REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž R-215/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić kao predsjednice vijeća, Kristine Pavičić-Sirotić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Biljane Bojanić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Matija Milčec, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženog Meteor Grupa - Labud d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 173R, OIB 23359164583, kojega zastupa punomoćnica Irena Radić Repač, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 2582/2015-99 od 25. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se kao osnovana žalba tuženika, ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2582/2015-99 od 25. studenoga 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je slijedeće:

„I Nalaže se tuženiku Meteor Grupa - Labud d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 173r, OIB 23359164583, da tužiteljici TŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 22.000,00 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe pa do 31. 7. 2015. po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. 8. 2015. do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 14.625,00 eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je prilikom donošenja predmetne presude povrijedio odredbe članka 354. stavak 1. ZPP u vezi sa člankom 190. ZPP i u vezi sa člankom 335. ZPP i člankom 220. ZPP. Također, da je povrijeđena odredba članka 354. stavka 2. točka 6. ZPP, članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP. Također, da je sud počinio bitnu povredu postupka iz članka 338. stavak 4. ZPP što je imalo za posljedicu povredu načela zakonitosti, kontradiktornosti i ravnopravnosti stranaka. Tvrdi da je sud donio predmetnu presudu iako nije zaključio glavnu raspravu, da je tužiteljica u nekolikom navrata preinačavala tužbeni zahtjev kako u pogledu visine tako i u pogledu istovjetnosti tužbenog zahtjeva kao i činjeničnog supstrata tužbe kojim preinakama se protivio pritom iznoseći i prigovor zastare, o kom protivljenju i istaknutom prigovoru zastare sud nije odlučio. Kako sud nije odlučio o preinaci tužbe tužitelja, donoseći predmetnu presudu sud je počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP. Tvrdi da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer sud nije proveo po tuženiku predložene dokaze, a također da o predloženim dokazima sud nije nikada odlučio.

Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njegovu žalbu uvaži, presudu ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP).

3.1. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske (tuđe pomoći) i neimovinske štete koja je za nju nastala radom kod tuženika u na poslovima kemijskog tehničara.

5.1. Naime, tužiteljica tvrdi da je u razdoblju od 9. svibnja 1983. do 27. rujna 2014. bila zaposlena kod tuženika kao kemijski tehničar u Laboratoriju za unaprjeđenje i razvoj, te da je krajem 2007. tuženik u proizvodni proces uveo kemikaliju trgovačkog naziva Mergal K9N, koji je po svojim svojstvima nagrizajuće i iritirajuće sredstvo opasno za okoliš, koje u dodiru s kožom izaziva crvenilo, opekline i preosjetljivost, njegova isparavanja su iritirajuća i korozivna, a u dodiru s očima izazivaju crvenilo, zamagljeni vid i opekline. Upravo zbog opasnih svojstava Mergala kod nje se razvila i konačno dijagnosticirana bolest alergijski kontaktni dermatitis (autoimuna bolest Sjogrenova sindroma je isključena) uslijed čega je tek dana 25. veljače 2013. (iskaz svjedokinje IŽ u to vrijeme nadređene tužiteljici) raspoređena na administrativne poslove. Obzirom na činjenicu izloženosti negativnim svojstvima Mergala, bolesti koja se potom kod tužiteljice razvila te tegobama koje je zbog toga trpjela, tužiteljica potražuje naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti u ukupnom iznosu od 22.000,00 eur s propadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa sve do isplate, s tim da cijeneći nalaz i mišljenje vještaka spec. oftalmologa dr. Branimira Cerovskog potražuje iznos od 1.500,00 eur na ime pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti, iznos od 2.400,00 eur na ime pretrpljenog straha, iznos od 2.300,00 eur na ime pretrpljenih fizičkih bolova te iznos od 100,00 eur na ime tuđe pomoći i njege ili ukupno 6.800,00 eur, dok s osnova neimovinske štete sukladno nalazu i mišljenju vještaka spec. dermatologa dr. Ante Perice potražuje iznos od 1.000,00 eur na ime pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti, iznos od 4.500,00 eur na ime pretrpljenog straha, iznos od 9.600,00 eur na ime pretrpljenih fizičkih bolova te iznos od 100,00 eur na ime tuđe pomoći i njege ili sukladno nalazu tog vještaka potražuje iznos od ukupno 15.200,00 eur.

