne može biti riječi o zastari. Naime, na konkretan slučaj primjenjuje se odredba članka 138. budući je šteta nastala Zavodu (troškovi liječenja kako je navedeno u tužbi) zbog toga što nisu dani podaci o kojima ovisi stjecanje i opseg prava (prestanak radnog odnosa). Ta odredba članka propisuje da naknada štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz članaka 135. i 136. te članaka 138. do 142. ovoga Zakona obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih davanja koje plaća Zavod. Stoga su tuženikovi navodi o zastari u potpunosti neosnovani.
- u odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije (cit: „štetu tužitelju nije pričinio tuženik korištenjem zdravstvene iskaznice već pravna osoba koja je bila obveznik uplate dužnih doprinosa“) tužitelj ističe kako je prestanak statusa osigurane osobe tuženika s osnova radnog odnosa utvrđen je Rješenjem tužitelja KLASE:UP/I-503- 01/19-01/425, UR BROJ: 338-17-02-01-19-03 od 10.07.2019.god.. Na citirano rješenje nije uložena žalba te je postalo pravomoćno. S obzirom da je o istome već pravomoćno odlučeno, to nema osnove da se o tome ponovno odlučuje, sve sukladno odredbi članka 12. Zakona o parničnom postupku. Opreza radi tužitelj ističe da je odredbom članka 120. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13,137/13, 98/19), a u svezi s odredbom članka 7. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 49/14,51/14,11/15,17/15,123/16,129/17 ) određeno je da je pravna odnosno fizička osoba obvezna prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje dostaviti u roku od 8 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se stječe , odnosno na osnovi kojih prestaje status osigurane osobe. Temeljem odredbe članka 138. stavka 2. i 3. gore citiranog zakona propisano je da osigurane osobe koje su obvezne same podnositi prijave ili davati određene podatke u vezi sa svojim pravima i obvezama obvezne su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka same Zavodu naknaditi štetu koja je nastala jer prijava nije podnesena ili su dani neistiniti podaci. Za štetu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka pravna i fizička osoba odgovaraju bez obzira na krivnju, a osigurane osobe u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju za štetu ako su znale ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za promjene koje utječu na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile. Budući da je u vrijeme prestanka radnog odnosa te prestanka rada poslodavca tuženik bio jedini član te jedini zastupnik društva, to je slijedom toga nesporno da je znao i morao znati za sve promjene u društvu pa je i izravno odgovoran za nastalu štetu tužitelju.
-u odnosu na osporavanje i nelogično dospijeće računa ( kao dokazima plaćanja troškova liječenja ugovornim ustanovama ) jer su navedena dva datuma: datumi plaćanja i datumi knjiženja. U slučaju kada je datum plaćanja prije pružene usluge, isto bude iz razloga što tužitelj bolničkim zdravstvenim ustanovama vrši plaćanja unaprijed, na način da se na temelju Ugovora o provođenju bolničke i specijalističko- konzilijarne zdravstvene zaštite bolesnika utvrđuje maksimalan godišnji iznos financijskih sredstava koji se isplaćuje u vidu mjesečnih akontacija za tekući mjesec radi čega se pojedini računi izvršenih zdravstvenih usluga bolnica plaćaju avansno. Međutim tužitelj u odnosu na takve račune kamatu potražuje od datuma knjiženja, a ne od datuma plaćanja.
- u odnosu na potraživanje na ime dopunskog osiguranja tužitelj navodi da se dostavljeni preslici uplatnica iznosa koje je tuženik navodno plaćao na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja odnosi na račun “CROATIA OSIGURANJE” d.d. koje je drugo osiguravajuće društvo stoga su u potpunosti irelevantni za konkretan slučaj. Na kraju tužitelj posebno ističe da upravo polica - koja je za razdoblje od 28.09.2018.god. do 27.09.2019.god. nesporno sklopljena s tužiteljem - pokriva troškove dopunskog zdravstvenog osiguranja, a koji su upravo i dio predmetne štete.
