Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Ovr-24/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci po sutkinji Filki Pejković, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka, OIB: 23057039320, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Čaviću, odvjetniku iz Zagreba protiv ovršenica: 1. IZ, ranije I iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vinku Ljubičiću, odvjetniku iz Splita i 2. ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Ljubičiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ljubičić & Vrdoljak d.o.o. iz Splita, radi ovrhe na nekretnini, rješavajući žalbu 1.ovršenice IZ, podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba Knin, posl.br. Ovr-306/2017-105 od 13. studenoga 2024., 20. siječnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Uvaža se žalba 1.ovršenice IZ te se ukida rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba Knin, posl.br. Ovr-306/2017-105 od 13. studenoga 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u toč. I. izreke odlučeno je da se iz iznosa kupoprodajne cijene od 334.461,48 eura koja je ostvarena prodajom suvlasničkih dijelova ovršenica na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] putem elektroničke javne dražbe održane u Fini pod ID 37033 namiruje potraživanje ovrhovoditelja u cijelosti u ukupnom iznosu od 95.291,95 eura, sudski trošak ovrhe u iznosu od 10.066,94 eura, javnobilježnički trošak u iznosu od 113,48 eura, trošak opomene u iznosu od 13,01 eura, zatezna kamata na glavnicu u iznosu od 24.326,86 eura, redovna kamata na glavnicu u iznosu od 6.608,33 eura i glavnica u iznosu od 54.163,33 eura.

1.1.Nadalje je sukladno odredbi čl. 125. st. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje OZ) u točki II. izreke odlučeno na način da je naloženo Fini da nakon pravomoćnosti rješenja suda prvog stupnja isplati iz kupovnine ovrhovoditelju iznos od 95.291,95 eura, te 1.ovršenici IZ višak kupovnine u iznosu od 119.584,76 eura i 2.ovršenici ČZ, iznos od 119.584,77 eura na njihove račune.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi 1.ovršenica IZ zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353 st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13; dalje ZPP) koji se primjenom odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a primjenjuje u ovršnom postupku, navodeći da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, jer da je 1.ovršenici onemogućeno raspravljanje budući da vještak nije saslušan na ročištu niti je odgovorio na prigovore koje je istakla ovršenice. Smatra da je procjena nekretnine izvršena protivno čl. 23. st. 4. toč. 2. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, jer da je vještak uzeo u obzir samo troškovnu metodu, a ne provedbenu i prihodovnu metodu, te da je postupljeno protivno čl. 53. st. 4. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnine ( "Narodne novine" broj 79/14 ), jer da se procjena troškovnom metodom može koristiti za utvrđivanje vrijednosti građevina ako su drugi podaci nedostupni.

2.1. Smatra da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. i čl. 219. te čl. 221. ZPP-a, jer da nije utemeljio utvrđenje ocjenom svih dokaza, te da nije primijenio niti pravilo o teretu dokazivanja. Također smatra da se rješenje suda prvog stupnja ne može ispitati, te da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

2.2. Prvoovršenica navodi da je dostavljen prijedlog radi dopuštenja revizije 13. prosinca 2022., ali da spis nije dostavljen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koji treba odlučiti o takvom prijedlogu.

2.3. Predložila je da se usvoji žalba i rješenje suda prvog stupnja ukine.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba 1.ovršenice IZ je osnovana.

5. Sud prvog stupnja donoseći pobijano rješenje navodi da je 16. veljače 2017. donio rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave, ovršnog ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju broj ES 110/07 od 6. veljače 2007. koji je solemniziran po javnom bilježniku Ljiljanki Malenica pod brojem OU-65/01, a radi isplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 61.449,11 eura na suvlasničkim dijelovima predmetne nekretnine, da je 15. srpnja 2022. doneseno rješenje o dosudi predmetne nekretnine kupcu Heba d.o.o. Štaglinec koji je na dražbi ponudio kupoprodajnu cijenu u iznosu od 334.461,48 eura.