5.2. Obzirom je utvrdio - cijeneći pritom nalaz i mišljenje vještaka spec. oftalmologa dr. Branimira Cerovskog i njegove dopune osnovnog nalaza te nalaz i mišljenje vještaka spec. dermatologa dr. Ante Perice i njegove dopune osnovnog nalaza (koje nalaze je konačno ocijenio objektivnim i stručnim), materijalnu dokumentaciju koja prileži predmetu, te iskaze tužiteljice i svjedokinje IŽ, da je tužiteljica dokazala da je do štetnog događaja - razvoja bolesti alergijski kontaktni dermatitis, došlo zbog njene izloženosti utjecaju štetne tvari Mergala, koja bolest je utvrđena kao profesionalna bolest a sredstvo Margal opasna stvar, sud prvoga stupnja zaključio je da na strani tuženika postoji isključiva odgovornost za predmetni štetni događaj i njegove posljedice te da tužiteljica svojim ponašanjem ni na koji način nije doprinijela nastanku štetnog događaja, jer se predmetna bolest nije razvila kao autoimuna bolest kako je to tvrdio tuženik tijekom cijelog postupka. Svoju odluku u tom dijelu sud je utemeljio na odredbama članaka 15. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 59/1996., 94/1996., 114/2003., 100/2004., 86/2008., 116/2008., 75/2009., 154/2014., 94/2018. i 96/2018. - dalje: ZZR) i članak 1067. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO).

5.3. Visinu tužbenog zahtjeva tužiteljice sud je utvrdio polazeći od sadržaja nalaza i mišljenja vještaka dr. Branimira Cerovskoga iz koga proizlazi da je tužiteljica trpjela kumulativno bolove srednjeg intenziteta 1 dan, manjeg intenziteta mjesec dana u odnosu na kirurško liječenje lijevog oka, bolove srednjeg intenziteta 4 dana a niskog intenziteta 4 mjeseca, dok su povremeni manji bolovi i neugode uključeni u trajne posljedice; da tužiteljica nije trpjela primarni strah, sekundarni strah od mogućeg ishoda liječenja jakog intenziteta trpjela je 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana, a niskog intenziteta 4 mjeseca, nakon operacije strah manjeg intenziteta bio je prisutan mjesec dana; da je tužiteljici tuđa pomoć bila potrebna za poslove u kući i oko kuće zbog izloženosti suhom zraku 2 puta tjedno po 2 sata; da je kod tužiteljice zaostalo naruženje uočljivo na socijalnoj distanci; da je tužiteljici umanjenja opća radna sposobnost u omjeru od 18-20%. Obzirom na tako utvrđene posljedice s oftalmološke strane, sud je tužiteljici dosudio naknadu štete u iznosu od 6.800,00 eur.

5.4. Visinu tužbenog zahtjeva tužiteljice obzirom na posljedicu koje su kod nje zaostale s dermatološke stranke, sud je utvrdio polazeći od nalaza i mišljenja vještaka dr. Ante Perice iz kog proizlazi da je uslijed kontaktnog alergijskog dermatitisa koža tužiteljice bila upaljena, napeta, zadebljanja zbog čega je otežano koristila šake prilikom rada, hranjenja, odijevanja što je dovelo do smanjenja životne aktivnosti tužiteljice u omjeru od 7%; da je kod tužiteljice prilikom nastanka bolesti bio prisutan primarni strah a sekundarni strah slabog intenziteta bio je prisutan od ishoda liječenja, sekundarni strah slabijeg intenziteta od povratka bolesti prisutan je i danas; da je tužiteljica trpjela bolove srednjeg intenziteta u vidu žarenja, pečenja i svrbeža koji su se naročito manifestirali noću i to od nastanka simptoma bolesti do dana odlaska s radnog mjesta 25. veljače 2013. kada su se simptomi alergijskog dermatitisa povukli; da je naruženost tužiteljice ocijenjena kao kozmetski defekt; da je tuđa pomoć i njega tužiteljici bila potrebna u obavljanju kućanskih poslova, kuhanja, pranja, peglanja oko 10 dana; da tužiteljica zbog dermatitisa nije mogla obavljati posao laboratorijskog tehničara, jer nije mogla miješati supstance, zatvarati pipete sa supstancama i raditi na kompjuteru zbog čega joj je bila smanjena i radna aktivnost. Obzirom na tako utvrđene posljedice s dermatološke strane, sud je tužiteljici dosudio naknadu štete u iznosu od 15.200,00 eur ili ukupno (obzirom na posljedice koje su opisane od strane oba vještaka) u iznosu od 22.000,00 eur (članak 1100. ZOO), na koji iznos je tužiteljici dosudio zakonske zatezne kamate tekuće od podnošenje tužbe pa do isplate.

