REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-1401/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćnici Katarini Šmit, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženice RB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Hrvoju Novaku, odvjetniku iz Zagreba, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženice protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj: Psp-21/2023-33 od 11. srpnja 2024., 20. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj: Psp-21/2023-33 od 11. srpnja 2024. u pobijanom dijelu - točki I. i IV. izreke rješenja.

II. Zahtjev tužitelja i tuženice za naknadu troška žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da je tuženica RB smetala tužitelje EB i DB u posjedu odnosno suposjedu nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], na način da je samovlasno promijenila bravu na ulaznim vratima kuće, pa se nalaže tuženici da u roku od 15 dana uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da tužiteljima preda po jedan primjerak ključeva nove brave te joj se zabranjuje ubuduće poduzimati radnje kojima se smeta suposjed tužitelja na isti ili sličan način.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u preostalom dijelu.

III. Odbija se prijedlog za osiguranje koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja-predlagatelja osiguranja EB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koja postoji prema tuženici-protivnici osiguranja RB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova tužbe za smetanje posjeda odnosno suposjeda i pružanja posjedovne zaštite u ovom predmetu i privremenog uređenja odnosa među strankama

ODREĐUJE SE PRIVREMENA MJERA

I - kojom se nalaže tuženici - protivnici osiguranja da u roku od 24 sata od dana i sata primitka prijepisa ovog rješenja, omoguće tužiteljima - predlagateljima osiguranja posjed odnosno suposjed nekratnine na k.čbr. [katastarska čestica] Hrašćinski Kraljevec i nekretnine na 1705/9 Hrašćinski Kraljevec, opisane u toč I tužbe, na način da tužiteljima učini dostupnim ključeve od brava svih vrata na svim objektima na kč. br. [katastarska čestica] Hrašćinski Kraljevec i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kuća za odmor, soba, pomoćnih prostorija-objekata, garaža, poštanskog sandučića), na način da iste ostavi u pomoćnoj prostoriji koju će ostaviti otključanom, tj. da tužiteljima preda po jedan primjerak ključeva od brava svih vrata, svih objekata na kč. br. [katastarska čestica] Hrašćinski Kraljevec i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kuća za odmor, soba, pomoćnih prostorija-objekata, garaža, poštanskog sandučića), pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne."

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“

2. Protiv tog rješenja, pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je tužena pobijajući prvostupanjsko rješenje u točki I. i IV. izreke iz razloga pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnom, ističe da je prvostupanjski sud zanemario činjenicu da su tužitelji napustili posjed i od istoga odustali još 2020. te da uopće nisu imali suposjed s tužiteljicom u razdoblju kada to (neistinito) tvrde. Nadalje ističe da navodnu pravodobnost tužitelji dokazuju samo svojim iskazima a da je tužena s druge strane, još u odgovoru na tužbu osporila pravodobnost tužbe i dostavila materijalne dokaze (ispis iz svog mobitela) o tome da je u vezi nekretnina korespondirala sa suprugom prvotužiteljice dok se on s prvotužiteljicom nalazio upravo u [adresa] gdje parnične strane imaju dvije nekretnine u formalnom suvlasništvu. Ukazuje da je tuženica osporavala pravodobnost podnesene tužbe, a o čemu prvostupanjski sud nije dao valjanih razloga iako je iz dokumentacije vidljivo da je tužba nepravovremena jer je brava zamijenjena u prosincu 2022. a tužitelji su na prijeporu bili u ožujku 2023. Osporava i odluku o troškovima, smatra da je tužbeni zahtjev trebalo u cijelosti odbiti, te tužiteljima naložiti da tuženici naknade troškove postupka. Osim toga, kako je prvostupanjski sud odbio prijedlog tužitelja za osiguranje trebao je tuženici dosuditi troškove postupka osiguranja kako je to zatražila u odgovoru na prijedlog za donošenje privremene mjere od 20. srpnja 2023. Zaključno predlaže usvojiti žalbi i preinačiti prvostupanjsku odluku na način da se odbaci tužbu podredno odbije tužbeni zahtjev i naloži tužiteljima naknaditi troškove parničnog postupka, ali i troškove postupka osiguranja (privremene mjere).

3. U odgovoru na žalbu tužitelji su osporili žalbene navode tužene te predložili potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba tuženice nije osnovana.

5. Predmet postupka u ovoj žalbenoj fazi je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je tuženica smetala tužitelje u posjedu odnosno suposjedu nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], na način da je samovlasno promijenila bravu na ulaznim vratima kuće, te da se naloži tuženici da u roku od 15 dana uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da tužiteljima preda po jedan primjerak ključeva nove brave te joj se zabrani ubuduće poduzimati radnje kojima se smeta suposjed tužitelja na isti ili sličan način.