6. Nastavno sud prvog stupnja je u okviru odredbe čl.113. i čl.114. OZ-a odredio način namirenja iz iznosa kupoprodajne cijene radi namirenja potraživanja ovrhovoditelja na način, da je iz kupoprodajne cijene namirena tražbina ovrhovoditelja u iznosu od 95.291,95 eura i to troškova glavnice te redovne i zatezne kamate, da je nakon namirenja tražbine ovrhovoditelja iz kupovnine preostao iznos od 239.169,53 eura koji je sukladno čl.125. st. 3. OZ-a vraćen ovršenicama jednako s obzirom na suvlasničke dijelove svake u ½ dijela.

7. Sud prvog stupnja je donio odluku o troškovima postupka sukladno čl. 14. st. 4. OZ-a, te je priznao ovrhovoditelju pravo na naplatu troškova potrebnih za ovrhu sukladno njegovom zahtjevu iz podneska koji je dostavio sudu 6. prosinca 2022.

8. Osnovani su žalbeni navodi ovršenica da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, te se stoga ne može ispitati pravilnost primjene materijalnog prava prilikom donošenja osporavnog rješenja.

9. Naime prema prema Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je održan 11. ožujka 2022., proizlazi da postoji obaveza ovršnog suda da u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave ili sl.), a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispita sadrži li potrošački ugovor nepoštene, ništetne ugovorne odredbe.

10. U konkretnom slučaju ovrha je pokrenuta po prijedlogu ovrhovoditelja u okviru javnobilježničkog akta Ugovora u okviru iznosa zaduženja i osiguranja koji je solemniziran kod javnog bilježnika poslovni broj OU-65/07 od 7. veljače 2007., te je sud donio rješenje o namirenju sukladno čl. 113. i čl. 114., te čl. 125. st. 3. OZ-a, bez da je utvrđivao da li potrošački ugovor koji je zaključen između stranaka sadrži nepoštene i ništetne ugovorne odredbe.

11. Naime, Sud Europske unije je u predmetu C-407/18 analizirao načelo djelotvornosti primjene Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (dalje Direktiva Vijeća 93/13/EEZ), a u procesnoj situaciji u kojoj odredbe ovršnog nacionalnog zakonodavstva ne dopuštaju da ovršni sud u ovršnom postupku ispituje nepoštenost pojedinih ugovornih odredbi ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta i po toj osnovi odgodi ovrhu, a kao polazišnu osnovu odredio u ispitivanju da li odnosna nacionalna odredba Slovenskog ovršnog zakona (koja je gotovo istovjetna odredbi čl. 61. st. 1. OZ-a), čini nemogućom ili pretjerano teškom primjenu prava Unije (Direktive Vijeća 93/13/EEZ). Sud je u tom postupku zauzeo pravno shvaćanje da navedenu Direktivu o potrošačim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da se protivi nacionalni propis poput onoga iz glavnog postupka na temelju kojeg nacionalni sud koji je odlučio o prijedlogu za ovrhu na temelju Ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača sklopljenog u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, pa u smislu te Direktive i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu.

12. Budući da se u konkretnom predmetu postupak ovrhe provodi na temelju ovršne isprave, navedenog ugovora o okviru iznosa zaduženja i osiguranja koji je solemniziran kod javnog bilježnika koji nije prošao sudsku kontrolu, ostaje dužnost suda da provjeri da li je ovršenica potrošač i da li u slučaju ako se radi o potrošačkom ugovoru, ispita da li su nepoštene ugovorne odredbe o kojim utvrđenjima ovisi osnovanost donošenja navedenog rješenja.

13. Stoga će sud prvog stupnja u nastavku postupka postupiti sukladno uputi iz ovog rješenja, te je u tu svrhu ovlašten u okviru odredbe čl. 7. st. 2. OZ-a održati i ročište radi utvrđivanja relevantnih činjenica.

14. U nastavku postupka sud prvog stupnja će voditi računa o prigovoru 1.ovršenice da treba pozvati vještaka da odgovori na primjedbe 1.ovršenice, a posebno da li je procjena izvršena sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina i sukladno navedenom Pravilniku.

15. Slijedom obrazloženog, primjenom odredbe čl. 380. st. 1. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 20. siječnja 2025.

Sutkinja

Filka Pejković