6. Odluka suda prvoga stupnja nije pravilna niti zakonita, jer je sud prilikom njena donošenja počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 335. ZPP koja je utjecala na pravilnost i zakonitost predmetne presude.

7. Članak 305. ZPP propisuje da sudac pojedinac, odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.

7.1. Odredbom članka 335. ZPP propisani su uvjeti donošenja, objave, izrade i dostave presude. Stavkom 6. istoga članka Zakona propisano je da ročište na kojem se presuda objavljuje sud je dužan zakazati na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena.

8. Iz stanja predmeta proizlazi da je sud prvoga stupnja glavnu raspravu u predmetu zaključio dana 6. lipnja 2024. (stranica 412 do 414 prvostupanjskog spisa) te na istom ročištu zakazao ročište za objavu presude za dan 9. srpnja 2024. u 12,00 sati. Vanraspravnim rješenjem od 8. srpnja 2024. (stranica 418 prvostupanjskog spisa) sud je pozivom na odredbu članaka 305. ZPP zaključenu glavnu raspravu preotvorio, te je pozvao tužiteljicu da u roku od 8 dana u spis dostavi specifikaciju svog tužbenog zahtjeva uzimajući u obzir pojedine vidove štete koju potražuje, te je konstatirao da će iduće ročište biti zakazano po dostavi specifikacije tužbenog zahtjeva. Postupajući po rješenju suda, tužiteljica je svoj tužbeni zahtjev specificirala podneskom zaprimljenim kod suda prvoga stupnja dana 1. kolovoza 2024. (stranica 420 do 421 prvostupanjskog spisa) koji podnesak je dostavljen tuženiku na očitovanje, da bi nakon toga, vanraspranim rješenjem od dana 21. studenoga 2024. (stranica 424 spisa) sud zakazao ročište za objavu presude za dan 25. studenog 2024. u 9,00 sati, na kom ročištu je predmetnu presudu i objavio u urednoj odsutnosti punomoćnika tužiteljice i u prisutnosti punomoćnika tuženika.

8.1. Postupajući na opisani način, donošenjem predmetne presude bez prethodnog zaključenja glavne rasprave (jer je prethodno zaključena glavna rasprava preotvorena - ona koja je zaključena 6. lipnja 2024. a ne dana 26. lipnja 2024. kako to sud u uvodu presude pogrešno navodi) na kojem bi istodobno zakazano ročište za objavu presude, sud je počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 335. stavak 6. ZPP koja je utjecala na pravilnost i zakonitost predmetne presude, i to posebno u pogledu visine tužbenog zahtjeva tužiteljice, u pravcu odlučivanja i raspravljanja koje je sud očito i preotvorio glavnu raspravu. Dakle, sud nije mogao vanraspravno zakazati ročište za objavu presude i donijeti predmetnu presudu, bez da je zaključio glavnu raspravu i istodobno zakazao ročište za objavu iste.

8.2. Donoseći pobijanu presudu, izvanraspravno, bez prethodnog zaključenja glavne rasprave, kojom je sud u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice, počinio je i bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP na koju opravdano ukazuje tuženik u svojoj žalbi, jer je takvim nepravilnim a posljedično i nezakonitim postupanjem onemogućio tuženika u raspravljanju pred sudom.

8.3. Već iz gore navedenih razloga predmetnu presudu valjalo je ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, temeljem odredbe članka 370. ZPP.

9. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjene bitne povrede postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će novom pravilno obrazloženom presudom (članak 338. stavak 4. ZPP) odlučiti o osnovanosti i visini tužbenog zahtjeva tužiteljice.

10. Ovdje se sudu posebno ističe, da je u ponovljenom postupku dužan dati obrazloženje razloga zbog kojih nije prihvatio dokazne prijedloge tuženika u pravcu saslušanja svjedoka koje je tijekom postupka predlagao na okolnost odgovornosti tuženika za predmetnu nezgodu, kao i razloge neprihvaćanja dokaznog prijedloga tuženika u pravcu provođenja novog medicinskog vještačenja.

10.1. Također, iako sud prvog stupnja nije formalno donio odluku o dopuštenosti preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva (članak 190. stavak 2. ZPP) činjenica da je odlučio po preinačenom tužbenom zahtjevu ukazuje na njegov ocjenu o dopuštenosti preinake zbog povećanja tužbenog zahtjeva u skladu s novim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koja okolnost ne utječe na valjanost i zakonitost pobijane odluke. Naime, novim Orijentacijskim kriterijima, utemeljenim na podacima Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., a polazeći od cilja i svrhe zakonskih odredaba o naknadi neimovinske štete, određeno je da se primjenjuju Orijentacijski kriteriji iz 2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi po svim osnovama (kriterijima) podignu u odnosu na 2002. za 50%, te da se izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje na sve parnične postupke za neimovinsku štetu, u svim stupnjevima suđenja (ubuduće tj. od dana prihvaćanja novog shvaćanja). Dakle, to što prvostupanjski sud u konkretnom slučaju rješenjem nije odlučio o dopuštenju preinačenja ne opravdava i prigovor da bi bila riječ o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka. Bez obzira na protivljenje preinačenju tužbe sud može uvijek dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama (članak 190. stavak 3. ZPP). Dakle, propust suda da u tom pravcu donese rješenje predstavljalo bi povredu postupka ali ne i bitnu povredu odredaba parničnog postupka osim u koliko bi taj propust bio od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

10.2. Međutim, iz stanja predmeta proizlazi da je tužiteljica svoj tužbeni zahtjev sukladno novim Orijentacijskim kriterijima (na što se izričito i poziva) preinačila podneskom zaprimljenim kod suda prvoga stupnja dana 26. svibnja 2022. (stranica 340 do 341 prvostupanjskog spisa). Podneskom zaprimljenim kod suda prvoga stupnja dana 25. svibnja 2022. (stranica 355 prvostupanjskog spisa) tužiteljica je obavijestila sud da je kod nje nastupilo pogoršanje zdravstvenog stanja jer je kod nje kao posljedica štetnog događaja došlo do transplatacije rožnice, u kom pravcu predlaže pozvati vještake da se očituju na nove promjene njena zdravstvenog stanja i posljedice istih. U tom pravcu očitovao se vještak spec. oftalmolog je utvrdio činjenicu pogoršanja zdravstvenog stanja tužiteljice i posljedice istoga (nalaz i mišljenje koje prileži stranica 362 prvostupanjskog spisa), a sukladno i kom je tužiteljica konačno specificirala svoj tužbeni zahtjev podneskom zaprimljenim kod suda dana 24. travnja 2024., na način da ga je povećala te sada potražuje iznos od ukupno 22.000,00 eur, kojoj preinaci u pogledu činjeničnih navoda (objektivna preinaka) se tuženik protivio ističući prigovor zastare.

11. O tako izvršenoj preinaci tužbe, u dijelu u kom tužiteljica sada zahtjeva i naknadu štete zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, sud je dužan u ponovljenom postupku odlučiti, jer kada je riječ o objektivnoj preinaci, od trenutka kada je preinaka izvršena teče nova parnica sa svim procesnopravnim i građanskopravnim učincima, pa se zbog toga i pretpostavke o osnovanosti tog dijela zahtjeva tužiteljice prema istaknutom prigovoru zastare imaju prosuđivati od trenutka kada je tužba preinačena.

U Puli-Pola 20. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Nataša Babić