Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    K-901/2023-28

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva 27

    S P L I T

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu Ivani Peronja kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Lane Šušnjar kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenika VH, zbog kaznenog djela iz članka 139. st. 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22– u daljnjem tekstu: KZ/11), na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu poslovni broj: KO-DO-228/2023 od 3. ožujka 2023., nakon javne rasprave održane 8. studenoga 2024., 16. prosinca 2024. i 16. siječnja 2025., a zaključene 16. siječnja 2025. u nazočnosti braniteljice okrivljenika, Ivanke Šamije, odvjetnice u Splitu, i zamjenice ODO u Splitu GH, **.**.2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    OKRIVLJENIK: VH, zvan " V", OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ŠH i pok. EH, djevojački G, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, strojarski tehničar, umirovljenik, s vojnom mirovinom od oko 1,200,00 EUR, razveden, otac dvoje djece od koji je jedno maloljetno, pismen sa završenom srednjom školom, dobrog imovnog stanja, odlikovan, neosuđivan,

    k r i v  j e:

    I. što je 15. prosinca 2022. oko 14,00 sati u [adresa], nakon što mu je stric AH kazao da ne baca dijelove motora ispred garaže i da ga ne vrijeđa i upozorio ga da će zvati policiju, u nakani da kod njega izazove osjećaj straha, kazao mu: „ako te slučajno vidim na grobu moje matere, odsjeć ću ti glavu, i tebi i tvojima“, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će usmrtiti njega i njemu bliske osobe, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    II. čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22).

    III. Stoga se okrivljenik VH, na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11,

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci.

    IV. Nakon toga se, na temelju čl. 56. KZ/11, okrivljeniku VH izriče

    UVJETNA OSUDA

    s tim da se kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od 2 (dvije) godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, imenovani okrivljenik ne počini koje novo kazneno djelo.

    V. Na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 –ZKP/08), okrivljenik VH je dužan snositi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 EUR (tristoeura), u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu broj KO-DO-228/2023 od 3. ožujka 2023., protiv okrivljenika VH, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2 i 3. KZ/11.

    2. Pozvan da se u smislu čl. 416. ZKP/08 izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužnici, okrivljenik je na raspravi održanoj 8. studenoga 2024., koja je zbog proteka zakonskog roka od tri mjeseca počela iznova, izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret predmetnom optužnicom.

    2.1. Rasprava od 16. siječnja 2025. je održana u nenazočnosti uredno pozvanog okrivljenika VH, u smislu članka 404. st. 5. ZKP/08 koji se ranije očitovao o optužbi i iznio je svoju obranu, te je bio prethodno upozoren da se rasprava može održati bez njegove prisutnosti, stoga sud nazočnost okrivljenika na raspravi nije smatrao nužnom, tim više što je njegova braniteljica na raspravi bila suglasna da se ista održi u izočnosti njezinog branjenika.

    3. Sukladno čl. 417. a. st. 5. ZKP/08 okrivljenik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.

    3.1. U dokaznom postupku ispitan je svjedok ŠH.

    3.2. U dokazne svrhe, pregledan je i pročitan, na temelju odredbe čl. 329. st. 3 ZKP/08: zapisnik o zaprimanju kaznene prijave I Policijske postaje Split od 15. prosinca 2022. u dijelu u kojem je naveden datum i sat podnošenja kaznene prijave od strane žrtve AH (list 3 spisa), pregledavaju se fotografije koje je u sudski spis dostavila braniteljica okrivljenika (list 34-38 spisa).

    3.3. Nadalje, u dokazne svrhe, na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08, pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka-oštećenika-žrtve AH sa rasprave održane 8. srpnja 2024. (list 119-120 spisa).

    3.4. Zastupnica optužbe je na raspravi održanoj 16. prosinca 2024. povukla prijedlog da se u dokazne svrhe pročita pravomoćna presuda ovog suda broj: K-16/20 od 31. siječnja 2020., a sve s obzirom na raspoložive podatke iz kaznene evidencije (list 138 spisa).

    3.5. Na kraju dokaznog postupka, a prije uzimanja obrane pregledan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenog od 16. prosinca 2024. (list 140 spisa).

