Republika Hrvatska
Općinski sudu Đakovu
Đakovo
Poslovni broj: Pp-979/2023-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, po sucu Mileni Sučić, nadležan u smislu čl. 94. i 98 PZ-a, uz sudjelovanje Katarina Krha Kocur, kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika Konzum plus d.o.o. i II okrivljenika HN zbog prekršaja počinjenog protivno čl. 38. st. 1. t.6. i st.2. Zakona o hrani (NN br. 18/23),vezano uz čl.18. st.4. Uredbe (EZ), broj 178/2022, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata., PU Osijek, Ispostava u Našicama , Našice, J. J. Strossmayera 3, broj Klase: 320-02/23-15/781 i Ur. broja: 443-02-01-15/23-9 od 24. srpnja 2023. godine, nakon održane glavne i javne rasprave u nazočnosti II okrivljenika SN i odsutnosti I okrivljenika Konzum plus d.o.o., branitelja Marka Šebalj odvjetnika iz Zagreba i tužitelja dana 20. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18 i 114/22)
I okrivljenik: Konzum plus d.o.o., sa sjedištem u [adresa], nekažnjavan,OIB: 62226620908, kao pravna osoba,
II Okrivljenik: HN, sin H i S rođena Ć, rođen **.**.1974. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], voditelj skladišta, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu 1.600,00 €, vlasnik kuće, oženjen, otac dvoje djece, drž. RH, nekažnjavan, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao odgovorna osoba,
k r i v i s u
što Konzum plus d.o.o. putem SN kao odgovorne osobe u prodajnom objektu Slavonija Bošković d.o.o. Cerna, PJ 81, Podgorač, J. J. Strossmayera 48, isti su kao odgovoran subjekt u poslovanju s hranom dana 16. svibnja 2023 godine, putem računa br.42802/0414/1 stavili na tržište Republike Hrvatske 72 komada Euromilk trajno mlijeko s minimalno 2,8% mliječne masti u pretpakovini od 1 l, najbolje upotrijebiti do 04.11.2023 godine, a koje se nije moglo identificirati putem lot broja označenog na ulaznoj dokumentaciji, jer je na navedenom i dostavljenom računu zaduženo Euromilk trajno mlijeko s minimalno 2,8% mliječne masti, 1l rok trajanja do 08.11.2023., odnosno lot broj 08112023, te je dana u navedenom prodajnom objektu obavljena službena kontrola mlijeka u kojoj je između ostalog pregledano i Euromilk trajno mlijeko s minimalno 2,8% mliječne masti, najbolje upotrijebiti do 04.11.2023., a vezano za sljedivost kontroliranog mlijeka utvrđeno je da je na predočenom računu broj: 42802/0414/1 kontrolirano mlijeko označeno lot brojem: 08112023, odnosno rokom trajanja:08.11.2023., a na deklaraciji je označeno rokom trajanja: najbolje upotrijebiti do 04 11 2023,
II. dakle, na tržište su stavili hranu koja se nije mogla identificirati kako bi se omogućila sljedivost putem odgovarajuće dokumentacije,
III. time se postupili suprotno odredbi čl. 38. st. 1. t.6. Zakona o hrani, u vezi sa čl.18. st.4. Uredbe (EZ), br:178/2002 te počinili prekršaj kažnjiv po čl. 38. st. 1. t. 6. i st. 2. Zakona o hrani, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a,
IV. pa im se temeljem citiranog propisa
i z r i č e
I okrivljeniku
novčana kazna u iznosu od 1061,78 eura (tisuću šezdeset jedan euro i sedamdeset osam centi),
II okrivljeniku
novčana kazna u iznosu od 200,00 eura(dvjesto eura )
V. Temeljem čl. 34. PZ-a I i II okrivljenik su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude, na žiro račun Državnog proračuna.
