Poslovni broj: Psp-32/2023-40

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u pravnoj stvari tužiteljice SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Natalija Đuran Tršinski, odvjetnica u Zaboku, Matije Gupca 30, protiv tuženika: 1. Zagorskog vodovoda d.o.o. Zabok, K. Š. Đalskog 1, OIB: 61979475705, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Kovač & partneri d.o.o., Heinzelova 70, Zagreb i 2. NGH GRUPE d.o.o. za graditeljstvo i usluge, OIB: 27587651734, Donja Stubica, Golubovečka ulica 85, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubenko & partneri d.o.o., Branimirova 29, Zagreb, zbog smetanja posjeda, nakon dana 3. prosinca 2024. održane i zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti tužiteljice uz punomoćnicu te punomoćnika tuženika, dana 20. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Tuženik NGH GRUPA d.o.o. za graditeljstvo i usluge d.o.o. Donja Stubica smetao je tužiteljicu SP u posljednjem mirnom posjedu nekretnine: čkbr [katastarska čestica], livade od 1457 m2 i čkbr . 3292, livade od 4981 m2, upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška], a koje odgovaraju čkbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kod Državne geodetske uprave, Odjel za katastar nekretnina Zabok tako što je na nekretnini tužiteljice izgradio betonsko preljevno okno označeno na skici očevida točkama: U3, DŽ2, D2 i T3, napravio iskop označen točkama: B4, P, O, N, Ž, Z, V, U i C4 u jugoistočnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i prilazni put u području smetanja od ulice Matije Gupca, Bedekovčina do pruge označen točkama: Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama: E1, F1, J1, L1, LJ1 i B2 sa zapadne strane, a koji put vodi cijelom dužinom čkbr. [katastarska čestica] i dijelom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim iskopanu zemlju deponirao na nekretnini tužiteljice i to u području označenom na skici očevida točkama: I, J, K4, K, L, A, B, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, L4 i F i to na dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iza toga navoza zemlje postavio drveni stol s klupama označen točkama: N3, Č1, C1 i NJ3, a uz čemprese postavio poljski WC označen točkama:

F3, G3, H3 i I3, a sve na nekretninama u posjedu tužiteljice pa se zabranjuje 2.- tuženiku svako takvo i slično smetanje posjeda nekretnina tužiteljice u dijelu označenom na skici očevida točkama: Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama:

E1, F1, J1, L1, LJ1 i B2, sa zapadne strane te se nalaže 2.-tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da makne izgrađeno betonsko okno s nekretnine tužiteljice, ukloni vodu, zatrpa i odveze zemlju s dijela nekretnine tužiteljice označenom točkama U3, DŽ2, D2 i T3, kao i dijelu iskopa označenog točkama B4, P, O, N, Ž, Z, V, U i C4 u jugoistočnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukloni zemlju i istu poravna s dijela označenog točkama: I, J, K4, K, L, A, B, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, L4 i F u skladu s građevinskom i gospodarskom strukom, posije travu na nekretnini tužiteljice u području smetanja, izuzev dijela koji je u području izvlaštenja i označen je točkama: G2, V1, H2, G4, I2, H4, J2, LJ3, M3, V3, Š3, A3, Ž2, U3, T3, P3, Z2, V2, O3, G, N3, NJ3, Č3, LJ4, DŽ3, A4, Đ3, E3, D3, M4, Ć3, B3, C3, U2, T2, Š2, S2, R2, R3, P2, O2, NJ2, N2, M2, LJ2, L2, S3, I1, K2, L3, E3, Đ2, K3, E2, J3 i F2, a sve to u roku 15 dana.

II. Odbija se djelomično kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice SP u odnosu 2.-tuženika NGH GRUPU d.o.o. za graditeljstvo i usluge d.o.o. Donja Stubica i to u dijelu koji glasi: "Utvrđuje se da je 2. -tuženik NGH GRUPA d.o.o. za graditeljstvo i usluge d.o.o. Donja Stubica smetao tužiteljicu SP u posljednjem mirnom posjedu nekretnine: čkbr [katastarska čestica], livade od 1457 m2 i čkbr. [katastarska čestica], livade od 4981 m2, upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška], a koje odgovaraju čkbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kod Državne geodetske uprave, Odjel za katastar nekretnina Zabok tako što je na nekretnini tužiteljice napravio iskop na dijelu označenom točkama: S3, NJ, Š3, N, P3, T, Š, R3, NJ2 i N2 u jugoistočnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i prilazni put u području smetanja od ulice Matije Gupca, Bedekovčina do pruge na dijelu označenom točkama: M, M3, LJ3, G1, I1, L3, K3, J3, A2, Ž1, Z1 i V1 sa zapadne strane, a koji put vodi cijelom dužinom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim iskopanu zemlju deponirao na nekretnini tužiteljice i to u području označenom na skici očevida točkama: H, O3, i G i to na dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iza toga navoza zemlje postavio drveni stol s klupama na dijelu označenom točkama: A1 i B1, a sve na nekretninama u posjedu tužiteljice pa se zabranjuje 2.-tuženiku svako takvo i slično smetanje posjeda nekretnina tužiteljice u dijelu označenom na skici očevida točkama: M, M3, LJ3, G1, I1, L3, K3, J3, A2, Ž1, Z1 i V1 sa zapadne strane te se nalaže 2.-tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da ukloni vodu, zatrpa i odveze zemlju u dijelu iskopa označenog točkama: S3, NJ, Š3, P3, T, Š, R3, NJ2 i N2 u jugoistočnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukloni zemlju i istu poravna s dijela označenog točkama: H, O3 i G u skladu s građevinskom i gospodarskom strukom, posije travu na nekretnini tužiteljice" na dijelovima označenima točkama skice geodetskog vještaka navedenima u ovoj točki izreke.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice SP u odnosu na 1.-tuženika Zagorski vodovod d.o.o. Zabok, koji glasi: "Tuženik Zagorski vodovod d.o.o. Zabok smetao je tužiteljicu SP u posljednjem mirnom posjedu nekretnine: čkbr [katastarska čestica], livade od 1457 m2 i čkbr. [katastarska čestica], livade od 4981 m2, upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška], a koje odgovaraju čkbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kod Državne geodetske uprave, Odjel za katastar nekretnina Zabok tako što je na nekretnini tužiteljice izgradio betonsko preljevno okno označeno na skici očevida točkama: U3, DŽ2, D2 i T3, napravio iskop označen točkama B4, P, O, S3, NJ, Š3, N, Ž, Z, V, U, P3, T, Š, R3, C4, NJ2 i N2 u jugoistočnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i prilazni put u području smetanja od ulice Matije Gupca, Bedekovčina do pruge označen točkama Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama M, M3, E1, F1, LJ3, G1, I1, J1, L1, LJ1, L3, K3, B2, J3, A2, Ž1, Z1 i V1 sa zapadne strane, a koji put vodi cijelom dužinom čkbr. [katastarska čestica] i dijelom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim iskopanu zemlju deponirao na nekretnini tužiteljice i to u području označenom na skici očevida točkama H, O3, I, J, K4, K, L, A, B, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, L4, F i G i to na dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , a iza toga navoza zemlje postavio drveni stol s klupama označen točkama A1, N3, Č1, C1, NJ3 i B1, a uz čemprese postavio poljski WC označen točkama F3, G3, H3 i I3, kao i građevinsku mehanizaciju, a sve na nekretninama u posjedu tužiteljice pa se zabranjuje 2.-tuženiku svako takvo i slično smetanje posjeda nekretnina tužiteljice u dijelu označenom na skici očevida točkama Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama M, M3, E1, F1, LJ3, G1, I1, J1, L1, LJ1, L3, K3, B2, J3, A2, Ž1, Z1 i V1 sa zapadne strane te se nalaže 1.-tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da makne izgrađeno betonsko okno s nekretnine tužiteljice, ukloni vodu, zatrpa i odveze zemlju s dijela nekretnine tužiteljice označenom točkama U3, DŽ2, D2 i T3, kao i dijelu iskopa označenog točkama B4, P, O, S3, NJ, Š3, N, Ž, Z, V, U, P3, T, Š, R3, C4, NJ2 i N2 u jugoistočnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukloni zemlju i istu poravna s dijela označenog točkama H, O3, I, J, K4, K, L, A, B, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, L4, F i G u skladu s građevinskom i gospodarskom strukom, posije travu na nekretnini tužiteljice u području smetanja, izuzev dijela koji je u području izvlaštenja i označen je točkama G2, V1, H2, G4, I2, H4, J2, LJ3, M3, V3, Š3, A3, Ž2, U3, T3, P3, Z2, V2, O3, G, N3, NJ3, Č3, LJ4, DŽ3, A4, Đ3, E3, D3, M4, Ć3, B3, C3, U2, T2, Š2, S2, R2, R3, P2, O2, NJ2, N2, M2, LJ2, L2, S3, I1, K2, L3, E3, Đ2, K3, E2, J3 i F2, a sve to u roku 8 dana."

IV. Nalaže se 2.-tuženiku NGH GRUPI za graditeljstvo i usluge d.o.o. Donja Stubica da tužiteljici SP naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.864,41 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućima od 20. siječnja 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana.

V. Nalaže se tužiteljici SP da 1. -tuženiku Zagorskom vodovodu d.o.o. Zabok naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućima od 20. siječnja 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana.

VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. -tuženika Zagorskog vodovoda d.o.o. Zabok za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa iz točke V. izreke ovoga rješenja.

Obrazloženje

1. 1. Tužiteljica je u tužbi navela da je bila u posljednjem mirnom posjedu nekretnina pobliže opisanih u izreci ovoga rješenja, koje je naslijedila iza pok. oca ŠP te se zajedno s pravnim prednicima nalazila u posjedu istih više od sto godina, a samostalno od 2022. Navela je da ne postoji nikakva pravna osnova da tuženici izvršavaju posjed i izvode radove na predmetnim nekretninama. Tužiteljica je navela da je 20. rujna 2023., nakon što se vratila iz Švicarske, prošla pokraj predmetnih nekretnina i vidjela je da 2. -tuženik po nalogu 1.-tuženika kopa na njezinoj nekretnini, da je izgradio betonsko preljevno okno površine od 45 m2, koje je okruženo vodenim jarkom, da je napravio iskop od 80 m2 u jugoistočnom dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i prilazni put od [adresa] u [adresa] do željezničke pruge u širini od oko 10 metara cijelom dužinom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je iskopanu zemlju deponirao na njezinim nekretninama u širini od 30 x 10 m i više na dijelu čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iza tog navoza zemlje je postavio drveni stol s klupama. Uz čemprese je postavio poljski WC i građevinsku mehanizaciju. Tužiteljica je navela da su tuženici na taj način smetali njezin posjed nekretnina te joj onemogućili korištenje nekretnina koje su u naravi livade.