    4. Okrivljenik VH je u svojoj obrani u prethodnom postupku (listovi 10- 13 spisa) negirao počinjenje kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret. U bitnom je kazao da sa stricem AH ima problema više od 30 godina. Pojasnio je da je inkriminiranog dana njegov otac pokušavao parkirati kombi na njihov privatni parking koji graniči s parkingom strica AH, a koji je uzurpirao dio njihovog parkinga i ondje sa sinom slaže dijelove motora. Prilikom parkiranja, njegov otac je slučajno dotaknuo "to smeće koje se urušilo". Kad je čuo te udarce, izišao je ispred kuće, nakon čega je pokušavao iščupati jedan motor jer je otac bio blokiran s vozilom. Vjerojatno je u afektu psovao, ali nikome se nije obraćao. Kako otac nije mogao izaći iz vozila zbog smeća, on da je psovao i gurao je te dijelove motora, pri čemu je posjekao ruku. U jednom trenutku nešto je čuo i pogledao je prema gore te je ugledao svog strica AH koji se "posprdno smijao". Tada je rekao stricu: "jel te nije sram, umjesto da si došao bratu pomoći, ti se još rugaš, nemoj da više diraš stvari, sad ćeš vidit di je pola", a zatim je micao "to smeće". AH je na to počeo urlati govoreći mu: "ostavi, ostavi, razbijaš mi" i zaprijetio mu da će doći policija, da će doći interventna koja će ga naučiti pameti. Na to je rekao stricu da ih zove pa da jednom to napokon riješe. Stric AH mu je tada kazao: "Imam 70 godina, svoje sam odrapio, a ti nastavi glumit šerifa, pa ćeš vidit kako ćeš završit". Na to mu je odgovorio: "nemoj slučajno da te vidim na grobnici moje pokojne matere, strica i babe, jer ti nisi dio naše obitelji, nemoj da te gore slučajno vidim". AH nije prijetio smrću, a njegov otac ŠH bio je ondje prisutan.

    4.1. Pri ovakvoj obrani okrivljenik je ostao i na raspravi održanoj 16. prosinca 2024. (list 138 spisa), dodatno ističući da se odnosi sa njegovim stricem nisu popravili, a ovo jer njegov stric njemu namjerno narušava normalan život u vlastitoj kući, zbog čega mora trpjeti učestalu buku i netrpeljivost od strane strica i njegovog sina.

    5. Nazočne stanke nisu imale primjedbi na tijek dokaznog postupka, niti daljnjih dokaznih prijedloga.

    6. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, utvrđeno je da je okrivljenik VH počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, upravo na način opisan pod t. I. izreke.

    7. Kazneno djelo prijetnje čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, a djelo je počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj.

    7.1. Prema čl. 87. st. 9. KZ/11 bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

    7.2. Prema čl. 87. st. 8. KZ/11 članovi obitelji su bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

    8. Tijekom ovog postupka nije bilo sporno da je inkriminiranog dana između okrivljenika i oštećenika došlo do verbalnog sukoba nakon što je okrivljenikov otac prilikom parkiranja svog kombija ispred zajedničke obiteljske kuće zapeo za motor koji je popravljao oštećenikov sin. Ujedno, tijekom postupka nije bilo prijeporno da su između okrivljenika i oštećenika dugi niz godina narušeni međuljudski odnosi.

    8.1. Ranije spomenuto utvrđeno je na temelju dokaza izvedenih tijekom dokaznog postupka, odnosno ispitanih svjedoka, kao i obrane okrivljenika, s tim kako niti jedno od ranije spomenutog utvrđenja tijekom postupka nije osporavala niti jedna od stranaka.

    8.2. Spornim se, a obzirom na obranu okrivljenika postavilo pitanje da li je okrivljenik kritične prigode drugome ozbiljno prijetio da će njega i njemu bliske osobe usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je ostvario zakonska obilježja prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11.