VI. Sukladno odredbi čl. 152. st. 3. PZ-a, a u svezi sa čl. 3. PZ-a (NN 107/07., 39/13.), ukoliko I okrivljenik u zadanom roku plati 2/3 novčane kazne, odnosno iznos od 707,85 eura, a II okrivljenik iznos od 133,33 eura, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
VII. Temeljem odredbe čl. 139. st. 3., a u svezi čl. 138. st. 2. PZ-a, okrivljeni su dužni podmiriti trošak postupka u iznosu od 26,54 eura, svaki za sebe, u istom roku kao i kaznu, pod prijetnjom prisilne naplate, na račun Državnog proračuna.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
2. Na glavnu raspravu, zakazanu za 20.siječnja 2025. godine, nije pristupio pravni predstavnik I okrivljenika Konzum plus d.o.o., iako je dostava poziva uredno iskazana, izostanak nije ispričao, a kako je u pozivu za glavnu raspravu upozoren na odredbu čl. 167. st. 3. PZ-a, Sud je cijenio da su ostvarene pretpostavke za održavanje glavne rasprave i bez njegove nazočnosti.
3. Na glavnoj raspravi pročitana je pisana obrana I okrivljenika Konzum plus d.o.o., u kojoj je navedeno da ne spore da je dana 23. svibnja 2023 godine., obavljen inspekcijski nadzor u prodajnom objektu Slavonije Bošković d.o.o., Cerna, PJ 81, Podgorač, J. J. Strossmayera 48, istaknuto je kako nisu ostvarena sva bitna obilježja prekršaja odnosno da se u konkretnom slučaju opće ne radi o prekršajnom djelu i da ne postoji potreba prekršajnopravnog kažnjavanja. U konkretnom slučaju dostava navedene robe odvila se direktno od dobavljača u Velpro centar Osijek. Prilikom zaprimanja robe došlo do očite omaške te je evidentiran isključivo rok trajanja 08.11.2023. godine, iako je isporučena roba bila roka trajanja 08.11.2024. te 04.11.2023. Radi naprijed navedenog na računu prema kupcu se nalazi isključivo mlijeko roka trajanja 08.11.2023., dok je fizički bila prisutna i roba roka trajanja 04.11.2023. Treba uzeti u obzir činjenicu da nije postupano prijevarno, protupravno i nepošteno odnosno povreda zaštićenog dobra nije tako značajna da bi iskazivala prekršajnopravnu sankciju, već se radi o previdu koji je životno logično razumljiv kada se imaju u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja. Očito je kako nije postojala namjera postupanja kao bitno obilježje počinjenja djela prekršaja. Predlažući da se uzme u obzir okolnost da zbog dinamike rada dolazi do situacija kada jednostavno nije moguće u svakom trenutku kontrolirati svaki aspekt poslovanja, te je važno naglasiti i ljudski faktor pri kojemu su ponekad minorne pogreške odnosno propusti neizbježni. Potrebno je uvažiti i dinamiku poslovanja odnosno broj proizvoda koji je stavljen na prodaju, a što su sve prisutne i životno stvarne okolnosti koje utječu na poslovanje i način rada. Takva dinamika događaja neizbježno i životno logično dovodi do nastupa situacija kada je moguće da se dogode situacije kao u konkretnom slučaju. Podnositelj optužnog prijedloga poziva se na čl.38. st.1. podstavak 6. i st.2. Zakona o hrani, kojim su propisane novčane kazne za počinitelje prekršaja. Navedene kazne svojom visinom ne odgovaraju težini povrede zaštićenog dobra te bi izricanjem prekršajnopravne sankcije u rasponu navedenom prema Zakona o hrani nastala nerazmjerna šteta. Predmetni prekršaj počinjen je isključivo omaškom i može se okarakterizirati kao beznačajan prekršaj jer nije došlo do povrede javnog poretka, društvene discipline te društvenih vrijednosti koje su zajamčene Ustavom RH, Zakonom i Međunarodnim pravnim propisom. Ukoliko bi se utvrdila istinitost navoda sadržanih u optužnom prijedlogu u tom slučaju radilo bi se odjelu sasvim blage prirode, a iz postupanja okrivljenika proizlazi kako se radi o slučajnom i beznačajnom propustu koji nije imao bilo kakvih ozbiljnih posljedica po krajnjeg