1. 2. Tužiteljica je navela da je nakon toga pozvala policiju, da se obratila 2. - tuženiku, čiji joj je djelatnik rekao da oni imaju pravo tu kopati, da će i dalje izvoditi radove te da ona nema ništa s njima. Tužiteljica je navela da iz toga proizlazi da će tuženici i nadalje smetati te svojatati njezin posjed te je tužbenim zahtjevom zatražila da se utvrdi da su ju tuženici smetali u posjedu predmetnih nekretnina na gore opisani način, da im se zabrani takvo i tome slično smetanje posjeda i naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da maknu izgrađeno betonsko okno s njezine nekretnine, da uklone vodu, zatrpaju zemlju i istu poravnaju u skladu s građevinskom i gospodarskom strukom, posiju travu i maknu klupu sa stolom, građevinsku mehanizaciju i poljski WC.

2. 1. U odgovoru na tužbu 1.-tuženik je naveo da ne postoje pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite tužiteljici iz razloga što isti predstavlja radnju kojom se samovlasno mijenja posjedovno faktično stanje, što znači da isti treba biti poduzet samovlasno i neovlašteno, a prema odredbi čl. 20. st. 4. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZV), nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda, odnosno drugog tijela donesenog na temelju zakona koji to dopušta. Vezano uz to 1. -tuženik je naveo da je investitor projekta "Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar" u sklopu kojega se izvode radovi za Element projekta 3 – Lot I – Aglomeracija Zabok – Faza I, koji se sufinancira sredstvima EU. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. srpnja 2017. navedeni projekt je proglašen strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Za navedene radove je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Donja Stubica izdao pravomoćnu lokacijsku dozvolu, klasa: UP/I-350-05/13-01/80, urbroj: 2140/1-07-02- 13-38 od 31. prosinca 2013. te rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, klasa:

UP/I-350-05/15-01/09, urbroj: 2140/1-08/2-16-10 od 20. svibnja 2016. te pravomoćnu građevinsku dozvolu, klasa: UP/I-361-03/16-01/295, urbroj: 2140/1-08/2-18-33 od 23. ožujka 2018. Projektnom dokumentacijom i Elaboratom izrađenom po društvu Metra d.o.o. je radi izgradnje predmetnog sustava odvodnje predviđeno zasnivanje prava služnosti kolektora odvodnje, između ostalog i na nekretninama:

- čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u katastru br. 5450 k. o. [katastarska općina]) u površini služnosti od 57,3 m2 na način da trasa kanalizacije prolazi južnim dijelom predmetne nekretnine u smjeru sjeveroistok – jugozapad na udaljenosti od cca 8 m od južne međe u dužini od 28,65 m i širini trase od 2 m te na

- čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u katastru br. 5451 k. o. [katastarska općina]) u površini služnosti od 334,3 m2 na način da trasa kanalizacije prolazi duž zapadnog dijela predmetne nekretnine u smjeru sjever – jug na udaljenosti od cca 4 m od zapadne međe u dužini od 113,04 m i širini trase 2 m, na trasi kanalizacije nalaze se 3 revizijska okna dimenzija 1 x 1 m i preljevno okno dimenzije od 12,6 x 3,6 m, udaljeno od cca 1,5 m od zapadne i cca 21 m od južne međe predmetne nekretnine, trasa kanalizacije spaja se na revizijsko okno trase kanalizacije koja siječe južni dio predmetne parcele u smjeru istok – zapad na udaljenosti od cca 8 m od južne međe u dužini 23,76 m i širini trase 2 m, od preljevnog okna pružaju se dva paralelna kraka kanalizacije u smjeru istok – zapad u dužini od 1,49 m i 1,49 m te širini trase od 2 m. Rješenjem o stupanju u posjed Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, klasa: UP/I-943-04/21-01/57, urbroj: 2140/01-14-02-05-21-4 od 23. veljače 2021. odobren je zahtjev 1.-tuženika za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnina ustanovljenjem gore opisanih služnosti, a zabilježba postupka izvlaštenja izvršena je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Z- 4522/2015 od 7. prosinca 2015. U odnosu na predmetne nekretnine Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Zabok donijela je rješenje o izvlaštenju, klasa: UP/I-943-04/15-01/693, urbroj: 2140- 09-02-01/2-17-21 od 20. lipnja 2017., koje je ispravljeno rješenjem od 10. srpnja 2017., a kojim je usvojen prijedlog 1. -tuženika za nepotpuno izvlaštenje predmetnih nekretnina ustanovljenjem gore opisane služnosti radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok te je utvrđena naknada za nepotpuno izvlaštenje. Navedena rješenja su poništena rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave, klasa: UP/II-943-04/17-01/268 od 29. siječnja 2021. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovno postupanje, nakon čega je određeno obnavljanje vještačenja s drugim vještacima radi utvrđenja novčane naknade vlasniku nekretnine za nepotpuno izvlaštenje, radi kritičkog preispitivanja vještačkih nalaza te ocjene je li procjembeni elaborat izrađen na način propisan mjerodavnim materijalnim propisima, radi čega je u predmetu klasa: UP/I-943-04/21-01/146 postupak i dalje u tijeku. Slijedom navedenog, 1. -tuženik smatra da bilo kakve radnje 2. -tuženika u pojasu služnosti, koje tužiteljica naziva smetanjem posjeda, nemaju elemente protupravnosti u smislu odredbe čl. 20. st. 4. ZV-a.

2. 2. 1.-tuženik je istaknuo prigovor prekluzije prava tužiteljice na posjedovnu zaštitu navodeći da tužiteljica nije dokazala u kojem trenutku je saznala za predmetno smetanje posjeda. Naveo je da je 1. ožujka 2021. Zajednici gospodarskih subjekata s vodećim članom CGP d.d. Novo Mesto, dostavio rješenje o stupanju u posjed radi izvršenja te je Zajednica gospodarskih subjekata pozvana da, ako vlasnik/posjednik ne dozvoli ulazak u posjed nekretnine radi izvođenja radova, o navedenom bez odgode obavijesti 1. -tuženika kako bi o istome obavijestio nadležni upravni odjel i osigurao daljnje postupanje. Dana 1. travnja 2021. 1. -tuženik je zaprimio dopis izvođača u kojem je navedeno da je Zajednica gospodarskih subjekata postupila po rješenju o stupanju u posjed te su dostavljene fotografije o istome, na kojima nisu vidljive nikakve zapreke na predmetnoj nekretnini, već samo radnici koji nesmetano vrše iskope lopatama. Smatra stoga da je Zajednica gospodarskih subjekata u odnosu na predmetnu nekretninu faktički stupila u posjed kako je definirano rješenjem o stupanju u posjed i to još u ožujku 2021. Nadalje, 18. rujna 2023. 2.-tuženik je započeo s radovima na predmetnim nekretninama iskolčenjem građevine (kišnog preljeva), strojnim iskopom građevne jame za kišni preljev, izradom oplate zidova kišnog preljeva i drugo, što je vidljivo iz građevinskog dnevnika 2.-tuženika. 1.-tuženik tvrdi da je tužiteljica imala saznanja o stupanju u posjed Zajednice gospodarskih subjekata na navedenim nekretninama još u ožujku 2021. te smatra da je prekludirana na traženje posjedovne zaštite.

2. 3. 1.-tuženik je istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da je radi izvođenja radova u okviru spomenutog projekta sklopljen sporazum br. 03- JVN/2020 od 15. lipnja 2020. između 1.-tuženika kao naručitelja i Zajednice gospodarskih subjekata (čiji je član i 2.-tuženik). Navedenim sporazumom sklopljen je ugovor o javnoj nabavi predmetnih radova, kojim je ugovorena vrijednost radova i rok za izvršenje ugovorne obveze do 24. veljače 2024. Ugovorom je propisano da je radni pojas na trasi izgradnje dužan odrediti i organizirati izvođač radova prema prilikama na terenu, vlastitoj tehnologiji izvođenja, vrsti mehanizacije, a kroz plan organizacije gradilišta, koju je izvođač dužan napraviti prije početka izvedbe radova te kroz izvedbenu projektnu dokumentaciju. Radni pojas (izvan utvrđenog pojasa služnosti od 2 m) izvođač organizira i ugovara s vlasnicima i koristi na svoj trošak te time ne povećava troškove građenja, već predmetni troškovi moraju biti ukalkulirani u jedinične cijene radova po troškovniku. Kako je 1. -tuženik u odnosu na predmetne nekretnine predao pravo posjeda 2. -tuženiku, u posjedu istih nalazi se 2.-tuženik, a ne 1.-tuženik. 1.-tuženik je naveo da nema saznanja o tome je li 2. -tuženik s tužiteljicom dogovorio posjed izvan pojasa služnosti, a ako 2. -tuženik nema za to suglasnost tužiteljice, tada bi 2. -tuženik počinio smetanje posjeda nekretnina tužiteljice, jer bi u tom slučaju postupao samovlasno. Sukladno navedenome, sve eventualne radnje 2.-tuženika izvan pojasa služnosti nisu izvršavane po nalogu 1. - tuženika te je za iste isključivo odgovoran 2. -tuženik.

2. 4. 1.-tuženik je stoga predložio da u odnosu na njega sud odbije tužbeni zahtjev.

3. 1. U odgovoru na tužbu 2. -tuženik je istaknuo prigovor prekluzije prava tužiteljice na posjedovnu zaštitu, navodeći da je tužba podnesena nakon proteka subjektivnog i objektivnog zakonskog roka za traženje posjedovne zaštite.

3. 2. 2.-tuženik je osporio činjenicu da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina te je sukladno tome istaknuo prigovor promašene aktivne legitimacije.

3.3. Nadalje, 2.-tuženik je istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je s 1.-tuženikom sklopio sporazum br. 11-JVN/2019, radi izgradnje kanalizacijskih mreža sustava Zabok i sustav Zlatar – grupa 2: Lot II – Aglomeracija Zabok – Faza II, temeljem kojeg je kao bitan preduvjet početka izvođenja radova i početak roka izvođačeve ugovorne obveze pravodobno uvođenje u posao, koje podrazumijeva neometan ulazak na posjed u vlasništvu trećih osoba. Naveo je da nije samovoljno počinio bilo kakvu radnju koju tužiteljica opisuje u tužbi, već da je izvođenju radova pristupio temeljem sklopljenog ugovora i naloga 1. -tuženika. Naveo je da prema spomenutom sporazumu on nije ovlašten na bilo koji način uređivati eventualne imovinsko-pravne odnose između 1. -tuženika i tužiteljice, nego da je to u cijelosti bila dužnost 1.-tuženika. Temeljem navedenog, bilo kakva radnja koju u tužbi opisuje tužiteljica i koja se može okarakterizirati kao smetanje njezinog posjeda nije posljedica djelovanja samovolje 2. -tuženika, nego samo i isključivo postupanje na temelju sporazuma i naloga 1. -tuženika. Uređenje imovinsko-pravnih odnosa, a koje uključuje i pitanje ovlaštenja na nesmetan i slobodan pristup posjedu tužiteljice radi izvođenja radova, tužiteljica treba riješiti isključivo s 1. -tuženikom.