    9. Ispitan u prethodnom postupku oštećenik-žrtva AH (listovi 42-43 spisa) u bitnom je iskazao da živi u obiteljskoj kući u stanu u visokom potkrovlju, dok njegov nećak VH, sin njegovog brata Š, živi u garaži iza kuće koju je adaptirao kao stambeni prostor. Njegov brat Š živi u prizemlju te kuće. S njima dvojicom ne komunicira dugi niz godina. S okrivljenikom je i ranije bilo sukoba i incidentnih situacija, a prvi sukob počeo je u doba Domovinskog rata, kada je okrivljenik bio vojni policajac i jednom prilikom mu je cijev pištolja prislonio uz glavu. Kritičnog dana oko 14,00 sati u stanu je gledao televiziju i začuo je buku ispred garaže. Pojasnio je da se njegov sin E bavi popravljanjem motora i u njegovoj garaži ima radionu ispred koje drži motore. Njegov brat Š je prilikom parkiranja kombija prolazeći ispred njihove garaže zapeo za motor koji je pao na žalo, a prethodno ga je gurao kombijem ne znajući da je za njega zapeo. Sve je to promatrao s balkona na koji je izišao čim je začuo buku. Dolje je bio okrivljeni VH koji je pomagao ocu prilikom parkiranja. Š nije mogao izići iz kombija zbog motora kojeg je bacio na zemlju, pa kako bi mogao otvoriti vrata okrivljenik je uzeo plastične dijelove tog motora koji su s njega otpali i bacio ih prema parkiranim motorima. Kad ga je okrivljenik ugledao na balkonu, počeo ga je vrijeđati govoreći mu: "Šta gledaš, popuši mi kurac, jedi govna, govno jedno". Rekao je okrivljeniku da ga ne vrijeđa i da ne baca dijelove motora jer time čini štetu. Na to mu je okrivljenik kazao da je to obično smeće i da mu smeta, pa mu je kazao da prekine s daljnjim vrijeđanjem jer da će mu zvati policiju. Okrivljenik mu je na to odgovorio: "Puši k… i ti i policija". Na to je rekao okrivljeniku da to što radi nije u redu i da pazi što čini, a okrivljenik mu je na to odgovorio: "ako te slučajno vidim na grobu moje matere odsjeć ću ti glavu, i tebi i tvojima". Te riječi je užasno doživio i odmah je pozvao policiju.

    10. Ispitan na raspravi oštećenik-žrtva (listovi 119-120 spisa) je izjavio da je zainteresiran za kazneni progon protiv okrivljenika, u bitnome ponavljajući da je inkriminiranog dana okrivljenikov otac pokušao parkirati svoj kombi na mjesto koje je predviđeno na njegovom parkingu ispred zajedničke obiteljske kuće u kojoj žive. Međutim proklizao je na žalo i zapeo za motor, koji motor je njegov sin popravljao, jer se inače bavi popravljanjem motora, auta i slično, pojašnjavajući da njegov sin nema obrt, ali se bavi popravljanjem motora. Istaknuo je da predmetnog dana u dvorištu osim okrivljenika i okrivljenikovog oca nije bilo nikoga, a predmetni događaj gledao je sa svog balkona. Okrivljenik je svom ocu u dvorištu pomagao parkirati kombi navodeći kako se treba parkirati obzirom na mali prostor predviđen za njihovo parking mjesto, a kako je vidio da okrivljenik baca plastične dijelove od drugih motora koji su bili na njegovom dijelu zajedničkog dvorišta, on da je tada okrivljeniku sa balkona povikao "ne bacaj, nije to tvoje, međutim okrivljenik mu je uzvratio riječima uvrede: "puši kurac", na što mu ja on rekao da ću mu zvati policiju, a okrivljenik mu je tada na to rekao "da pušim kurac ja s policijom", te mu je zaprijetio riječima: "dođeš li na grob moje majke odsjeći ću ti glavu", a koju prijetnju je on shvatio ozbiljno.

    10.1. Nakon što je svjedoku-oštećeniku-žrtvi sukladno čl. 426. ZKP/08 pročitan dio iskaza kojeg je dao pred Županijskim sudom u Splitu od 10. veljače 2023. (list 42-43) spisa, i to dio sa lista 43 spisa, koji počinje riječima: "Kada me VH ugledao", a završava "u drugoj sobi i spavala", svjedok-oštećenik-žrtva upitan da li su točni navodi pročitanog iskaza, je pojasnio da je točno sve što je izjavio u prethodnom postupku, pojašnjavajući da su manja odstupanja u njegovom iskazu na raspravi rezultat proteka vremena. Istaknuo je da okrivljenik učestalo prijeti njemu i njegovoj obitelji i općenito kada prijeti njemu, on da to shvaća prijetnjom koja je upućena cijeloj njegovoj obitelji.

    On nije inkriminiranog dana prijetio okrivljeniku.