potrošača. Propust je u cijelosti ispravljen u najkraćem mogućem roku te je postupljeno u skladu s načelom naknadnog ispunjenja obveze, propust koji se potkrao otklonjen je odmah po utvrđenju istog. Prilikom donošenja odluke o krivnji i prekršajnopravnoj sankciji ima se voditi računa i o svim pojedinostima svakog pojedinog prekršaja iz razloga što pojedini prekršaji imaju takva obilježja koja predstavljaju odlučne činjenice, a ukazuju na neznatno ugrožavanje, povrjeđivanje zaštićenog dobra pa tada ne postoji potreba za kažnjavanjem počinitelja odnosno blažim kažnjavanjem može se ostvariti smisao i svrha prekršajnog postupka. Smatrajući kako temeljem pobijanog optužnog prijedloga i iznesene obrane postoje osnove za primjenu Zakonskih odredbi o oslobođenju od kazne odnosno ublažavanju kazne. Kako nije postupano s izravnom ili neizravnom namjerom razumljivo je da ugrožavanje zaštićenog dobra nije značajno, a prema svim okolnostima slučaja uzimajući u obzir i ponašanje počinitelja ne postoji potreba za određivanjem prekršajnopravnih sankcija. Svaki radni proces, bilo da se radi o prodaji, administraciji, knjigovodstvu ili bilo kojoj radnoj aktivnosti i domeni djelovanja, podvrgnut je mogućnostima nastanka takvih manjih grešaka koje su neizbježna posljedica ljudskog faktora, ili samog informacijskog sustava, ali koje se uobičajeno otklanjaju bez ikakvih štetnih posljedica. Tako niti u ovom slučaju nisu nastupile štetne posljedice koje bi iziskivale i opravdavale prijedlog iz optužnog akta da se okrivljenike kazni radi takve očite pogreške. Nadalje je predloženo da se nakon provedenog postupka donese presuda kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe ili oslobađaju od kazne. Podredno ukoliko sud ipak utvrdi krivnju za prekršaj istih predložena je primjena odredbe čl. 37. st.3. PZ-a, o ublažavanju kazne obzirom da se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju može postići i blažim kažnjavanjem.
4. Na glavnoj raspravi II okrivljenik je naveo da ostaje pri pisanoj obrani koja je dostavljena u spis, a u kojoj je navedeno da ne spori da je dana 23. svibnja 2023 godine., obavljen inspekcijski nadzor u prodajnom objektu Slavonije Bošković d.o.o., Cerna, PJ 81, Podgorač, J. J. Strossmayera 48, istaknuto je kako nisu ostvarena sva bitna obilježja prekršaja odnosno da se u konkretnom slučaju opće ne radi o prekršajnom djelu i da ne postoji potreba prekršajnopravnog kažnjavanja. U konkretnom slučaju dostava navedene robe odvila se direktno od dobavljača u Velpro centar Osijek. Prilikom zaprimanja robe došlo do očite omaške te je evidentiran isključivo rok trajanja 08.11.2023. godine, iako je isporučena roba bila roka trajanja 08.11.2024. te 04.11.2023. Radi naprijed navedenog na računu prema kupcu se nalazi isključivo mlijeko roka trajanja 08.11.2023., dok je fizički bila prisutna i roba roka trajanja 04.11.2023. Treba uzeti u obzir činjenicu da nije postupano prijevarno, protupravno i nepošteno odnosno povreda zaštićenog dobra nije tako značajna da bi iskazivala prekršajnopravnu sankciju, već se radi o previdu koji je životno logično razumljiv kada se imaju u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja. Očito je kako nije postojala namjera postupanja kao bitno obilježje počinjenja djela prekršaja. Predlažući da se uzme u obzir okolnost da zbog dinamike rada dolazi do situacija kada jednostavno nije moguće u svakom trenutku kontrolirati svaki aspekt poslovanja, te je važno naglasiti i ljudski faktor pri kojemu su ponekad minorne pogreške odnosno propusti neizbježni. Potrebno je uvažiti i dinamiku poslovanja odnosno broj proizvoda koji je stavljen na prodaju, a što su sve prisutne i životno stvarne okolnosti koje utječu na poslovanje i način rada. Takva dinamika