3. 4. 2.-tuženik je stoga predložio da sud u odnosu na njega odbije tužbeni zahtjev.

4. Podneskom od 24. rujna 2024. tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev prema skici očevida geodetskog vještaka te je istoga ispravila u dijelu koji se odnosi na lokaciju betonskog preljevnog okna i navoza zemlje na način da njezin posljednji tužbeni zahtjev glasi kako je to navedeno pod točkom III. izreke ovoga rješenja.

4. 1. U dokaznom postupku sud je proveo očevid na mjestu spora uz nazočnost geodetskog vještaka, izvršio je uvid u nalaz i skicu očevida geodetskog vještaka društva Geo Legin d.o.o. na str. 1969-1984 spisa i u dopunu nalaza na str. 1998-2002 spisa, saslušao je predstavnika geodetskog vještaka na glavnoj raspravi, saslušao je svjedoke: CP, ŽP, NP i FP, saslušao je tužiteljicu u svrhu dokazivanja, izvršio je uvid u dokumentaciju na str. 6-22, 40-469, 476-1892, 1896-1900 i 1907-1935 spisa.

4. 2. Sud je odbio kao nepotrebni dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanje predstavnika 1.-tuženika jer isti nema neposrednih saznanja o pravno relevantnim činjenicama, a također nije vršio uvid u elaborat sudskog vještaka za poljodjelstvo i procjenu poljoprivrednog zemljišta jer je isti dostavljen u spis nakon zaključenja prethodnog postupka te također nije pravno relevantan za donošenje odluke u ovom predmetu, s obzirom da u parnici zbog smetanja posjeda nema potrebe utvrđivati vrijednost nekretnine koja je predmet spora.

5. Tužbeni zahtjev je u cijelosti neosnovan u odnosu na 1. -tuženika, a u odnosu na 2.-tuženika je osnovan u pretežitom dijelu.

6. 1. Očevidom na predmetnim nekretninama utvrđeno je da se iste nalaze između županijske ceste koja vodi iz smjera [adresa] prema [adresa] te željezničke pruge na relaciji Zagreb-Varaždin. Nekretnine su u naravi većim dijelom nepokošene livade, a u blizini ceste se nalazi kapelica koja je sa tri strane ograđena čempresima. Na početku nekretnina gledajući iz smjera županijske ceste uočeno je da je zemlja utabana i vidjeli su se tragovi kotača građevinskih strojeva. Sa zapadne strane duž predmetnih nekretnina proteže se kanal te je neposredno uz kanal pretežitom dijelom duljine nekretnine trava vidljivo pokošena. Na jednom dijelu utvrđeno je da je trava niža nego na ostatku nekretnine kao da se taj dio nekretnine koristio kao prilaz prema preljevnom oknu u smjeru željezničke pruge. Na donjem dijelu nekretnine bliže željezničkoj pruzi bio je vidljiv iskop unutar kojeg se nalazi nedovršeno preljevno okno, a oko kojeg je udubina ispunjena vodom. Neposredno prije tog iskopa nalazio se šljunak i željezni potpornji. Lijevo od iskopine za betonsko preljevno okno nalazila se hrpa nasipane zemlje, a još bliže pruzi, prema pokazivanju tužiteljice nalazio se stol sa klupama, kojeg u vrijeme očevida tamo više nije bilo, a na tom mjestu nalazili su se ostaci plastične ambalaže od jela i pića. Tužiteljica je pokazala lokacije gdje su se nalazili stol i klupe te kemijski WC te kojim dijelom nekretnine su se djelatnici 2.-tuženika koristili za parkiranje građevinskih strojeva i ostalih vozila. Također je pokazala širinu i duljinu trase kojom su se djelatnici tuženika koristili za potrebe izvođenja radova.

6. 2. Punomoćnici 2.-tuženika napomenuli su da od podnošenja tužbe nisu vršili nikakve radove na predmetnoj nekretnini, a da su vodoprivredne službe kosile travu uz odvodni kanal.

6. 3. Punomoćnik 1.-tuženika napomenuo je da sadašnje stvarno stanje ne odgovara stvarnom stanju nekretnine kakvo je bilo u trenutku podnošenja tužbe i kako je navedeno u tužbenom zahtjevu jer na terenu više nema kemijskog WC, stola i klupa te građevinskih strojeva.

7. U nalazu i mišljenju geodetskog vještaka – društva Geo Legin d.o.o. objašnjena je razlika između podataka za predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi i u katastru nekretnina. Tužbeni zahtjev podnesen je u odnosu na nekretnine zemljišnoknjižnih oznaka 3291 i 3292, k. o. [katastarska općina]. Vanjski obrisi čestica katastarskih oznaka br. 5451 i 5450, k. o. [katastarska općina] odgovaraju zemljišnoknjižnim česticama br. 3291 i 3292, k. o. [katastarska općina] i ukupni zbroj jednih i drugih se može smatrati identičnim, međutim pojedinačne površine jednih i drugih nisu identične. Na skici očevida zelena linija prikazuje razliku između katastarskih čestica [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok tamnoplava linija pokazuje razliku između zemljišnoknjižnih čestica br. 3291 i 3292, k. o. [katastarska općina]. Skica očevida prikazuje kopiju katastarskog plana, trasu služnosti, područje smetanja prema pokazivanju tužiteljice, nasipani šljunak, preljevno okno s iskopom oko njega, zemljani nasip, položaj stola s klupama prema pokazivanju tužiteljice i položaj kemijskog WC-a prema pokazivanju tužiteljice. Sve lomne točke navedenih elemenata skice označene su slovnim oznakama s time da su i presjeci tih elemenata međusobno također označeni slovnim oznakama u svrhu eventualnog preciziranja tužbenog zahtjeva, odgovora ili drugih radnji. Pojas služnosti definiran je točkama G2, V1, H2, G4, I2, H4, J2, LJ3, M3, V3, Š3, A3, Ž2, U3, T3, P3, Z2, V2, O3, G, N3, NJ3, Č3, LJ4, DŽ3, A4, Đ3, E3, D3, M4, Ć3, B3, C3, U2, T2, Š2, S2, R2, R3, P2, O2, NJ2, N2, M2, LJ2, L2, S3, I1, K2, L3, E3, Đ2, K3, E2, J3 i F2. Područje smetanja prema pokazivanju tužiteljice definirano je točkama Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama M, M3, E1, F1, LJ3, G1, I1, J1, L1, LJ1, L3, K3, B2, J3, A2, Ž1, Z1 i V1 sa zapadne strane. Nasipani šljunak definiran je točkama M, V3, LJ, N, Š3 i NJ. Preljevno okno snimljeno je točkama Č2, U3, DŽ2, D2, T3 i Ć2. Iskop oko preljevnog okna definiran je točkama B4, P, O, S3, NJ, Š3, N, Ž, Z, V, U, P3, T, Š, R3, C4, NJ2 i N2 (unutar posjeda). Zemljani nasip definiran je točkama H, O3, I, J, K4, K, L, A, B, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, L4, F i G. Položaj stola s klupama definiran je točkama A1, N3, Č1, Ć1, NJ3 i B1. Položaj kemijskog WC-a definiran je točkama F3, G3, H3 i I3. Popis koordinata detaljnih točaka dan je u službenom koordinatnom sustavu za Republiku Hrvatsku HTRS96/TM. Nalazu i skici priložena je fotodokumentacija koja prikazuje spomenuto područje na dan očevida.

8. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja geodetski vještak je naveo da pored svih podataka iz nalaza i mišljenja, u njegovom grafičkom i tekstualnom dijelu, definira položaj na dan očevida vidljivih tragova guma, a položaj tragova guma, tj. područje kojim je u nekom trenutku voženo, prikazano je na skici očevida točkama Č5, C5, B5, A5, Ž4, Z4, V4, U4, T4, S4, P4, O4, LJ, M, NJ4, R4, Š4, F5, E5, Đ5, DŽ5, D5 i Ć5 te je označeno linijama crvene boje. Na dan očevida nije zapazio drugo područje nasipavanja zemlje, osim onog prikazanog u osnovnom nalazu i mišljenju.

9. 1. Predstavnik geodetskog vještaka mag. ing. geodezije i geo. inf. ĆP je saslušan na glavnoj raspravi te je odgovorio na pitanja stranaka. Na primjedbu tužiteljice da nije jasno definirao o čemu se radi kod opisa iskopa preljevnog okna, odnosno da se navodi "unutar posjeda", izjavio je da je jasno navedeno da se navod "unutar posjeda" odnosi na onaj dio iskopa oko preljevnog okna koji je definiran točkama kako je navedeno u nalazu i mišljenju. Na primjedbu tužiteljice da nije naveo dimenzije betonskog okna izjavio je da je to točno te je na raspravi naveo da su ukupne dimenzije betonskog okna 3,60 m x 4.04 m, što je vidljivo na skici očevida Jedan dio građevine preljevnog okna nalazi se unutar sivom bojom označenog pojasa služnosti i to kraće dužine 3,28 metara dok se manji dio dužine 0,30 metara nalazi izvan pojasa služnosti, a opet na posjedu tužiteljice. Izvan pojasa služnosti nalazi se dio preljevnog okna označen točkama U3-Đ2-D2-T3. Na pitanje tužiteljice odgovaraju li dimenzije tog preljevnog okna projektiranima ili ne, izjavio je da to ne može komentirati jer za to nije stručan, niti je imao projekt istoga. Na primjedbu da na skici očevida nisu navedene udaljenosti između točaka, izjavio je da je to točno, ali da iz navedenih koordinata stručna osoba može razaznati udaljenost između bilo kojih točaka. Osporio je tvrdnju da skica očevida nije dovoljno jasna jer je u tehničkom opisu jasno definiran i pojas služnosti, i područje smetanja te sva ostala navedena područja, koja su na skici očevida označena drugačijim bojama.

9. 2. Na prijedlog 1.-tuženika da se očituje o opisu položaja stola s klupama u tekstualnom dijelu nalaza i mišljenja, izjavio je da je doista učinjena omaška u jednoj točci te da je položaj stola s klupama na skici očevida označen točkama A1-B1-NJ3- C1-Č1-N3.