    11. Ispitan u svojstvu svjedoka ŠH (listovi 50-51 spisa) je izjavio da je odnos između njega i njegovog brata AH poremećen dugi niz godina, a 1994. ili 1995. godine njegov sin VH i brat AH fizički su se sukobili , a povodom tog događaja njegov sin degradiran je u vojnoj službi. Kritičnog dana, prilikom ulaska u dvorište ispred kuće slučajno je zakačio kostur jednog motocikla koji se prevrnuo pa je ostao blokiran. Njegov sin VH počeo je pomicati taj motor kako bi on mogao izaći iz kombija. Dok je VH pomicao motor, čuo je viku svog brata AH koji je s balkona govorio VH da ne dira motor i da će zvati policiju, na što mu je ovaj odvratio da ih ne treba zvati jer da se nikakva šteta nije dogodila. AH je tvrdio da mu VH pravi štetu pomicanjem tih motora, a ovaj mu je objašnjavao da su motori njemu blokirali izlazak iz kombija. U jednom trenutku njegov sin je rekao AH: "U redu je, zovi policiju, što mi može policija", na što mu je ovaj kazao: "Dosta mi je tebe, ako te nisam do sada odradio, sada imam 70 godina, bolestan sam, nemam što riskirati, to mi neće biti problem". Na te njegove riječi VH mu je kazao: "Kad te vidim na grobu moje majke, onda sam ja na sve spreman". Njih dvojica razgovarali su povišenim tonom, ali nije bilo psovki ni s jedne strane. VH i AH nisu jedan drugome prijetili smrću, iako su jedan drugome izgovorili neprimjerene riječi koje bi se mogle tumačiti kao prijetnja. 10-15 minuta kasnije pojavili su se policajci koji su došli na Dušanov poziv.

    11.1. Ispitan na raspravi u svojstvu svjedoka ŠH (listovi 131-132 spisa) je u bitnome ponovio da je on inkriminiranog dana parkirao kombi na svom parking mjestu ispred zajedničke obiteljske kuće te pretpostavlja da je sa vratima dok je izlazio iz kombija zakačio na svom dijelu parkinga jedan od motora koje je njegov nećak držao na dijelu parkinga koji pripada njegovom bratu. Njegov sin VH je u to vrijeme bio u kući i odmah je doletio na parking kako bi mu pomogao izaći, a ubrzo je i njegov brat koji inače stanuje na drugom katu ove obiteljske kuće izletio na balkon vičući: "Što razbijate, ne smijete ništa dirati". Njegov sin je u tom trenutku viknuo: "Nema štete, što dižeš buku, to je sve banalno, nije ništa vrijedno", a njegov brat je potom ponovno počeo vikati: "Dosta mi vas je, ja sam svoje odradio, lako ću vas riješiti, sad ću zvati policiju". Zatim je on svome bratu doviknuo "čemu policija", međutim on da je već zvao "urgentni centar", te su policajci nakon svega par minuta bili ispred njihove kuće. Inače, sa svojim bratom već zadnjih 50 godina ima narušene međuljudske odnose.

    11.2. Nakon što je svjedoku sukladno čl. 426. ZKP/08, a zbog odstupanja u kazivanju na raspravi, pročitan dio iskaza kojeg je dao u ODO-u 21.2.2023. i to dio sa lista 51 spisa, koji počinje riječima: "Zapravo, dok je VH...", a završava riječima: "a, AH se cijelo vrijeme nalazio na balkonu", svjedok je upitan da pojasni da li su točni navodi netom pročitanog iskaza, te zašto na raspravi iskazuje drugačije, izjavio da ne vidi neka velika odstupanja u tom dijelu iskaza koji je dan na raspravi, pojašnjavajući da je njemu teško sa sigurnošću tvrditi koje riječi su točno izrečene inkriminiranog dana s obzirom na protek vremena i činjenicu da je u zadnjih godinu dana operirao dva karcinoma, te da samo može pretpostaviti da su njegova sjećanja bila svježija kada je iskazivao pred ODO Split.

