REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2311/2023-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice CM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 20. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica CM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1992. godine pa do smrti IM dana **.**.2023..

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. IM, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pokojnim IM bila u dugogodišnjoj bezi koja je započela još 1975. a da se 1986. preselio k njoj u njen stan na Britanskom trgu u Zagrebu te da su od tada nadalje bez prekida živjeli u zajedničkom kućanstvu kao izvanbračni supružnici. Izvanbračna zajednica predlagateljice i pok IM da je ukupno trajala skoro 37 godina, odnosno do njegove smrti slijedom čega da ima pravo zatražiti kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje priznanje prava na obiteljsku mirovinu.

2. Protustranka se na prijedlog očitovala na način da se usprotivila prijedlogu predlagateljice dok se ne izvedu svi dokazi i ne saslušaju svjedoci.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka GM, SM i MM.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za IM (list 19-20 spisa) utvrđeno je da je IM rođen dana **.**.1935., a umro dana **.**.2023. u [adresa], a što proizlazi i iz Smrtnog lista (list 3 spisa). Nadalje je utvrđeno da je 12. rujna 1959. sklopio brak sa JM, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Kružnog suda Sl. Požega broj P-440/1463 od 18. studenoga 1963. Dana 3. rujna 1966. sklopio je brak sa JM, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 21381/81 od 24. ožujka 1983.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 17-18 spisa) utvrđeno je da je CM rođena dana **.**.1944. te da nema naknadnih upisa i bilježaka.

9. Uvidom rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivice Vukovića poslovni broj O- 1990/2023 (listovi 21-22 spisa) utvrđeno je da je dana 18. kolovoza 2023. doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok. IM kojim je nasljednikom proglašena CM (ovdje predlagateljica) i RM.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 9 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 6. studenoga 1990. na adresi u [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. IM (list 8 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 20. lipnja 1994. do 27. veljače 2023. na adresi u [adresa].

12. Predlagateljica CM je na ročištu održanom dana 20. svibnja 2024. iskazala da su ona i pok. IM bili u vezi od 1975., a od 1992. žive u [adresa], to je njezin stan. Njihova je zajednica imala obilježja bračne zajednice, bila je emotivno i financijski povezana, nisu imali zajedničku djecu, a IM je imao kćer iz prethodnog braka koji je razveden. Zadnjih 5 godina pok. IM je proveo u Domu za starije osobe u Klaićevoj, zato jer je on bolovao od Parkinsonove bolesti i ostao je teško nepokretan, a živjeli su na drugom katu bez lifta. Svaki mu je dan dva puta dnevno odlazila u posjetu, pazila da uzima terapiju, nosila hranu jer je on bio dosta izbirljiv i nije mu odgovarala hrana u Domu. Njegova kćer je u početku sa unukom znala dolaziti kod njih, ali kasnije odnos između nje i pok. IM je zahladio, pa su se sve rjeđe viđali jer je ona imala vezu sa oženjenim muškarcem, a pok. IM to nije odobravao. Matina kćer je organizirala sahranu, a troškove pogreba snosile su po pola ona i predlagateljica. Do Doma u Klaićevoj išla je uglavnom pješice, njega je vozila u kolicima kad su išli u šetnju, a kad bi išao na preglede uzimala je taksi.

13. Svjedok GM je na ročištu održanom dana 20. svibnja 2024. iskazao da poznaje predlagateljicu unazad 35 godina kada je doselila u stan kod pok. IM u zgradu gdje i on živi. Koliko je njemu poznato oni su cijelo vrijeme živjeli zajedno i mislio je da su oni muž i žena i zna da nisu imali djecu. Nije upoznat sa njihovim financijama niti da li su odlazili na zajednička putovanja, a ne zna niti da li im je dolazila nekakva rodbina u posjetu. Zadnjih 4-6 godina života pok. IM je bio u Domu u Klaićevoj. On je bio dosta bolestan i slabo pokretan. Nije mu išao u posjetu, ali bih ga dao pozdraviti preko njegove supruge. Koliko je njemu poznato ona je svaki dan odlazila kod njega u dom, nosila mu hranu, kolače jer je on bio navikao na njezinu kuhinju. Na sahrani nije bio jer je bio bolestan. 14. Svjedok SM je na ročištu održanom dana 20. svibnja 2024. iskazao da poznaje predlagateljicu otkako je doselila kod pok. IM u zgradu u [adresa] to je bilo otprilike prije 35 godina. Bili su jako dobri, družili su se i privatno, dolazio im je u posjetu, a i predlagateljica je znala doći kod njih. Bio sajem bliži sa predlagateljicom, ali je bio dobar i sa pok. IM. Kad su doselili mislio sam da su bili u braku, a tek kasnije iz razgovora je saznao da nisu. Zajedničku djecu nisu imali, a da li je netko imao posebno, to ne zna. Ne zna da li su oni zajedno odlazili na godišnji odmor niti na neka putovanja. Nije bio upoznat sa njihovim financijama, a tako ne zna ni tko je organizirao sahranu niti snosio troškove sprovoda, pretpostavlja da je to napravila predlagateljica. Zna da je pok. IM preminuo prije otprilike godinu dana i da je neko vrijeme prije toga bio u Domu, te da mu je jednom ili dvaput išao u posjetu. Predlagateljica mu je išla u posjetu svaki dan ili svaki drugi, ali koliko se sjeća on je u tom Domu bio neko kratko vrijeme. Bio je na sahrani pok. IM.

15. Svjedok MM je na ročištu održanom dana 20. svibnja 2024. iskazala da poznaje predlagateljicu i pok. IM još od 1992. kada su doselili u [adresa] na drugi kat, a ona živim na četvrtom. Nije znala da oni nisu u braku, ali zna da nisu imali zajedničku djecu. Živjeli su zajedno i stalno su bili u [adresa]. Pok. IM je imao "zlatne ruke" i često je pomagao u raznim popravcima svima u zgradi. Znali su popiti svi zajedno kavu, on je s njenim mužem igrao i šah. Predlagateljica i ona su radile u Hrvatskoj pošti, a to smo saznale tek kad se ona doselila u zgradu. Ne zna ništa o njihovim financijama, osim da je stan u [adresa] od gospođe CM. Zadnjih 4-5 godina života IM je proveo u Domu zato jer više nije mogao hodati. Živimo u zgradi bez lifta. Predlagateljica ga je posjećivala svaki dan, ujutro i popodne, nosila mu hranu i brinula se za njega, te je i ona nekoliko puta posjetila pok. IM dok je bio u Domu. Troškove sahrane i organizaciju pogreba snosila je predlagateljica.

16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni IM bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Pokojni IM prethodno je bio u dva braka i to da JM od 12. rujna 1959. do 18. studenoga 1963., te od 3. rujna 1966. do 24. ožujka 1983. Za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu Predlagateljica bila neudana, a pokojni IM neoženjen te je njihova životna zajednica trajala sve do smrti IM. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 20. siječnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici uz rješenje za pristojbu na prijedlog i rješenje

2. Protustranci