10. 1. Svjedok CP iskazao je da se predmetne nekretnine tužiteljice nalaze preko puta ceste nasuprot njegove kuće i dvorišta. Uočio je da su na nekretninama tužiteljice započeli neki radovi te je obavijestio djelatnike koji su obavljali te radove da se tu nalazi HT-infrastruktura te da bi trebali od HT-a tražiti iskolčenje na tom dijelu gdje se nalazi njihova infrastruktura kako ne bi došlo do oštećenja iste. Radnici su i dalje nastavili s obavljanjem radova, iskopali su veliku rupu, ne zna točno kojih dimenzija i dalje su radili na tim nekretninama još oko mjesec dana. Nakon toga više nije tamo odlazio pa nije vidio što radnici točno rade, vidio je jedino da su po nekretninama tužiteljice kamionima dovozili i odvozili ono što im je trebalo. Uočio je da su zakopali odvodni kanal te ih je molio da nakon završetka radova na nekretnini tužiteljice iskopaju taj odvodni kanal kako bi isti bio prohodan i kako ne bi došlo do problema u otjecanju vode, pa posljedično tome i do poplave u slučaju većih oborina. Ne može se sa sigurnošću sjetiti jesu li radnici na nekretninama tužiteljice postavili kakve kemijske WC-e, a moguće je da jesu. Što se tiče reakcije tužiteljice, poznato mu je jedino da je ona u jednom trenutku zbog tih radova pozvala policiju i da su radovi nakon toga prekinuti.

10. 2. Odgovarajući na pitanja, izjavio je da je vidio da je uz iskopanu rupu na nekretnini tužiteljice nasipana veća količina zemlje koja je nastala uslijed iskopa te rupe. Naveo je da se nekretnini tužiteljice nalazi kapelica, a ukoliko su radnici tamo postavili kemijske WC-e, što se sa sigurnošću više ne može sjetiti, isti su bili postavljeni neposredno blizu te kapelice. Iskazao je da nekretnine posjeduju članovi obitelji NP, a pri tome misli i na tužiteljicu jer je ona član te obitelji i njezino je djevojačko prezime NP, a nju je također viđao na tim nekretninama i ona se redovito brinula o održavanju kapelice. Izjavio je da se u iskopanoj rupi sakupila voda koja je dotekla iz odvodnog kanala i povremeno otječe u isti, ali se konstantno zadržava određena količina vode u toj rupi pa se tijekom velikih vrućina osjeća neugodan miris iz te rupe. Naveo je da je vidio početak radova jer u pravilu radi od kuće, a telefonski kablovi zakopani su desetak metara od željezničke pruge u nekretnini tužiteljice i to je relativno blizu rupe koju su radnici iskopali. Ne zna točan datum početka radova, zna samo da je jednog dana vidio nekakvo komešanje na predmetnim nekretnina, a kako radi za HT, poznata mu je lokacija njihove infrastrukture te je radnike na to upozorio. Također je izjavio da nema saznanja o tome da bi tužiteljica bila u Švicarskoj. Predmetnu nekretninu ljudi su kosili, ne zna točno tko je kosio, a tužiteljica je redovito održavala nekretninu u predjelu oko kapelice. Za NP je naveo da je brat od tužiteljice, a na predmetnim nekretninama njega nije viđao, kao niti drugog tužiteljičinog brata, uglavnom je viđao tužiteljicu. Poznato mu je iz koje kuće potiče tužiteljica, ta kuća se nalazi u [adresa], a udaljena je od predmetnih nekretnina oko 1 km, s time da tužiteljica sada ne živi u toj kući, već živi u [adresa] od trenutka od kada se udala. Kada je uočio početak radova na predmetnim nekretninama, tužiteljicu o tome nije obavijestio i s njom nije pričao o tome. U međuvremenu je doznao da su sporni radovi vršeni u svrhu izgradnje odvodnje oborinskih voda, zna da je te radove izvodio Zagorski vodovod, odnosno NGH. To mu je poznato iz razloga jer je u Zagorskom vodovodu radio njegov susjed LP koji je radio upravo na tom projektu, a da se radilo o društvu NGH poznato mu je po tome jer je njihov logo bio na kamionima. Onog dana kad je uočio početak radova i išao radnike upozoriti na telefonsku infrastrukturu vidio je tamo strojeve s logom NGH, radnike obučene u radna odijela s natpisom NGH, ne zna je li tamo bilo i radnika Zagorskog vodovoda, u svakom slučaju nije vidio da bi netko bio obučen u radno odijelo Zagorskog vodovoda.

11. 1. Svjedok ŽP iskazao je da mu je poznato da se predmetne nekretnine nalaze pokraj njegove kuće i dvorišta, a iste su u naravi livade. Predmetne nekretnine posjedovali su djed od tužiteljice ĐP, zatim njezin otac ŠP, a nakon njegove smrti tužiteljica. ŠP je imao četvero djece: tužiteljicu i trojicu sinova, ali je on na predmetnim nekretninama uglavnom viđao tužiteljicu. Vidio je čovjeka da kosi predmetnu nekretninu, a iz razgovora s njim je doznao da mu je tužiteljica rekla da to pokosi. U jednom trenutku vidio je da su započeli radovi na predmetnim nekretninama, vidio je bagere kako kopaju zemlju, kamione, u jednom trenutku vidio je da je tamo policija i nakon toga je tužiteljica postavila traku s natpisom da je to privatni posjed, nakon čega su radovi prekinuti. Vidio je da je na nekretninama tužiteljice napravljen veliki iskop, nešto je izbetonirano, pretpostavlja da je to nekakav šaht, vidio je tamo nekakav građevinski materijal, podupirač, daske i sl. Ne može se sjetiti kada su otprilike počeli ti radovi, ne sjeća se koliko je vremena prošlo od početka izvođenja tih radova pa do prekida istih jer u to vrijeme nije bio stalno kod kuće, odnosno često je bio na putu. Vidio je da na kamionima piše logo NGH i to su njegova jedina saznanja u pogledu činjenice tko je obavljao predmetne radove.

11. 2. Odgovarajući na pitanja, svjedok je izjavio da se ne sjeća je li na nekretnini tužiteljice bio postavljen kakav kemijski WC, zna da tamo postoji kapelica koja je ograđena živom ogradom. Svjedok se nije mogao točno izjasniti po kojoj širini nekretnine tužiteljice su se kretali kamioni i građevinski strojevi, zna da se uz nekretninu tužiteljice proteže odvodni kanal, kamion je širine oko 2,5 m, ne može se voziti tik uz odvodni kanal pa se prema tome može procijeniti u kojoj širini su koristili nekretninu za vožnju. Napomenuo je da između odvodnog kanala i kapelice kamioni nisu mogli provoziti ravnom trasom već su morali u luku zaobilaziti kapelicu. Poznato mu je da se na nekretnini tužiteljice nalazi veća količina nasipane zemlje, da je tamo bio je postavljen stol s klupama, što je vidio dok je tuda šetao sa psom. Ne može se se točno sjetiti, ali misli da je dio građevinske mehanizacije jedno vrijeme stajao na nekretnini tužiteljice i to bager gusjeničar, dok su se kamioni odvozili nakon radnog vremena. Također je izjavio da na predmetnim nekretninama nije viđao tužiteljičinu braću. Nije mu poznato da bi tužiteljica živjela u [adresa] ili da bi tamo otišla, ne zna kada su počeli predmetni radovi, zna samo da je trava na livadi bila zelena, ne zna koje je to bilo godišnje doba, ali zima svakako nije.

12. 1. Svjedok NP, inače tužiteljičin brat, iskazao je da zna gdje se nalaze predmetne nekretnine te su tužiteljica i on jednakopravni vlasnici tih nekretnina i to u svim njihovim dijelovima. Predmetne nekretnine su u naravi livada. Još su njihov djed, a potom otac dali nekome ovlaštenje da te nekretnine kosi i to netko kosi još uvijek, on nema saznanja tko je to, ta osoba nastavlja košnju tih nekretnina još na temelju ranijeg dogovora s njihovim pravnim prednicima. On je prepustio tužiteljici da se brine o predmetnim nekretninama, nakon što su iste naslijedili iza oca. O spornim radovima na predmetnim nekretninama zna jedino iz pričanja tužiteljice, ona je bila jako uzrujana kada su se ti radovi počeli izvoditi, govorila je da su je tamo napali i sl., ali on nije otišao do tih nekretnina i neposredno nije vidio što je istima napravljeno.

12. 2. Odgovarajući na pitanja, svjedok je izjavio da se na predmetnoj nekretnini nalazi kapelica koju uglavnom održava tužiteljica. Poznato mu je da je tužiteljica prošle godine bila u Švicarskoj, a vratila se kući 20. rujna 2023., ali ne zna točno kojeg dana je tamo otputovala i koje je vremensko razdoblje provela u Švicarskoj.

13. 1. Svjedokinja FP, inače kći tužiteljice, iskazala je da joj je poznato gdje se nalaze nekretnine. Poznato joj je također da su tuženici počeli vršiti radove na tim nekretninama, a ti radovi su se vršili izvan granica dopuštenih radova. Poznato joj je da su tuženici ušli u posjed tih nekretnina i da su koristili dio zemljišta za koji nisu imali ovlaštenje, da su na zemljištu postavili kemijski WC, u vezi čega je intervenirala policija. Ona je s majkom došla na te nekretnine kako bi vidjele jesu li se radovi nastavili ili su prekinuti te je vidjela tragove strojeva koji su prolazili onim dijelom nekretnine kojim nisu smjeli. Kemijski WC vidjela je na fotografijama koje joj je pokazala majka jer se to ne vidi sa ceste budući se to nalazi iza kapelice.

13. 2. Poznato joj je također da su se u jednom trenutku radovi nastavili i nakon intervencije policije te su na nekretnini ponovno bili strojevi, a majka joj je rekla da se to više ne bi smjelo raditi. Radovi su se obavljali dok je njezina majka bila na putu u Švicarskoj, a nakon što se vratila s puta pitala je nju i brata jesu li vidjeli da se na predmetnim nekretninama nešto radi, ali ona i brat u tom trenutku nisu bili upoznati s tom problematikom. Majka je bila u Švicarskoj negdje u mjesecu rujnu 2023. i po povratku u Hrvatsku je vidjela da se obavljaju radovi na predmetnim nekretninama. Ne sjeća se točnog datuma kad se majka vratila kući, poznato joj je samo da je to bilo u mjesecu rujnu jer je tada bila kod kuće, odnosno spremala se za ispite na fakultetu. Poznato joj je da je predmetne nekretnine posjedovao njezin djed, odnosno otac njezine majke, a nakon što je imao moždani udar prepustio je majci da se o tim nekretninama brine. Kapelicu na predmetnim nekretninama izgradio je njezin pradjed, a njezina majka se brine o toj kapelici i održava ju, dok nekretnine koje su u naravi livade da pokositi dva puta godišnje. Svjedokinja je izjavila da ne zna tko kosi livadu, majka to obično dogovori s nekim trećim osobama.