    12. Ovaj sud iskazu oštećenika-žrtve AH poklanja vjeru kao uvjerljivom i argumentiranom kada opisuje slijed događaja i navodi da mu je okrivljenik inkriminiranog dana uputio prijetnje da će odjeći glavu njemu i članovima njegove obitelji ako ga vidi na grobu okrivljenikove majke, a koje prijetnje su kod njega izazvale bojazan i ozbiljan strah za njegov život i živote članova obitelji. Obzirom na sve navedeno, vjerodostojan iskaz oštećenika-žrtve koji, iako je u lošim odnosima s okrivljenikom, nema razloga lažno iskazivati posebno budući je upozoren na posljedice lažnog svjedočenja, te obrani okrivljenika koji potvrđuje postojanje stalnih sukoba s oštećenikom, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik VH počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. 2. i 3. KZ/11, dakle, ozbiljno svome stricu prijetio da će njega i njemu bliske osobe usmrtiti, a djelo je učinjeno prema bliskoj osobi.

    13. Nasuprot tome, nije za prihvatiti obranu okrivljenika koji se u osnovi brani da on nije oštećeniku-žrtvi prijetio te da se kritičnog dana nije dogodilo ništa, već da je jedna banalna situacija dovela do ovog postupka, a ovo iz razloga jer je njegov stric namjerno policajcima koji su postupali inkriminirane prigode kazao kako njegov brat radi u policiji u Zagrebu, pa da ne bi to slučajno iskoristili i ne postupali protiv njega, a što je on naknadno saznao tijekom ovog postupka da je njegov stric ovo kazao policajcima, sve kako bi inscenirali ovaj kazneni postupak, navodeći da se u odnosu na njega nije postupalo pravedno i pošteno, kao i da je neosnovano priveden inkriminiranog dana. Nadalje, obrana okrivljenika u kojoj navodi da on nije prijetio smrću oštećeniku-žrtvi već da mu je rekao "nemoj slučajno da te vidim na grobnici moje pokojne matere, strica i babe, jer ti nisi dio naše obitelji, nemoj da te gore slučajno vidim", je nelogična i neuvjerljiva te je očito usmjerena izbjegavanju kaznene odgovornosti okrivljenika. Naime, okrivljenik na neuvjerljiv način očito želi umanjiti svoju krivnju, u čemu mu svjedok ŠH koji je otac okrivljenika pokušava pomoći. Svjedok ŠH je tako naveo u svom iskazu da je njegov sin, a nakon što je oštećenik "digao ovu galamu", istome rekao: "Nemoj da te vidim na grobu svoje majke", u bitnome pojašnjavajući da je njegov sin izrekao ove riječi, nakon što je njegov brat već zvao policiju, a ovo da je okrivljenik rekao isprovociran na ovu cijelu situaciju, ne zna da li se ovo moglo shvatiti kao prijetnja, po njemu su sve ovo izrečene gluposti. Stoga sud obrani okrivljenika VH ne poklanja vjeru kada tvrdi da nije prijetio smrću oštećeniku i njemu bliskim osobama, niti iskazu njegovog oca u dijelu u kojem navodi da je njegov sin isprovociran na cijelu situaciju rekao oštećeniku-žrtvi "Nemoj da te vidim na grobu svoje majke".

    14. Je li okrivljen uistinu i mislio realizirati navedenu prijetnju, nije odlučna činjenica za ostvarenje bića ovog kaznenog djela. Sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik prijetnju poduzeo s namjerom da oštećenika ustraši i uznemiri, a što je i postigao budući je isti odmah nakon što je čuo utuženu prijetnju događaj prijavio policiji koja je uredovala u konkretnom slučaju. Ujedno, oštećenik- žrtva AH je izjavio da je utuženu prijetnju shvatio ozbiljno ovo posebno jer je i njegova majka pokopana u zajedničkoj grobnici u kojoj su pokopani i drugi članovi njihovi uže obitelji, te on od inkriminiranog događaja nije otišao na grob svoje majke zbog stresa i straha kojeg je pretrpio inkriminiranog dana.

    15. Sud je mišljenja da je konkretna prijetnja okrivljenika bila objektivno podobna da kod oštećenika-žrtve izazove strah i osobnu ugroženost, imajući u vidu okolnosti i kontekst cijelog događaja.

    16. Stoga je sud na temelju iskaza naprijed navedenog oštećenika-žrtve te drugih izvedenih dokaza utvrdio da je okrivljenik inkriminiranog dana počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude.