6. Prema navodima žalbe i dalje je sporno jesu li tužitelji bili u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], te da li je tužba pravovremena.

7. Sud prvog stupnja, polazeći od utvrđenja:

- da su u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] dvorište od 256 čhv/ 921 m2 kao suvlasnici upisani, među ostalima, tužitelji svaki u 1/8 dijela te tuženica u 1/8 dijela;

- da su stranke suvlasništvo navedene nekretnine stekli nasljeđivanjem iza pok. ĐB iz [adresa], majke tuženice te bake tužitelja, sukladno rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Đurđice Pozaić iz Zlatara, posl. broj: O-1238/20-10, UPP/OS-105/20-10. od 13. listopada 2020;

- da iz (u bitnome) suglasnih iskaza stranaka i isprava u spisu proizlazi da su stranke od smrti ĐB (**.**.2020.), bake tužitelja i majke tuženice, u nasljedničkom suposjedu, među ostalim, i nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da je iz iskaza tužene utvrđeno da je tuženica na ulaznim vratima kuće kbr. 33, koja se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k.o. Hrašćinski Kraljevec 11. prosinca 2022. promijenila bravu te da ključ od te brave nije predala tužiteljima te to ne želi učiniti osim "ako joj sud to potpiše",;

- da je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke utvrđeno da je kuća na kojoj je tuženica promijenila bravu kuća s kućnim brojem 33, na čkbr. [katastarska čestica] na kojoj se nekretnini nalaze i pomoćna zgrada (garaža, kokošinjac) i drvarnica neposredno uz nju (sve prikazano na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja - skici očevida);

- da tužitelji od blagdana Svih svetih 2022. nisu dolazili na predmetnu nekretninu do 15. svibnja 2023.;

zaključuje da je tuženica činom promjene brave na ulaznim vratima kuće – potpuno isključila tužitelje iz dotadašnjeg suposjeda kuće, a time im je i bitno ograničila dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti u pogledu cijele nekretnine jer su se u kući nalazili i ključevi ostalih pomoćnih objekata na toj nekretnini;

- te kako su tužitelji za promjenu brave doznali 15. svibnja 2023. kada su, nakon blagdana Svih svetih 2022., prvi puta došli na predmetnu nekretninu, a predmetnu su tužbu podnijeli 15. lipnja 2023., da je tužba podnesena unutar subjektivnog i objektivnog roka propisanog čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., i 94/17. - dalje ZV) pa posljedično tome pozivom na odredbe čl. 17. st.1., čl. 22. st. 1. i čl. 24. st. 1. ZV prihvaća zahtjev tužitelja i odlučuje kao pod točkom I. izreke rješenja.

8. Odluka suda prvog stupnja pravilna je i zakonita, pa ju prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

9. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 155/23. – dalje: ZPP), na koje povrede ovaj sud na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pazi po službenoj dužnosti.

10. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja, bitne činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva analizirao i ocijenio na način propisan odredbom čl. 8. ZPP. Za svoja činjenična utvrđenja i pravne zaključke je naveo iscrpne, jasne i prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud i koji žalbenim navodima tužene nisu dovedeni u sumnju.

11. Polazeći od činjenice da je sporna kuća bila u samostalnom posjedu pok. ĐB pravo tužitelja na ostvarivanje zaštite posjeda, prvostupanjski sud je pravilno razmatrao kroz odredbe čl. 17. ZV, koje uređuju nasljednički posjed. Prema odredbi čl. 17. st. 1. ZV, ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja. Prema odredbi čl. 17. st. 2. ZV, kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti prešli na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa će ga tako izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvršavanje povjereno nekome drugome. Prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zauzetom u odluci broj Rev 937/2020-2 od 12. siječnja 2021. (i odluci Gzz-86/01-2 od 10. listopada 2001.), na temelju nasljedničkog posjeda svaki nasljednik stupa u posjed stvari koju je ostavitelj faktički držao u trenutku svoje smrti, zbog čega se smatra da sunasljednici izvršavaju posjed na isti način kako je to činio ostavitelj, pa ako jedan od nasljednika isključi drugog od suposjedovanja, on ga isključuje od dotadašnjeg načina posjedovanja koji se temeljio na činjenici izvršenja posjedovanja njegovog prednika, zbog čega mu u smislu odredbe čl. 24 st. 1. ZV, pripada posjedovna zaštita.