13. 3. Na pitanje da pojasni što je mislila reći s time da nije bila upoznata s problematikom, svjedokinja je izjavila da je znala da se vodi postupak u vezi predmetnih nekretnina, ali do povratka njezine majke iz Švicarske nije znala da se koristi veći dio majčine nekretnine nego što bi se to smjelo koristiti. Korištenje predmetne nekretnine od strane tuženika počelo je najviše tjedan dana prije povratka njezine majke iz Švicarske. Na pitanje odakle joj je poznato da su tuženici koristili veći dio nekretnine nego što su smjeli svjedokinja je izjavila da joj je to rekla majka i to joj je pokazala u dokumentaciji.

14. 1. Tužiteljica SP iskazala je da je bila u Švicarskoj i sletjela je u Hrvatsku 19. rujna 2023., kao dokaz čega postoji avionska karta. Navela je da do svoje kuće može doći dvjema cestama, a to su brza cesta te županijska cesta koja prolazi neposredno uz predmetne nekretnine. Češće koristi brzu cestu za dolazak do kuće i odlazak od kuće jer joj je to brže. 20. rujna 2023. išla je od kuće u [adresa] po županijskoj cesti i na predmetnim nekretninama je vidjela građevinske strojeve i radnike koji su obavljali iskope na toj nekretnini te se zaustavila i pitala ih što to rade i na temelju koje dokumentacije. Oni su na bezobrazan način odgovorili da oni tu smiju raditi i pitali su ju tko je ona uopće da im može postavljati takva pitanja. Tada je odmah pozvala policiju koja je došla na mjesto događaja, tamo se predstavio čovjek s funkcijom šefa gradilišta, ona mu je rekla da ne osporava širinu trase od dva metra, ali je napomenula da trasa nije ni na koji način označena te je obećano da će trasa biti označena slijedećeg jutra. Radovi su se nastavljali i dalje, trasa i dalje nije bila označena i 30. rujna 2023. je opet pozvala policiju te je ponovno obećano da će trasa biti označena slijedećeg jutra, što se niti tada nije dogodilo. Napomenula je da je redovito doživljavala neugodne situacije od strane radnika koji su izvodili radove na njezinoj nekretnini, da je tijelom branila svoju imovinu na način da bi stala ispred radnog stroja, da je svojim autom pokušavala zapriječiti radove strojevima, a govoreno joj je da nema nikakva prava štititi svoju imovinu.

14. 2. Odgovarajući na pitanja, tužiteljica je iskazala da su njezini pravni prednici tu nekretninu, koja je u naravi bila livada, redovito kosili i skupljali sijeno za krave koje su tada hranili. Nakon što su članovi njezine obitelji prestali uzgajati krave, nekretnina se i dalje kosila, a ona par puta godišnje pronađe nekoga tko pokosi predmetnu nekretninu jer je istu po zakonu dužna održavati. Zadnja osoba koja joj je pokosila nekretninu bio je ČP. Prostor oko kapelice uvijek uređuje sama. Osim spomenutih iskopa i radova strojevima, izrazito ju je povrijedilo što je uz kapelicu bio postavljen kemijski zahod. Isti je maknut s nekretnine 4. listopada 2023. kada je posljednji put pozvala policiju. Na kraju gradilišta bio je postavljen stol, a godinu dana nakon što je stol maknut na tom mjestu je i dalje smeće.

14. 3. Na pitanje je li joj poznato da su dimenzije preljevnog okna 12,6 x 3,6 metara i je li joj isplaćena naknada za izradu tog preljevnog okna, izjavila je da ne želi taj iznos novca, već veći iznos naknade za to. Poznato joj je da je površina preljevnog okna po rješenju o izvlaštenju takva kako je navedeno u pitanju, ali je za nju uvreda što ju kao vlasnicu zemljišta tuženici nisu pitali, niti obavijestili o bilo čemu što namjeravaju raditi na njezinoj nekretnini. Potvrdila je istinitost iskaza svog brata da su njih dvoje jednako-pravni vlasnici predmetnih nekretnina u svim njihovim dijelovima. Na pitanje je li za vrijeme boravka u Švicarskoj komunicirala sa svojom kćerkom, izjavila je da su komunicirale općenito o tome jesu li svi dobro, a ona joj ništa nije govorila o radovima na predmetnim nekretninama.

15. 1. Sud je, prije svega, ocijenio neosnovanim tuženikov prigovor prekluzije roka za podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda.

15. 2. Prema odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZV), pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

15. 3. Iz rješenja o stupanju u posjed Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, klasa: UP/I-943-04/21-01/57, urbroj: 2140/01-14-02-05-21-4 od 23. veljače 2021. (str. 110-113 spisa) utvrđeno je da je odobren zahtjev 1.-tuženika za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnina ustanovljenjem gore opisanih služnosti na predmetnim nekretninama. Navedeno rješenje dostavljeno je i tužiteljici. Sud je, međutim, ocijenio neosnovanom tvrdnju 1. -tuženika da bi u posjed prava služnosti stupio u trenutku donošenja tog rješenja, jer je faktično izvršavanje posjeda prava služnosti moglo započeti tek početkom izvršavanja radova, a iz građevinskog dnevnika na str. 158-168 spisa utvrđeno je da su se radovi na predmetnim nekretninama počeli izvoditi 18. rujna 2023. i trajali su do 3. listopada 2023. U okviru navedenih radova su prema navodima tužbe počinjene radnje koje tužiteljica kvalificira kao činove smetanja njezinog posjeda nekretnina. Objektivni rok za traženje posjedovne zaštite od jedne godine od izvršenja radnji koje se u tužbi navode kao čin smetanja posjeda nekretnina počeo je stoga teći 18. rujna 2023., a kako je tužba sudu podnesena 19. listopada 2023., ista je podnesena unutar objektivnog jednogodišnjeg prekluzivnog roka iz čl. 21. st. 3. ZV-a.

15. 4. U odnosu na subjektivni prekluzivni rok od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja posjeda i počinitelja iz iskaza tužiteljice, njezinog brata NP i kćeri VP utvrđeno je da je tužiteljica u mjesecu rujnu 2023. boravila u [adresa], a iz Švicarske se vratila kući 19. rujna 2023. u poslijepodnevnim satima, što potvrđuje i avionska karta na str. 476 spisa. Kako se tužiteljica vratila u Hrvatsku 19. rujna 2023., nikako prije toga dana nije mogla saznati da su se na njezinoj nekretnini počeli izvoditi sporni radovi. Tužiteljica je navela da je za obavljanje predmetnih radova na njezinim nekretninama doznala dan nakon povratka iz Švicarske, odnosno 20. rujna 2023., kada se vozila županijskom cestom koja prolazi pokraj predmetnih nekretnina, što je i životno logično. Međutim, čak i da je tužiteljica za obavljanje predmetnih radova doznala istoga dana kada se vratila iz Švicarske, odnosno 19. rujna 2023., tužba bi i u tom slučaju bila podnesena unutar subjektivnog prekluzivnog roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja jer je ista podnesena sudu 19. listopada 2023., kao što je već ranije navedeno.

15. 5. Sud je stoga utvrdio da tužiteljica nije prekludirana niti objektivnim, niti subjektivnim rokom za tražene posjedovne zaštite.

16. 1. Prema odredbi čl. 22. ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. 16. 2. Prema odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku, ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 – u daljnjem tekstu: ZPP). raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

17. 1. Tuženici su osporili da bi tužiteljica bila posjednica predmetnih nekretnina.

17. 2. Iz dokumentacije na str. 6-15 spisa (z.k. izvadak i rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Javorke Martinić iz Zaboka, poslovni broj O-679/2022, UPP-OS-84/2022) utvrđeno je da su predmetne nekretnine bile u vlasništvu oca tužiteljice ŠP, a iste su naslijedili tužiteljica u ½ dijela i njezin brat NP u ½ dijela. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da ona u cijelosti posjeduje predmetne nekretnine na način da održava kapelicu koja je izgrađena na istima, a za košnju livade ovlasti treću osobu, kako livada ne bi postala zapušteno zemljište. Iskaz tužiteljice u tom dijelu potvrdili su svi saslušani svjedoci, uključujući i njezinog brata NP, koji je potvrdio da je održavanje predmetnih nekretnina u cijelosti prepustio tužiteljici. Svjedoci koji žive u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina (ŽP, koji je viđao tužiteljicu na predmetnim nekretninama te CP, koji zna da su predmetne nekretnine bile u posjedu članova obitelji NP, iz koje obitelji potječe i tužiteljica, s time da na istima nikada nije viđao braću tužiteljice, već samo tužiteljicu). Navedena dva svjedoka su nesrodna, o činjenici posjedovanja predmetnih nekretnina imaju neposredna saznanja jer žive u neposrednoj blizini istih, a nisu u nikakvom srodstvu ili drugom bliskom odnosu s tužiteljicom da bi bili zainteresirani za ishod ovog spora, pa nema razloga da istinitost njihovih iskaza bude dovedena u sumnju.

18. 1. Činjenica da su tužiteljica i njezin brat NP suvlasnici predmetnih nekretnina svaki u ½ dijela nije bitna u parnici zbog smetanja posjeda, već je odlučno tko je izvršavao faktičnu vlast nad istima, a iz provedenih dokaza proizlazi da je faktičnu vlast izvršavala upravo tužiteljica održavanjem kapelice te organiziranjem košnje trave na način da bi taj posao povjerila nekoj trećoj osobi.

18. 2. Sud je stoga utvrdio da je tužiteljica posljednja mirna posjednica predmetnih nekretnina te je ocijenio neosnovanima prigovore tuženika o promašenoj aktivnoj legitimaciji za podnošenje tužbe u ovom predmetu.

19. 1. Prema tužbenom zahtjevu, činovi smetanja posjeda su slijedeći:

- izgradnja betonskog preljevnog okna na mjestu označenom na skici očevida točkama U3, DŽ2, D2 i T3,

- napravljen iskop na mjestu označenom na skici očevida točkama B4, P, O, S3, NJ, Š3, N, Ž, Z, V, U, P3, T, Š, R3, C4, NJ2 i N2

- napravljen prilazni put na mjestu označenom na skici očevida točkama Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama M, M3, E1, F1, LJ3, G1, I1, J1, L1, LJ1, L3, K3, B2, J3, A2, Ž1, Z1 i V1

- deponiranje iskopane zemlje na mjestu označenom na skici očevida točkama H, O3, I, J, K4, K, L, A, B, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, L4, F i G,

- postavljanje drvenog stola s klupama na mjestu označenom na skici očevida točkama A1, N3, Č1, C1, NJ3 i B1,

- postavljanje poljskog WC-a na mjestu označenom na skici očevida točkama F3, G3, H3 i I3 i građevinske mehanizacije

- postavljanje građevinske mehanizacije.