događaja neizbježno i životno logično dovodi do nastupa situacija kada je moguće da se dogode situacije kao u konkretnom slučaju. Podnositelj optužnog prijedloga poziva se na čl.38. st.1. podstavak 6. i st.2. Zakona o hrani, kojim su propisane novčane kazne za počinitelje prekršaja. Navedene kazne svojom visinom ne odgovaraju težini povrede zaštićenog dobra te bi izricanjem prekršajnopravne sankcije u rasponu navedenom prema Zakona o hrani nastala nerazmjerna šteta. Predmetni prekršaj počinjen je isključivo omaškom i može se okarakterizirati kao beznačajan prekršaj jer nije došlo do povrede javnog poretka, društvene discipline te društvenih vrijednosti koje su zajamčene Ustavom RH, Zakonom i Međunarodnim pravnim propisom. Ukoliko bi se utvrdila istinitost navoda sadržanih u optužnom prijedlogu u tom slučaju radilo bi se odjelu sasvim blage prirode, a iz postupanja okrivljenika proizlazi kako se radi o slučajnom i beznačajnom propustu koji nije imao bilo kakvih ozbiljnih posljedica po krajnjeg potrošača. Propust je u cijelosti ispravljen u najkraćem mogućem roku te je postupljeno u skladu s načelom naknadnog ispunjenja obveze, propust koji se potkrao otklonjen je odmah po utvrđenju istog. Prilikom donošenja odluke o krivnji i prekršajnopravnoj sankciji ima se voditi računa i o svim pojedinostima svakog pojedinog prekršaja iz razloga što pojedini prekršaji imaju takva obilježja koja predstavljaju odlučne činjenice, a ukazuju na neznatno ugrožavanje, povrjeđivanje zaštićenog dobra pa tada ne postoji potreba za kažnjavanjem počinitelja odnosno blažim kažnjavanjem može se ostvariti smisao i svrha prekršajnog postupka. Smatrajući kako temeljem pobijanog optužnog prijedloga i iznesene obrane postoje osnove za primjenu Zakonskih odredbi o oslobođenju od kazne odnosno ublažavanju kazne. Kako nije postupano s izravnom ili neizravnom namjerom razumljivo je da ugrožavanje zaštićenog dobra nije značajno, a prema svim okolnostima slučaja uzimajući u obzir i ponašanje počinitelja ne postoji potreba za određivanjem prekršajnopravnih sankcija. Svaki radni proces, bilo da se radi o prodaji, administraciji, knjigovodstvu ili bilo kojoj radnoj aktivnosti i domeni djelovanja, podvrgnut je mogućnostima nastanka takvih manjih grešaka koje su neizbježna posljedica ljudskog faktora, ili samog informacijskog sustava, ali koje se uobičajeno otklanjaju bez ikakvih štetnih posljedica. Tako niti u ovom slučaju nisu nastupile štetne posljedice koje bi iziskivale i opravdavale prijedlog iz optužnog akta da se okrivljenike kazni radi takve očite pogreške. Nadalje je predloženo da se nakon provedenog postupka donese presuda kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe ili oslobađaju od kazne. Podredno ukoliko sud ipak utvrdi krivnju za prekršaj istih predložena je primjena odredbe čl. 37. st.3. PZ-a, o ublažavanju kazne obzirom da se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju može postići i blažim kažnjavanjem.
5. Na glavnoj raspravi pročitan je iskaz svjedoka ĆN više poljoprivredne inspektorice koja je navela da su obavljali službenu kontrolu mlijeka, u sklopu kontrole, kontrolirali su i slijedivost i to slijedivost mlijeka putem lot broja, lot broj se nalazi na ambalaži mlijeka u vidu roka uporabe taj isti lot odnosno rok uparebe mora biti i u popratnoj dokumentaciji za navedeno mlijeko, za proizvod Euromilk trajno mlijeko različiti su bili brojevi lot-a, i rok trajanja, (rok uporabe zamjenjuje lot, ako broja lota nema na ambalaži) u konkretnom slučaju broj lot-a je bio različit na ambalaži u odnosu na popratnoj dokumentaciji. Nakon što je svjedok upoznata s pisanom obranom okrivljenih ista je izjavila da su imali dva roka, vjerojatno su imali dva roka na paleti, a jedan su evidentirali.