4. Tužitelj podneskom od 28. lipnja 2024. postavlja tužbeni zahtjev u službenoj valuti euro u Republici Hrvatskoj.
5. Sud je izveo dokaze pregledom Rješenja HZZO-a broj Klasa: UP/I-503- 01/1901/425, Urbroj:338-17-02-01-19-03 od 10.07.2019. ( str 9.,10.), izvod iz statusa osigurane osobe na ime tuženika ( str 13. -15.), troškovi liječenja na ime tuženika ( str 16-56.), analitičke kartica dopunskog osiguranja na ime tuženika ( str 74. -80.), izvod iz registra Trgovačko suda na ime NOKTURNO d.o.o. Split ( str 85.-91.).
6. Parnične stranke nisu popisale parnični trošak.
7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
8. Među strankama je sporno je li tužba podnesena od ovlaštene osobe, prigovor zastare, prigovor promašene pasivne legitimacije kao i osnovanosti cijelokupnog potraživanja tužitelja.
9. Među strankama nije sporno:
- da je rješenjem HZZO-a Klasa: UP/I-503-01/1901/425, Urbroj:338-17-02-01-19-03 od 10.07.2019. tuženiku retroaktivno utvrđen prestanak statusa osiguranje osobe Zavoda temeljem radnog odnosa kod poslodavca "Nokturno" d.o.o. ( zastupan po tuženiku) sa danom 16.12.2014. kojim danom je obustavljeno korištenja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koje je pravomoćno 11. kolovoza 2019.,
- da je tuženiku obustavljeno korištenje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja od 17.12.2014. do 06.02.2019.,
- da je tuženik ima ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje kod Croatia osiguranja od 28.09.2018. do 28.08.2019.
10. U odnosnu na istaknuti prigovor kako je tužbu podnijela neovlaštena osoba od strane tužitelja isti je neosnovan upravo iz razloga koje je naveo tužitelja. Naime, Odlukom o prijenosu određenih ovlasti na voditelje regionalnih ureda i voditelje područnih službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: 080-08/18- 01/865, UR BROJ: 338-01-02-18-01 od 30.04.2018.god., KLASA: 080-08/17-01/348, UR BROJ: 338-01-02-18-03 od 21.05.2019.god., KLASA: 08-08/18-01/65, UR BROJ: 338-01-0219-04 od 06.06.2019.god., KLASA: 080-08/19-01/85, UR BROJ: 338-01-06- 01-19-01 od 05.11.2019.god., koja je donesena temeljem odredbe članka 38. Stavka 2. Statuta tužitelja, točkom VI. iste određeno je da voditelji regionalnih ureda Zavoda u obavljanju pravnih poslova u regresnom postupku te ostalim imovinsko-pravnim postupcima zastupaju Zavod tj u ovom slučaju tužitelja, pa kako je u ovome predmetu tužbu podnio HZZO Zagreb, zastupan po voditeljici Regionalnog ureda u Splitu, FČ., dr.med.spec. a ova po označenoj punomoćnici temeljem pohranjen punomoći kod ovoga suda pod br. Su 1518/2017.
11. Što se tiče prigovora zastare potraživanja za navesti je da temeljem odredbe članka 147. stavka 2. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19 ) u slučajevima iz čl. 135. i 138. stavka 1. ovoga Zakona rokovi zastare tražbina naknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona počinju teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu. Odredba članka 138. propisuje da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne odnosno fizičke osobe ako je šteta nastala zato što nisu dani podaci ili što su dani neistiniti ili netočni podaci o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, S obzirom da je rješenje kojim je tuženiku retroaktivno utvrđen prestanak statusa osigurane osobe Zavoda temeljem radnog odnosa kod poslodavca „Nokturno“ d.o.o. s danom 16.12.2014.god. postalo pravomoćno dana 11.08.2019.god., a da je tužba podnesena 2020.godine, to ne može biti riječi o zastari. Naime, na konkretan slučaj primjenjuje se odredba članka 138. budući je šteta nastala Zavodu (troškovi liječenja kako je navedeno u tužbi) zbog toga što nisu dani podaci o kojima ovisi stjecanje i opseg prava (prestanak radnog odnosa). Ta odredba članka propisuje da naknada štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz članaka 135. i 136. te članaka 138. do 142. ovoga Zakona obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih davanja koje plaća Zavod. Stoga su tuženikovi navodi o zastari u potpunosti neosnovani.
12. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, jer da je odgovorna pravna osoba kod koje je tuženik bio prijavljen kao radnik, navedeni prigovor je također neosnovan. Naime, prestanak statusa osigurane osobe tuženika s osnova radnog odnosa utvrđen je Rješenjem tužitelja KLASE:UP/I-503-01/19-01/425, UR BROJ: 338- 17-02-01-19-03 od 10.07.2019.god.. Na citirano rješenje nije uložena žalba te je postalo pravomoćno. S obzirom da je o istome već pravomoćno odlučeno, to nema osnove da se o tome ponovno odlučuje, sve sukladno odredbi članka 12. Zakona o parničnom postupku.
12.1. Uostalom, odredbom članka 120. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13,137/13, 98/19), a u svezi s odredbom članka 7. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 49/14,51/14,11/15,17/15,123/16,129/17 ) određeno je da je pravna odnosno fizička osoba obvezna prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje dostaviti u roku od 8 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se stječe , odnosno na osnovi kojih prestaje status osigurane osobe. Temeljem odredbe članka 138. stavka 2. i 3. gore citiranog zakona propisano je da osigurane osobe koje su obvezne same podnositi prijave ili davati određene podatke u vezi sa svojim pravima i obvezama obvezne su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka same Zavodu naknaditi štetu koja je nastala jer prijava nije podnesena ili su dani neistiniti podaci. Za štetu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka pravna i fizička osoba odgovaraju bez obzira na krivnju, a osigurane osobe u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju za štetu ako su znale ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za promjene koje utječu na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile. Budući da je u vrijeme prestanka radnog odnosa te prestanka rada poslodavca tuženik bio jedini član te jedini zastupnik društva, kako to proizlazi iz uvida u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu za pravnu osobu NOKTURNO d.o.o. , to je slijedom toga nesporno da je znao i morao znati za sve promjene u društvu pa je i izravno odgovoran za nastalu štetu tužitelju.
13. Tuženik osporava račune tužitelja i cjelokupnu spisu priloženu dokumentaciju kao i nelogičnost dospijeća isplate računa, ovaj sud upravo uvidom u dokumentaciju koju je tužitelja priložio spisu ( str 16-56.), utvrdio je kao je tužitelj u spis dostavio specifikacije troškova liječenja za sporno razdoblje iz kojih je vidljivo, koje su zdravstvene usluge tuženiku pružene kao i kada su iste plaćene od strane tužitelja davatelju tih usluga od strane zdravstvenih ustanova , ovjerene od strane Regionalnog ureda Split. Iz tih specifikacija isto tako proizlazi točnost navoda tužitelja da u slučaju kada je datum plaćanja prije pružene usluge, tužitelj u odnosu na takve račune kamatu potražuje od datuma knjiženja, a ne od datuma plaćanja.
14. U odnosu na potraživanje na ime dopunskog osiguranja dostavljene preslike uplatnica iznosa koje je tuženik navodno plaćao na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja odnosi na račun “CROATIA OSIGURANJE” d.d. koje je drugo osiguravajuće društvo su u potpunosti irelevantni za konkretan slučaj, ovo stoga što da upravo polica - koja je za razdoblje od 28.09.2018.god. do 27.09.2019.god. nesporno sklopljena s tužiteljem - pokriva troškove dopunskog zdravstvenog osiguranja, a koji su upravo i dio predmetne štete, jer je tuženik trebao pri korištenju zdravstvene usluge predočiti iskaznicu dopunskog zdravstvenog osiguranja, time da je pitanje koje sve zdravstvene usluge su pokrivene tom policom osiguranja jer je iz specifikacije računa razvidno da te pružene usluge nisu pokrivene tom policom osiguranja.