19. 2. Izgradnja i položaj betonskog preljevnog okna te iskop oko istoga nedvojbeno su utvrđeni očevidom na predmetnim nekretninama, izmjereni su od strane geodetskog vještaka te su prikazani na skici očevida i na fotografijama koje se nalaze u prilogu nalaza i mišljenja geodetskog vještaka. Iz skice očevida proizlazi da je betonsko preljevno okno većim dijelom izgrađeno u unutar pojasa služnosti (dio koji je prikazan na skici očevida između točaka Č2-Ć2-D2-U3), a manjim dijelom (dio koji je na skici očevida označen između točaka U3-Đ2-D2-T3) izgrađeno je izvan pojasa služnosti. Iz iskaza geodetskog vještaka proizlazi da su dimenzije istoga 3,60 m x 4,04 m, a da isto za 0,30 m prelazi izvan trase služnosti.

19. 3. Prema skici očevida, iskop oko betonskog preljevnog okna se jednim dijelom nalazi u okviru pojasa služnosti (između točaka vanjskih gabarita istoga S3 (na liniji trase služnosti)-NJ-Š3 (na liniji trase služnosti), P3 (na liniji trase služnosti)- T-P2 (na liniji trase služnosti)-R3 (na liniji trase služnosti), a jednim dijelom izvan njega (između točaka vanjskih gabarita istoga B4-P-O-S3, Š3-N-Ž-Z-V-U-P3) i to pretežitim dijelom na istočnoj strani čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeni iskop također je prikazan na priloženim fotografijama, s time da je ovdje položaj iskopa opisan prema vanjskim gabaritima, pa je područje iskopa opisano navođenjem i onih točaka koje se nalaze na trasi služnosti (iskop se nalazi na području između tih točaka).

19. 4. Dimenzije i trasa prilaznog puta utvrđeni su očevidom na terenu Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama M, M3, E1, F1, LJ3, G1, I1, J1, L1, LJ1, L3, K3, B2, J3, A2, Ž1, Z1 i V1 sa zapadne strane. Da se navedena trasa koristila kao put kod izvođenja spornih radova svojim je iskazom tvrdila tužiteljica, a njezin iskaz potvrđen je neposrednim opažanjima suda na očevidu u vidu uočene utabane zemlje, tragova kotača građevinskih strojeva i niže trave u odnosu na ostatak predmetnih nekretnina. Iz skice očevida utvrđeno je da je kao prilazni put korišteno zemljište koje je unutar trase služnosti, a jednim dijelom i zemljište koje je izvan trase služnosti. Izvan trase služnosti kao prilazni put koristilo se zemljište na skici očevida označeno točkama Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama E1, F1, J1, L1, LJ1 i B2 sa zapadne strane, dok se unutar pojasa služnosti kao prilazni put koristilo zemljište označeno točkama M, M3, LJ3, G1, I1, J3, L3, K3, A2, Ž1, Z1 i V1 sa zapadne strane.

19. 5. Položaj nasipane zemlje koja je nastala iskopom utvrđen je tijekom očevida te je snimljen i prikazan na skici geodetskog vještaka te na priloženim fotografijama. Većina deponirane zemlje nalazi se izvan pojasa služnosti i to na mjestu prikazanom na skici očevida između točaka I, J, K4, K, L, A, B, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, L4, F, a manji dio iste se nalazi unutar pojasa služnosti te je na skici očevida prikazan točkama H, O3 i G.

19. 6. U vrijeme provođenja očevida drvenog stola s klupama više nije bilo na predmetnim nekretninama, ali je položaj istoga utvrđen prema pokazivanju tužiteljice, a da su se isti doista nalazili na tom mjestu potvrđuju uočeni ostaci plastične ambalaže od jela i pića. Položaj istih se jednim dijelom nalazio unutar pojasa služnosti - dio prikazan na skici očevida između točaka A1-B1-Nj3 (na liniji trase služnosti)-N3 (na liniji trase služnosti), dok se jednim dijelom nalazio izvan pojasa služnosti - na mjestu označenom između točaka Nj3 (na liniji trase služnosti)-N3 (na liniji trase služnosti)-Č-C1. Položaj drvenog stola s klupama ovdje je opisan s navodom i onih točaka koje se nalaze na liniji trase služnosti, jer su isti bili postavljeni između tih točaka.

19. 7. Poljski (kemijski) WC nije se nalazio na predmetnim nekretninama u vrijeme provođenja očevida, ali da je isti bio postavljen na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to iza čempresa gledajući iz smjera županijske ceste, a iskaz tužiteljice u tom dijelu potvrđuju fotografije koje je dostavila u spis. Položaj istoga bio je u cijelosti izvan trase služnosti, a na skici očevida prikazan je točkama F3, G3, H3 i I3.

19. 8. Tužiteljica je tvrdila da je smetanje posjeda njezinih nekretnina počinjeno i na način da su se na istima ostavljali građevinski strojevi. Iako je svjedok ŽP iskazao da je moguće da su radnici jedan dio građevinske mehanizacije ostavljali na nekretnini tužiteljice, tvrdnju i iskaz tužiteljice u tom dijelu ne potvrđuju fotografije u spisu, niti drugi pisani dokazi. Na nekim od fotografija se mogu uočiti građevinski strojevi, ali su isti očito snimljeni tijekom rada, a ne da bi bili ostavljeni tamo izvan radnog vremena. Osim navedenog, nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi činjenicu gdje su se navodno građevinski strojevi ostavljali, odnosno je su li isti ostavljani unutar ili izvan trase služnosti. Sud je stoga ocijenio da izvršenje navedenog čina smetanja nije dokazano.

20. 1. Uvidom u rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, Ispostave Zabok, klasa: UP/I-943-04/15-01/693, urbroj: 2140-09-02-01/2-17-21 od 20. lipnja 2017. (str. 126-130 spisa) utvrđeno je da je interes Republike Hrvatske za izgradnju sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (za područje gradova [adresa] i [adresa] te općina [adresa] i [adresa]) utvrđen čl. 22. Zakona o vodama. Istim rješenjem usvojen je prijedlog Zagorskog vodovoda d.o.o., kao korisnika izvlaštenja, za nepotpuno izvlaštenje nekretnine ustanovljenjem služnosti, radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok i to čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini služnosti 57,3 m2 – trasa kanalizacije prolazi južnim dijelom nekretnine u smjeru sjeveroistok – jugozapad na udaljenosti od cca 8 m od južne međe u dužini 28,65 m i širini trase od 2 m i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini služnosti 334,3 m2 – trasa kanalizacije prolazi duž zapadnog dijela predmetne nekretnine u smjeru sjever – jug na udaljenosti od cca 4 m od zapadne međe u dužini 113,04 m i širini trase od 2 m, na trasi kanalizacije nalaze se 3 reviziona okna dimenzije 1x1 m i preljevno okno dimenzije 12,6x3,6 m, udaljeno cca 1,5 m od zapadne i cca 21 m od južne međe predmetne parcele, trasa kanalizacije spaja se na reviziono okno trase kanalizacije koja siječe južni dio predmetne nekretnine u smjeru istok – zapad na udaljenosti od cca 8 m od južne međe u dužini 23,76 m i širini trase 2 m, od preljevnog okna pružaju se dva paralelna kraka kanalizacije u smjeru istok – zapad u dužini 1,49 m i 1,49 m i širine trase 2 m.

20. 2. Navedenim rješenjem utvrđena je naknada za nepotpuno izvlaštenje nekretnina u iznosu od 24.083,29 kn, koji iznos je korisnik izvlaštenja Zagorski vodovod d.o.o. Zabok bio dužan isplatiti ŠP iz [adresa], putem FINA-e u roku 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Izvlašteniku je naloženo da s danom pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju dopusti izvođenje radova radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok na predmetnim nekretninama na način opisan pod točkom 2. izreke toga rješenja, ako mu je do tada isplaćena naknada, a ako nije, tek danom isplate naknade. Ukoliko korisnik izvlaštenja u roku ne isplati utvrđeni iznos naknade, obvezan je na iznos naknade izvlašteniku platiti zakonsku zateznu kamatu tekuću od 30 dana od dana donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju do isplate. Navedenim rješenjem određeno je da će se temeljem pravomoćnog rješenja i dokaza o isplaćenoj naknadi izvršiti uknjižba prava služnosti u korist korisnika izvlaštenja na prijedlog korisnika izvlaštenja ili izvlaštenika.

20. 3. Rješenjem istoga tijela, klasa: UP/I-943-04/15-01/963, urbroj: 2140-09- 02-01/2-17-23 od 10. srpnja 2017. (str. 131-133 spisa) povodom žalbe je ispravljeno rješenje o izvlaštenju na način da je utvrđena naknada za nepotpuno izvlaštenje nekretnine u iznosu od 27.060,31 kn.

21. Rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave, klasa: UP/II-943-04/17- 01/268, urbroj: 514-04-02-01-01/07-21-02 od 29. siječnja 2021. (str. 134-144) poništena su rješenja Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, Ispostave Zabok, klasa: UP/I-943-04/15-01/693, urbroj: 2140-09-02-01/2-17-21 od 20. lipnja 2017. i UP/I-943-04/15-01/963, urbroj: 2140-09- 02-01/2-17-23 od 10. srpnja 2017. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovno postupanje. Postupak u navedenom predmetu još uvijek je u tijeku, odnosno još uvijek nije donijeto novo rješenje o izvlaštenju.

22. Rješenjem Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, klasa: UP/I-943-04/21-01/57, urbroj: 2140/01-14-02- 05-21-4 od 23. veljače 2021. (str. 110-113 spisa) odobren je zahtjev Zagorskog vodovoda d.o.o. Zabok za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnina ustanovljenjem služnosti na čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

23. Rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave, klasa: UP/II-943-04/21- 01/150, urbroj: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 4. siječnja 2024. (str. 1896-1900 spisa) poništeno je rješenje Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, klasa: UP/I-943-04/21-01/57, urbroj: 2140/01-14-02- 05-21-4 od 23. veljače 2021. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

24. Svaki od tuženika istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije na način da 1.-tuženik smatra da je za svako nastalo smetanje posjeda izvan pojasa služnosti od 2 m isključivo odgovoran 2. -tuženik kao izvođač radova, dok 2. -tuženik smatra da je odgovoran 1. -tuženik kao naručitelj radova, odnosno nalogodavac jer je 1.-tuženik bio dužan riješiti imovinsko-pravne poslove s vlasnicima nekretnina.

25. 1. Nesporna je činjenica da je predmetne radove izvodio 2. -tuženik temeljem sporazuma br. 03-JVN/2020, urbroj: 9359/20 od 15. lipnja 2020. i ugovora o javnoj nabavi predmetnih radova, kao član Zajednice gospodarskih subjekata s vodećim članom CPG d.d. Novo Mesto. Dakle, naručitelj radova radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar bio je 1.-tuženik, a izvođač istih bio je 2.-tuženik.