11.1. Neosnovani su žalbeni navodi žaliteljice da su tužitelji napustili posjed i od istog „odustali“ još 2020. Naime, činjenica da su tužitelji nakon smrti pok. ĐB samo povremeno dolazili na predmetnu nekretninu te da od blagdana Svih svetih 2022. do 15. svibnja 2023. nisu dolazili, sama za sebe, ne dovodi do gubitka posjeda nad nekretninom obzirom na načelo trajnosti posjeda iz odredbe čl. 19. ZV, a tuženica ne dokazuje da bi nastupile neke druge okolnosti zbog kojih bi posjed tužitelja prestao u smislu čl. 28. st. 2. ZV. Naprotiv, da su stranke bile i u faktičnom suposjedu prijepora proizlazi i iz iskaza same tuženice saslušane tijekom prvostupanjskog postupka koja je u odnosu na korištenje sporne kuće navela „… i nakon ostavinske rasprave nastavili smo zajedno koristiti obje kuće ali su odnosi među nama bili sve lošiji i nismo se mogli dogovoriti oko tog korištenja. I u jednu i u drugu kuću dolazili su povremeno i oni, a i ja…“, pa su stoga žalbeni navodi žaliteljice kojima osporava tužiteljev suposjed predmetne nekretnine neosnovani.

12. Nadalje, a kako je nesporno da je tuženica na ulaznim vratima kuće kbr. 33, koja se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] promijenila bravu 11. prosinca 2022. te da ključ od te brave nije predala tužiteljima, i to ne želi učiniti osim "ako joj sud to potpiše“, tim je činom tužitelje potpuno isključila iz dotadašnjeg suposjeda kuće, a time im je i bitno ograničila dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti u pogledu cijele nekretnine jer su se u kući nalazili i ključevi ostalih pomoćnih objekata na toj nekretnini slijedom čega je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 24. st. 1. u svezi i čl. 22. st. 1. i 2. ZV, kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja kao u točki I . pobijanog rješenja

.

13. Neosnovano tužena osporava utvrđenje prvostupanjskog suda glede pravodobnosti tužbe. Naime, iz poruka koje je tužena dostavila u spis u odgovor na tužbu i na koje se poziva u žalbi razvidno je da se tijekom ožujka 2023. odvijala komunikacija između tužene i supruga prvotužiteljice koji je u to vrijeme bio u [adresa], međutim, iz sadržaja tih poruka, suprotno shvaćanju žaliteljice, ne proizlazi da se komunikacija odvijala vezano za spornu kuću te da bi tužitelji u to vrijeme imali saznanja o promijeni brave na spornoj kući, a nesporno je da su stranke osim na spornoj kući suvlasnici i druge kuće u [adresa] koju su naslijedili iza pok. ĐB. Konačno, i sama je tuženica prilikom saslušanja izjavila „…što se tiče ključeva od nove brave na predmetnoj kući, kao što sam rekla ja sam tužiteljicu zvala kad smo promijenili bravu i htjela sam joj dati primjerak ključa ali se ona nije javljala. Poslije do 15. svibnja prošle godine nije tamo niti dolazila niti mi se za to vrijeme javila….“

13.1. S obzirom da pravo na zaštitu posjeda, u smislu odredbe čl. 21. st. 3. ZV, prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, to je imajući u vidu da je tuženica bravu na spornoj kući promijenila 11. prosinca 2022., da su tužitelji za to saznali 15. svibnja 2023. kada su došli na predmetnu nekretninu te da su tužbu podnijeli sudu 15. lipnja 2023., sud prvog stupnja pravilno zaključio da je tužba podnijeta u zakonskom roku.

14. Neosnovano žaliteljica navodi da joj s obzirom na odbijanje prijedloga za osiguranje, trebalo priznati troškove postupka osiguranja u visini jednokratne nagrade odnosno iznosu od 398,00 eura. Naime, prema stanju u spisu, tuženica je dala odgovor na prijedlog za određivanje privremene mjere u podnesku od 20. srpnja 2023. u kojem je dala i odgovor na tužbu, dakle radi se o jednom obrazloženom podnesku. Iako je prijedlog za osiguranje odbijen, tuženici ne pripada pravo na naknadu troška sastava odgovora na prijedlog za osiguranje jer je taj trošak sadržan u jednokratnoj paušalnoj naknadi propisanoj Tbr. 7. točki 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj:138/23.), pa kako su stranke djelomično uspjele u sporu, odluka prvostupanjskog suda o troškovima prema kojoj svaka stranka snosi svoj trošak postupka, primjenom odredbe čl. 154. st.4. ZPP, pravilna je i zakonita.

15. Stoga je, budući da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, te da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a ni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, žalba tuženice na temelju čl. 368. st. 1. ZPP u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 438. ZPP odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu.

16. Kako je odbijena žalba tuženice valjalo je odbiti i njezin zahtjev za naknadom troškova žalbenog dijela postupka (čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a).

17. Tužiteljima nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP).

Pula - Pola, 20. siječnja 2025.

Sudac:

Biljana Pamić