14.1. Naime, odredbom članka 5. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju ( NN 85/06, 150/08, 71/2010.) propisano da je dopunsko zdravstveno osiguranje jest osiguranje kojim se osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 19. stavaka 3. i 4. i članka 20. stavka 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 80/13., 137/13. i 98/19.). Članakom 11. propisano je da se Dopunsko zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja, odnosno Zavoda. Odredbom čl. 12. propisano je da Ugovarateljem dopunskoga zdravstvenog osiguranja, prema odredbama ovoga Zakona, smatra se osiguranik, odnosno pravna ili fizička osoba, tijelo državne vlasti ili drugo tijelo koje je za osiguranika sklopilo ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju i koje se obvezalo na uplatu premije osiguranja. Čl. 13. istoga Zakona propisano je st.1. da Osiguranikom dopunskoga zdravstvenog osiguranja, prema odredbama ovoga Zakona, smatra se fizička osoba koja je sklopila ili za koju je, na temelju njezine suglasnosti, sklopljen ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju i koja koristi prava utvrđena ugovorom o osiguranju, st.2. da osiguranik iz stavka 1. ovoga članka može biti samo osoba koja ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, a st.3. da osiguranik iz stavka 2. ovoga članka gubitkom statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju gubi status osiguranika u dopunskom zdravstvenom osiguranju.
14.2. Odredbom članka 19. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je u st. 3. da osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od postotaka proračunske osnovice utvrđenih točkama 1. do 8. ovoga stavka za:
1. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije - 0,75% proračunske osnovice,
2. specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite - 1,50% proračunske osnovice,
3. ortopedska i druga pomagala utvrđena osnovnom listom ortopedskih i drugih pomagala - 1,50% proračunske osnovice,
4. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući - 0,75% proračunske osnovice po danu,
5. liječenje u drugim državama članicama i trećim državama sukladno propisima Europske unije, međunarodnom ugovoru, Direktivi 2011/24/EU, ovom Zakonu i općem aktu Zavoda, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,
6. troškove bolničke zdravstvene zaštite - 3,01% proračunske osnovice po danu, 7. dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala za odrasle osobe od 18 do 65 godina starosti - 30,07% proračunske osnovice,
8. dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala za odrasle osobe starije od 65 godina - 15,03% proračunske osnovice.
4) Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,30% proračunske osnovice za:
1. zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, sukladno općem aktu Zavoda,
2. izdavanje lijeka po receptu.
a čl. 20.st.5 propisana je dopunska lista lijekova Zavoda, osim pune cijene lijeka, obvezno sadrži iznos sudjelovanja u cijeni lijeka koju osigurava osigurana osoba Zavoda neposredno ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja sukladno Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.
14.3. Temeljem gore navedenih odredbi Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju a posebno članka 13. proizlazi kako osiguranik iz stavka 1. ovoga članka može biti samo osoba koja ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, a st.3. da osiguranik iz stavka 2. ovoga članka gubitkom statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju gubi status osiguranika u dopunskom zdravstvenom osiguranju, pa kako je tuženik u konkretnom slučaju temeljem pravomoćnog rješenja tužitelja od 17.12.2014. do 06.02.2019. izgubio status osiguranika obveznog zdravstvenog osiguranja, a kako iz specifikacija plaćenih usluga nakon 06.02.2019. su razvidni troškovi koje je tužitelj podmirio, to je tuženik i za te usluge i pored činjenice da je imao zaključeno dopunsko zdravstveno osiguranja bio u obvezi podmiriti utužene iznose, jer to dopunsko osiguranje ne pokriva 100% nastalih troškova.
15. Radi navedenog, valjalo je u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i to upravo onako kako ga je isti postavio svojim podneskom od 28.06.2024. i sa tijekom zakonskih zateznih kamata kako je to tužitelj i tražio a koje su određene odredbom članka 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18., 126/21., 114/22., 156/22, 155/23 - dalje ZOO/05). Naime, tužitelj je dospijeće računa i tijek kamate odredio točno što je sud utvrdio uvidom u specificirane troškove liječenja kroz utuženo razdoblje, a koje su sastavni dio spisa, i to prvi sljedeći dan po dospijeću istoga tj od dana plaćanja od strane tužitelja.
16. Odluka o parničnom trošku je izostala jer je parnične stranke nisu popisale.
U Splitu, 20. siječnja 2025.
SUDAC
Snježana Cvitanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.
DNA: - pun. tužitelju
- pun. tuženiku
- u spis