25. 2. Prema poglavlju 1.5.21. knjige 3 ugovora (str. 468-469 spisa), naručitelj je ishodio prava služnosti na trasi cjevovoda (kolektora) u širini do 2 metra kroz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Duž čitave trase izgradnje formiran je pojas služnosti u širini do 2 m na kojem je izvršeno izvlaštenje, odnosno obeštećenja vlasnika zemljišta za upis služnosti.

25. 3. U knjizi 3 ugovora navedeno je da je radni pojas na trasi izgradnje dužan odrediti i organizirati izvođač radova prema prilikama na terenu, vlastitoj tehnologiji izvođenja, vrsti mehanizacije, a kroz plan organizacije gradilišta koju je izvođač dužan napraviti prije početka izvedbe radova te kroz izvedbenu projektnu dokumentaciju. Radni pojas (izvan utvrđenog pojasa služnosti od najviše 2 m) izvođač organizira i ugovara s vlasnicima i koristi na svoj trošak i time ne povećava troškove građenja, već predmetni troškovi moraju biti ukalkulirani u jedinične cijene radova po troškovniku. Ukoliko izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od inženjera. Ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama, izvođač će izvijestiti inženjera pisanim putem 14 dana prije početka radova na takvom području. Izvođač je odgovoran za pronalaženje dogovora s vlasnicima i stanovnicima ovakvog područja te za ishođenje neophodnih dozvola i potvrda o svom trošku. Također, on će u potpunosti biti odgovoran za vraćanje u prvobitno stanje ovih područja u dogovoru s vlasnicima i stanovnicima. Izvođač će na zahtjev dostaviti inženjeru kopiju pisanog dogovora s vlasnicima i stanovnicima gdje će biti navedeni uvjeti i naknade za korištenje ovakvih područja. Usprkos informaciji prema inženjeru dogovor i korištenje ovih područja te troškovi vezani s tim su isključivo pitanje dogovora između izvođača i vlasnika i stanovnika. Izvođač je dužan voditi evidenciju o datumima ulaska i izlaska s područja zemljišta i vlasništva od svakog vlasnika i stanovnika, zajedno s datumima izvođenja i uklanjanja svih struktura, gdje je to primjenjivo te će izdati kopije ove evidencije kada to bude zahtijevano od strane inženjera.

26. 1. U parnici zbog smetanja posjeda pasivno mogu biti legitimirani i izvođač radova i naručitelj radova, ovisno o okolnostima slučaja i njihovoj ulozi u smetanju posjeda, odnosno naručitelj radova kao nalogodavac može također biti odgovoran za smetanje posjeda nekretnine ukoliko se suglasio s radovima ili se od radova kojima je izvršen čin smetanja posjeda nije ogradio.

26. 2. Što se tiče radnji koje su u tužbi opisuju kao činovi smetanja posjeda nekretnina tužiteljice, a izvršene su izvan trase služnosti radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok na predmetnim nekretninama, 1.-tuženik se kao naručitelj radova, odnosno kao nalogodavac ogradio od istih odredbama knjige 3 ugovora, prema kojima radni pojas (izvan utvrđenog pojasa služnosti od najviše 2 m) izvođač organizira i ugovara s vlasnicima, a ukoliko izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od inženjera. Ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama, izvođač će izvijestiti inženjera pisanim putem 14 dana prije početka radova na takvom području. Izvođač je odgovoran za pronalaženje dogovora s vlasnicima i stanovnicima ovakvog područja te za ishođenje neophodnih dozvola i potvrda o svom trošku te će u potpunosti biti odgovoran za vraćanje u prvobitno stanje ovih područja u dogovoru s vlasnicima i stanovnicima.

26. 3. Iz provedenih dokaza je utvrđeno da 2. -tuženik kao izvođač spornih radova nije s tužiteljicom kao suvlasnicom i posjednicom predmetnih nekretnina postigao bilo kakav dogovor ili sporazum o načinu i opsegu korištenja predmetnih nekretnina kao radnog pojasa za izvršenje potrebnih radova, niti je dokazao da bi 1. - tuženiku kao naručitelju radova dostavio dokumentaciju u vidu pisanih dogovora s tužiteljicom kao posjednicom i jednom od suvlasnika nekretnina te s NP kao drugim suvlasnikom istih, evidenciju o datumima ulaska i izlaska s predmetnih nekretnina i o datumima izvođenja radova, zatim plan organizacije gradilišta kojeg je trebao izraditi prije početka izvođenja radova te izvedbenu projektnu dokumentaciju. Dakle, radnje koje je 2.-tuženik kao izvođač radova izvodio na predmetnim nekretninama izvan pojasa služnosti predstavljaju samovlasno oduzimanje i uznemiravanje posjeda tužiteljice, a za iste je odgovoran isključivo 2.-tuženik.

27. 1. Što se tiče radnji koje su napravljene u okviru pojasa služnosti, ukoliko bi iste predstavljale samovlasno smetanje posjeda nekretnina tužiteljice, za iste bi bili odgovorni i 1.-tuženik, kao naručitelj radova, odnosno kao nalogodavac te 2. -tuženik kao izvođač istih. Sporno je, međutim, predstavljaju li radnje unutar pojasa služnosti samovlasno smetanje posjeda ili ne.

27. 2. Kako je odredbom čl. 20. st. 4. ZV-a propisano da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta, u ovom predmetu bilo je potrebno utvrditi kojim dijelom predmetnih nekretnina prolazi trasa služnosti te je li obavljanje radnji unutar te trase bilo dopušteno zakonom ili odlukom nadležnog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

27. 3. Trasa služnosti prikazana je na skici očevida geodetskog vještaka, a označena je točkama G2, V1, H2, G4, I2, H4, J2, LJ3, M3, V3, Š3, A3, Ž2, U3, T3, P3, Z2, V2, O3, G, N3, NJ3, Č3, LJ4, DŽ3, A4, Đ3, E3, D3, M4, Ć3, B3, C3, U2, T2, Š2, S2, R2, R3, P2, O2, NJ2, N2, M2, LJ2, L2, S3, I1, K2, L3, E3, Đ2, K3, E2, J3 i F2 te je iscrtana linijama sive boje.

27. 4. Radi zahvata u prostoru za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda Aglomeracije Zabok, na području više općina i gradova, pa tako i na području Općine Bedekovčina te na predmetnim nekretninama, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Donja Stubica donio je upravne akte i to: lokacijsku dozvolu, klasa: UP/I-350-05/13-01/80, urbroj: 2140/1-07-02-13-38 od 31. prosinca 2013., rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, klasa: UP/I-350-05/15-01/09, urbroj: 2140/01-08/2-16-10 od 20. svibnja 2016. i građevinsku dozvolu, klasa: UP/I-361- 03/16-01/295, urbroj: 2140/01-08/2-18-33 od 23. listopada 2018.

27. 5. U "Narodnim novinama", br. 74/2017 od 28. srpnja 2017. objavljena je Odluka Vlade Republike Hrvatske o proglašenju projekta "Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije Zabok i Zlatar, i uređaj za pročišćavanje otpadnih vodo Oroslavje i Zlatar Bistrica" strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

27. 6. Rješenjem Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, klasa: UP/I-943-04/21-01/57, urbroj: 2140/01-14-02- 05-21-4 od 23. veljače 2021. odobren je zahtjev Zagorskog vodovoda d.o.o. Zabok za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnina ustanovljenjem služnosti na čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

27. 7. Iz navedenog proizlazi da je obavljanje radova u okvirima trase služnosti bilo odobreno od strane nadležnog upravnog tijela temeljem odredbi Zakona o izvlaštenju. Iako je rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave, klasa: UP/II-943- 04/21-01/150, urbroj: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 4. siječnja 2024. poništeno gore navedeno rješenje Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, kojim je odobreno 1.-tuženiku stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnina, u vrijeme kada su se ti radovi izvodili (od 18. rujna do 3. listopada 2023.) rješenje o odobravanju stupanja u posjed je bilo na snazi pa radnje koje su izvršene u okvirima trase služnosti ne predstavljaju samovlasno smetanje posjeda tužiteljičinih nekretnina jer su tuženici imali ovlaštenje upravnog tijela za obavljanje istih. Pri tome se napominje da ovaj sud nije nadležan, niti ovlašten ocjenjivati zakonitost i pravilnost gore spomenutih upravnih akata.

28. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev nije osnovan u odnosu na 1. -tuženika kao naručitelja radova, niti za radnje izvršene izvan pojasa služnosti (jer se ugovorom s 2.-tuženikom ogradio od istih), a niti za radnje izvršene unutar pojasa služnosti (jer iste ne predstavljaju samovlasno smetanje posjeda).

29. 1. Sud je prihvatio tužbeni zahtjev u odnosu na 2. -tuženika kao izvođača radova i to za činove smetanja posjeda koji su dokazani i koji su izvršeni izvan pojasa služnosti.

29. 2. Temeljem provedenih dokaza utvrđeno je da su izvan pojasa služnosti izvršeni slijedeći činovi smetanja posjeda nekretnina tužiteljice:

- izgradnja betonskog preljevnog okna u dijelu koji je na skici očevida označen između točaka U3-Đ2-D2-T3,

- izvršen iskop oko betonskog preljevnog okna u dijelu koji je na skici očevida vidljiv između točaka vanjskih gabarita istoga B4-P-O-S3, Š3-N-Ž-Z-V-U-P3,

- korištenje nekretnina kao prilaznog puta u dijelu koji je na skici očevida prikazan Č4, U1, T1, Ć4, R1, Š1, P1, O1, C2, I4, NJ1, N1, M1, K1, H1, Đ1, J4, DŽ1, Ž3, Ć1, D1 i A4 s istočne strane, odnosno točkama E1, F1, J1, L1, LJ1, B2, sa zapadne strane,

- nasipavanje zemlje koja je nastala iskopom u dijelu koji se na skici očevida nalazi između točaka I, J, K4, K, L, A, B, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, L4, F,

- postavljanje drvenog stola s klupama na dijelu označenom između točaka Nj3-N3-Č-C1 skice očevida,

- postavljanje poljskog (kemijskog) WC-a na mjestu označenom na skici očevida točkama F3, G3, H3 i I3.