II okrivljenik HN stavio je primjedbu da se iz otpremnice vide dva roka, a iz primke se vidi količina zaprimljenog mlijeka, kao voditelj skladišta ne može svaku otpremnicu iskontrolirati budući ih na dan dobiju oko 40-50 ulaza, došlo je do greške skladištara, a slijedivost su mogli utvrditi temeljem otpremnice koje su zaprimili dana 08.11.2024. godine,cijenio je da je u optužnom prijedlogu pogrešno navedena godina 2023 jer se isto odnosi na 2024 godinu.
U završnoj riječi II okrivljenik HN je naveo da se ne osjeća krivim.
6. Na temelju provedenog postupka Sud smatra dokazanim djelo I i II okrivljenika kako je opisano u izreci presude, stoga ih je proglasio krivim i izrekao im odgovarajuće kazne.
7. Sud je cijenio obranu okrivljenih koji su naveli da je došlo do očite omaške pod djelovanjem ljudskog faktora, te je svjedok ĆN u svom iskazu sadržajno iskazivala o propustu okrivljenih, kako nisu utvrđene okolnosti koje bi dovele u sumnju objektivnost iskaza svjedoka sud joj je u cijelosti poklonio vjeru, tim više jer je iskaz iste sukladan preslici računa broj:42802/0414/1 od 16.05.2023. , u kojem je pod rednim brojem 12; artikl br:8588000185917 naveden lot broj:08112023, za mlijeko tr 2,8€ 1l Euromilk, 72 kom. rok trajanja 08.11.2023., i fotografiji pretpakovine Euromilk trajno mlijeko s minimalno 2,8% mliječne masti na kojem je navedeno najbolje upotrijebiti do 04.11.2023., te je iz provedenog postupka i navedene dokumentacije evidentno da je propust počinjen tijekom 2023 godine kako je to navedeno u optužnom prijedlogu, a ne 2024 godine na što je ukazivao II okrivljenik HN koji je osporavao i svoju odgovornost, te je e-mail porukom od 26. lipnja 2023., godine dostavljen podatak o odgovornoj osobi SN uz koju je dostavljena i preslika akta pravne osobe kojom je određen djelokrug poslova u pravnoj osobi, iako počinjenim prekršajem okrivljenih nisu nastale konkretne posljedice s obzirom da se radi o prekršaju formalno pravne prirode za ostvarenje kojeg nije nužno nastajanje i konkretne posljedice u stvarnosti, ali se radi o težem prekršaju pa je odlučeno kao u izreci presude.
8. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjeni prekršaj Sud je cijenio sve okolnosti iz čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, od olakšavajućih okolnosti na strani istih imalo se u vidu djelomično priznanje i dosadašnje nekažnjavanje okrivljenih za ovakav prekršaj, dok otežavajućih okolnosti nije bilo, stoga je temeljem navedenih okolnosti Sud istima primjenom čl. 37. st. 1. i 3. t. 1. PZ-a, izrekao novčane kazne ispod najniže propisanih kazni za učinjeni prekršaj, očekujući da će se i ovako ublaženim kaznama u cijelosti postići svrha kažnjavanja.
9. Kazna je I okrivljeniku izrečena temeljem čl. 38. st. 1. t. 6. Zakona o hrani, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a., kazna je II okrivljeniku izrečena temeljem čl. 38. st. 1. t. 6. i st.2 Zakona o hrani, uz primjenu čl. 37. st. 1. i 3. t. 2. PZ-a.
10. Sud je I i II okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka, koji iznos je primjeren kako složenosti tako i dužini trajanja postupka.
11. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci presude.
U Đakovu 20. siječnja 2025.
Zapisničar
Sudac
Katarina Krha Kocur, v.r.
Milena Sučić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.
Dostaviti:
1. I i II Okrivljeniku,
2. Tužitelju,
3. Branitelj, Marko Šebalj, Zagreb
4. Spis