    17. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je kako je okrivljenik 15. prosinca 2022. oko 14,00 sati u [adresa], nakon što mu je stric AH kazao da ne baca dijelove motora ispred garaže i da ga ne vrijeđa i upozorio ga da će zvati policiju, u nakani da kod njega izazove osjećaj straha, kazao mu: „ako te slučajno vidim na grobu moje matere, odsjeć ću ti glavu, i tebi i tvojima“, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će usmrtiti njega i njemu bliske osobe, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi.

    18. Prijetnja općenito mora biti, s obzirom na okolnosti pod kojima je izrečena, objektivno prikladna da kod adresata izazove strah, a nije važno kako ju je potonji subjektivno doživio, niti je li je počinitelj zaista imao namjeru ostvariti. U konkretnom slučaju, kada se dakle okrivljenik obraćao žrtvi riječima navedenim pod t. I. izreke, jasno je da je riječ o ozbiljnoj prijetnji, odnosno, da je on bio svjestan svih ovih okolnosti i postupao je s ciljem da zastraši žrtvu, dakle, s izravnom namjerom.

    19. Što se tiče subjektivnog odnosa okrivljenika VH prema počinjenom djelu, a obzirom na sve ranije navedeno i utvrđeno, ovaj sud smatra da je okrivljenik kritične prigode postupao s izravnom namjerom, tj. da je bio svjestan svih obilježja kaznenog djela, i htio je njegovo ostvarenje, čime su se u njegovom postupanju ostvarila obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. st. 2. i 3. KZ/11.

    20. Vezano za ubrojivost okrivljenika VH u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela, potrebno je navesti kako ista tijekom postupka nije bila sporna, a niti je u bilo kojem trenutku postupka dovedena u pitanje .

    21. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je proglašen krivim, bilo je potrebno donijeti odluku o kaznenoj sankciji, uzimajući u obzir sve one okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene na strani okrivljenika, a koje su od značenja za donošenje ove odluke.

    21.1. Kao olakotne okolnosti ovaj sud je okrivljeniku VH cijenio činjenicu njegove neosuđivanosti (list 140 spisa) za bilo kakva kaznena djela, te okolnosti koje su prethodile počinjenju predmetnog kaznenog djela.

    21.2. Ovaj sud na strani okrivljenika VH nije utvrdio postojanje otegotnih okolnosti.

    22.3. Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, ali isto tako i potrebu da se ovakav društveni učin sankcionira, ovaj sud smatra kako su se ostvarili uvjeti za izricanje uvjetne osude, te da se i izricanjem uvjetne osude u konkretnom slučaju mogu ostvariti ciljevi specijalne prevencije.

    22.4. Pri tome je ovaj sud okrivljenika VH, na temelju članka 139. st. 3. KZ/11, za predmetno kazneno djelo osudio na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, pa je potom prema istom, na temelju članka 56. KZ/11, izrekao uvjetnu osudu na način da se okrivljeniku kazna zatvora od 7 (sedam) mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini neko novo kazneno djelo.

    22.5. Po ocjeni ovog suda, izricanjem ovako odmjerene kazne mogu se ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije, tj. u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da promijeni svoje ponašanje, suzdrži se od činjenja kaznenih djela, odnosno utjecanja i na sve ostale možebitne počinitelje ovakvih i sličnih kaznenih djela, ali i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

    23. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je koji je važio tempore criminis – Kazneni zakon („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22), obzirom da naknadne izmjene Kaznenog zakona nisu blaže za okrivljenika u pogledu sankcije, stoga je primijenjen zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

    24. Tijekom ovog postupka nastali su troškovi, i to paušalni troškovi koji se odmjeravaju zavisno o složenosti postupka, a koje je ovaj sud odmjerio u iznosu od 300,00 EUR-a. Kako je okrivljenik VH proglašen krivim i ima primanja, po članku 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 6.ZKP/08, odlučeno je da naknadi paušalni trošak u iznosu 300,00 EUR-a (tristoeura), sve u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, koji iznos je sud odmjerio cijeneći trajanje i složenost postupka te imovinske prilike okrivljenika.

    Split, 20. siječnja 2025.

    S U D A C

    Ivana Peronja

    POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisane presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 (četiri) primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

    DNA:

    DNA:

    - okrivljeniku VH,

    - braniteljici okrivljenika, Ivanki Šamiji, odvjetnici u Splitu,

    - ODO-u Split,

    - oštećeniku AH,

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.