29. 4. U odnosu na čin smetanja posjeda izgradnjom betonskog preljevnog okna ističe se da je isto izgrađeno s dimenzijama 3,6 m x 4,04 m, a prema elaboratu nepotpunog izvlaštenja, tlocrtne dimenzije navedene građevine trebale bi biti 12,6 m x 3,6 m. Iz navedenog proizlazi da je betonsko preljevno okno izgrađeno s manjim tlocrtnim dimenzijama nego što je to predviđeno elaboratom nepotpunog izvlaštenja, međutim dimenzije istoga odgovaraju dimenzijama navedenima u glavnom projektu, prema kojem iste trebaju iznositi 4,1 x 3,6 m. 1.-tuženik je naveo da je u dokumentaciji došlo do pogreške u navođenju dimenzija istoga te da će se navedena pogreška ispraviti u smislu navođenja manjih dimenzija građevine u dokumentaciji o nepotpunom izvlaštenju. Iako je betonsko preljevno okno izgrađeno u manjim tlocrtnim dimenzijama od dimenzija navedenih elaboratu nepotpunog izvlaštenja, isto je jednim dijelom izgrađeno izvan pojasa služnosti (0,30 m istočnije od linije trase služnosti). Osim što je navedena preljevna građevina dijelom izgrađena izvan pojasa služnosti, ista nije pozicionirana na nekretnini tužiteljice na definiranoj udaljenosti od zapadne međe, koja iznosi cca 1,5 m od zapadne međe. Na skici očevida vidljivo je da je pojas služnosti širi na dijelu gdje je predviđena izgradnja betonskog preljevnog okna, nego što je na ostalom dijelu nekretnina tužiteljice te je lako uočljivo da je bilo mjesta da se preljevna građevina izradi u potpunosti unutar pojasa služnosti, odnosno bliže zapadnoj međi čkbr. [katastarska čestica], kako je to predviđeno projektom. Da je preljevna građevina izgrađena u sredini tog proširenog dijela pojasa služnosti, ista bi u cijelosti bila unutar istoga, kako je to i određeno glavnim projektom. Sud je stoga utvrdio da je 2.-tuženik smetao tužiteljicu u posjedu nekretnine u dijelu u kojem je preljevna građevina izgrađena izvan pojasa služnosti te je, sukladno tužbenom zahtjevu, naložio 2.-tuženiku uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da makne izgrađeno preljevno okno s nekretnine tužiteljice u skladu s građevinskom strukom, izuzev dijela koji je u području izvlaštenja. 2.-tuženiku je naloženo da to učini u skladu s građevinskom strukom, u okviru čega mu je prepušteno da to učini na odgovarajući način imajući u vidu specifičnost građevine. Hoće li to 2. -tuženik učiniti na način da u cijelosti ukloni postojeću preljevnu građevinu i da izgradi novu, koja će u cijelosti biti pozicionirana unutar pojasa služnosti sukladno glavnom projektu, ili će to učiniti na koji drugi način da ista bude pomaknuta više prema zapadnoj međi nekretnine, a odmaknuta s istočne strane kako bi u cijelosti bila unutar pojasa služnosti, ovisi o njegovoj odluci i o pravilima građevinske struke.

29. 5. Sud je 2.-tuženiku naložio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja i na način da ukloni vodu, zatrpa i odveze zemlju, istu poravna i posije travu, sve u skladu s građevinskom i gospodarskom strukom na području smetanja posjeda, izuzev dijela koji se nalazi u području izvlaštenja (trase služnosti). Uspostavu ranijeg posjedovnog stanja micanjem drvenog stola s klupama i kemijskog WC-a nije bilo potrebno nalagati, jer su isti uklonjeni s nekretnina tužiteljice tijekom ovog postupka. Sud je također 2.-tuženiku zabranio svako takvo i tome slično smetanje posjeda tužiteljičinih nekretnina, a sve to sukladno odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a.

30. Sud je stoga prihvatio zahtjev tužiteljice kojim traži utvrđenje da ju je 2. - tuženik smetao u posljednjem posjedu posjeda predmetnih nekretnina radnjama koje su dokazane i koje se izvršene izvan pojasa stvarne služnosti nekretnina, zabranom svakog takvog i tome sličnog smetanja posjeda te uspostavom ranijeg posjedovnog stanja.

31. Čin smetanja posjeda koji se prema navodima tužbe odnosi na ostavljanje građevinskih strojeva na nekretninama tužiteljice nije dokazan iz razloga navedenih u gornjem dijelu obrazloženja te je u tom dijelu sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan u odnosu na oba tuženika.

32. U odnosu na utvrđene činove smetanja posjeda koji su napravljeni unutar pojasa služnosti i koji nisu samovlasni iz ranije navedenih razloga, a opisani su prema skici očevida u gornjem dijelu obrazloženja, utvrđeno je da isti u tom dijelu nisu poduzeti samovlasno, već temeljem i u okviru izdanog odobrenja nadležnog upravnog tijela, pa ovom odlukom nije prihvaćen tužbeni zahtjev za utvrđenje da je smetanje posjeda izvršeno na tim dijelovima nekretnina te je sud u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan u odnosu na oba tuženika, s time da je u odnosu na 2.-tuženika odbijen tužbeni zahtjev uz navođenje svih onih točaka koje se nalaze unutar pojasa služnosti ili na krajnjim linijama tog pojasa, označenima u skici očevida sivom bojom.

33. Odluka o troškovima parničnog postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i 5. ZPP-a.

34. Sud je odmjerio troškove zastupanja stranaka po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to prema tbr. 7. t. 2., prema kojem odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, a za svaku daljnju radnju u visini od 50 bodova.

35. 1. Tužiteljici su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćnici za slijedeće radnje:

- po tbr. 7. t. 2. za sastav tužbe te za zastupanje na ročištima 19. prosinca 2023., 5. ožujka 2024. i 28. ožujka 2024. u visini od 250 bodova ili 500,00 EUR-a,

- po tbr. 8. t. 1., u svezi sa tbr. 7. t. 2. za sastav podnesaka od 4. ožujka 2024. i 23. rujna 2024. u visini od 50 bodova za svaki podnesak, što ukupno iznosi 100 bodova ili 200,00 EUR-a,

- po tbr. 9. t. 1. i 7., u svezi sa tbr. 7. t. 2. za zastupanje na očevidu 26. lipnja 2024. i na ročištima 24. rujna 2024. i 3. prosinca 2024. u visini od 50 bodova za svako ročište, odnosno očevid, što ukupno iznosi 150 bodova ili 300,00 EUR-a,

- što ukupno iznosi 1.000,00 EUR-a, kojem iznosu je dodan PDV po stopi od 25% ili 250,00 EUR-a, pa ukupni troškovi zastupanja tužiteljice iznose 1.250,00 EUR- a.

35. 2. Troškovima zastupanja tužiteljice odmjereni su i troškovi sudske pristojbe na tužbu i na rješenje o smetanju posjeda u ukupnom iznosu od 26,54 EUR-a po radnji, odnosno ukupno 53,08 EUR-a te troškovi s osnova plaćenog predujma za izlazak suda i geodetsko vještačenje u iznosu od 561,33 EUR, pa sveukupni troškovi tužiteljice iznose 1.864,41 EUR.

36. 1. 1.-tuženiku su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćniku za slijedeće radnje:

- po tbr. 7. t. 2. za sastav odgovora na tužbu od 7. studenoga 2023., za zastupanje na pripremnom ročištu 19. prosinca 2023., za sastav podneska od 23. siječnja 2024. i za zastupanje na pripremnom ročištu 5. ožujka 2024. u visini od ukupno 250 bodova ili 500,00 EUR-a,

- po tbr. 9. t. 1. i t. 7., u svezi sa tbr. 7. t. 2. za zastupanje na ročištima 28. ožujka 2024., 24. rujna 2024. i 3. prosinca 2024. te na očevidu 26. lipnja 2024. u visini od 50 bodova za svako ročište, odnosno očevid, što ukupno iznosi 200 bodova ili 400,00 EUR-a,

- po tbr. 8. t. 1., u svezi sa tbr. 7. t. 2. za sastav podneska od 29. kolovoza 2024. u visini od 50 bodova ili 100,00 EUR-a,

- što ukupno iznosi 1.000,00 EUR-a, kojem iznosu je dodan PDV po stopi od 25% ili 250,00 EUR, pa ukupni troškovi zastupanja 1. -tuženika iznose 1.250,00 EUR- a.

36. 2. Sud 1.-tuženiku nije odmjerio troškove sastava podneska od 25. lipnja 2024. jer je 1.-tuženik tim podneskom dostavio u spis zamjeničku punomoć, koja je mogla biti predana sudu i na očevidu, pa navedeni trošak nije bio svrhovit za vođenje ove parnice.

36. 3. Sud nije odlučivao o zahtjevu 1. -tuženika za pristup punomoćnika na ročište za objavu i uručenje odluke jer je u trenutku izrade ove odluke neizvjesno hoće li punomoćnik 1.-tuženika pristupiti na to ročište ili ne, pa ne neizvjesno hoće li navedeni troškovi nastati. O istima će se po potrebni odlučiti naknadnim rješenjem.

37. Tužiteljica je u kvalitativnom smislu u odnosu na 2. -tuženika uspjela sa zahtjevom za zaštitu posjeda nekretnina, a što se tiče kvantitativnog uspjeha, nije uspjela u neznatnom dijelu, odnosno sa zahtjevom da se radilo o smetanju posjeda u vidu ostavljanja građevinske mehanizacije na njezinim nekretninama. Tužbeni zahtjev odbijen je u odnosu na 2. -tuženika i za utvrđene činove smetanja posjeda koji su izvršeni unutar pojasa izvlaštenja, a ne i izvan toga pojasa te su u dijelu izreke rješenja kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev izostavljene točke iz skice očevida koje se nalaze unutar pojasa služnosti ili na krajnjim linijama tog pojasa, a iste su navedene u dijelu izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na 2. -tuženika. Zbog odbijenog dijela tužbenog zahtjeva u odnosu na 2. -tuženika nisu nastali nikakvi posebni troškovi te je sud ocijenio da se radi o neznatnom neuspjehu tužiteljice u parnici u odnosu na 2. -tuženika. Sud je stoga odlučio da je 2.-tuženik dužan u cijelosti tužiteljici naknaditi odmjerene troškove postupka.

38. 1. 1.-tuženik je u cijelosti uspio u parnici jer je tužbeni zahtjev u odnosu na njega odbijen, pa mu je tužiteljica temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a dužna naknaditi odmjerene troškove postupka.

38. 2. Preko dosuđenog iznosa troškova parničnog postupka, sud je odbio zahtjev 1.-tuženika za naknadu istih kao neosnovan.

39. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.

U Zaboku 20. siječnja 2025.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Odvjetnica Natalija Đuran Tršinski, Zabok, Matije Gupca 30, uz rješenje o pristojbi na tužbu i rješenje o smetanju posjeda

2. Odvjetničko društvo Kovač & partneri d.o.o. Zagreb, Heinzelova 70

3. Odvjetničko društvo Ljubenko & partneri d.o.o., Zagreb, Kneza Branimira 29