P-3688/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćnici Dajani Tica, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnice po zaposlenju tužitelja ZF i punomoćnice tuženika Lidije Klepo, odvjetnice, a po objavi presude dana 20. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 , isplatiti tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, svotu od 6.758,30 EUR uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od dana 1.6.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodište za tri postotna poena, kao i nadoknaditi parnične troškove, a sve to u roku od petnaest dana.".

II. Nalaže se tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, da tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 20. siječnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik tužitelja UF smrtno nastradao u prometnoj nezgodi dana 18. kolovoza 2018. koju je prouzrokovao OF upravljajući osobnim vozilom marke Zastava Tempo, registracijske oznake [registarska oznaka] oduzimajući prednost prolaska motociklu marke BMW F800 ST registracijske oznake [registarska oznaka]. Za predmetni štetni događaj OF pravomoćno je osuđen presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1533/2020 od 4. travnja 2022. Vozilo kojim je prouzročena šteta osigurano je kod tuženika pod brojem police [broj police]. Rješenjem tužitelja broj 1142361 od 13. veljače 2019. iza pokojnog UF priznato je pravo na obiteljsku mirovinu korisnici GF, dok je rješenjem broj 1142361 od 27.7.2021. uspostavljena isplata obiteljske mirovine, a čijom isplatom tužitelj trpi štetu sukladno čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju. Isplatom mirovine za tužitelja nastaje šteta. Tako je tužitelj za razdoblje od 24.7.2021. do 31.5.2023. na ime obiteljske mirovine isplatio 6.758,360 EUR obzirom da isto predstavlja štetu u punom iznosu sukladno čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju. Nadalje, tužitelj ističe da je uputio tuženiku odštetni zahtjev kojim ga je pozvao na isplatu spomenutog iznosa, koji zahtjev je tuženik zaprimio 10.7.2023., no da tuženik po spomenutom zahtjevu tužitelja nije postupio. Tužitelj stoga predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 6.758,30 (bez naznake valute plaćanja) sa zateznim kamatama tekućim od 1.6.2024. do isplate uza naknadu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva s više osnova. Priznaje nastanak štetnog događaja i činjenicu da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] bilo osigurano dana 18.8.2018. kod tuženika policom automobilske odgovornosti, kojom se policom vlasnik vozila osigurao od odgovornosti za naknadu štete trećim osobama i zbog tjelesne ozljede. Osporava osnov i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, osporava odgovornost, pravilnost obračuna mirovine kao i činjenicu plaćanja iste, osporava da bi se u konkretnom slučaju primjenjivao ZOMO kao i da su isprave koje tužitelj sam izdaje javne isprave. Osporava se da postoje zakonske pretpostavke za isplatu mirovine osobama navedenim u rješenju tužitelja. Osporava krivnju za nastali štetni događaj i to iz razloga što osiguranik tuženika nije uopće bio u mogućnosti ispravno procijeniti udaljenost na kojoj se motocikl nalazio i brzinu njegovog kretanja koja je bila višestruko veća od dopuštene (prema mišljenju tuženika oko 120 km/h, a prema dinamici nastanka i tragovima utvrđenim na licu mjesta). Tuženik ističe da je pok. UF, osim toga što je prekršio odredbe iz članka 53. i članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema mišljenju tuženika u vrijeme štetnog događaja postupao u okviru najtežeg stupnja krivnje. Pokojni UF je u vrijeme nastanka štetnog događaja upravljao motociklom pod utjecajem alkohola (u krvi 0,55 g/kg, u urinu 1,24 g/kg) brzinom znatno većom od dopuštene, odnosno prema mišljenju tuženika brzinom od oko 120 km/h (naselje, ograničenje 50 km/h). Stoga ističe da je za predmetnu prometnu nesreću kriv nažalost pokojni UF. Osporavaju se navodi da bi se na ovaj obvezno pravni odnos trebao primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju iz razloga jer članak 27. ZOOP propisuje što je stvarna šteta. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.

3. Tijekom provedbe dokaza sud je izvršio uvid u presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl. br. K-1533/2020-22 od 4.4.2022. (stranica 4-8 spisa), provjeru osiguranja (stranica 10 spisa), Rješenje tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu od 13.2.2019. (stranica 11-16 spisa), Rješenje tužitelja od 27.7.2021. (stranica 17-18 spisa), obračun isplaćene mirovine (stranica 19 spisa), ispis iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja (stranica 20-31 spisa), odštetni zahtjev (stranica 32-33 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (stranica 34-35 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (stranica 36-37 spisa).

4. Među strankama nije sporno da je osiguranik tužitelja UF zadobio ozljede u prometnoj nesreći od 18.8.2018. od posljedica kojih je preminuo **.**.2018., a nije sporna niti pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku te da je rješenjem tužitelja od 13.2.2019. korisnici GF, udovici umrlog osiguranika tužitelja UF priznato pravo na obiteljsku mirovinu, dok je rješenjem tužitelja od 27.7.2021. uspostavljena isplata obiteljske mirovine. Sporna je, odgovornost za štetni događaj, točnije stupanj odgovornosti pok. osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja, pravilnost obračuna mirovine i činjenica plaćanja iste te postojanje zakonskih pretpostavki za isplatu mirovine korisniku. Sporna je dakle osnov i visina tužbenog zahtjeva te je sporno primjenjuju li se u konkretnom slučaju odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19. - u daljnjem tekstu: ZOMO) ili pak odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14. - u daljnjem tekstu: ZOOP).

5. Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Predmet spora zahtjev je tužitelja za isplatom (regres) do visine razmjernog dijela obiteljske mirovine koja je isplaćena korisnici GF, nakon smrti supruga koji je smrtno stradao povodom prometne nezgode koja se dogodila 18.8.2018. i za koju je odgovoran vozač vozila osiguranog kod tuženika OF. Tužitelj potražuje razmjerni dio obiteljske mirovine isplaćene navedenoj korisnici u razdoblju od 24.7.2021. do 31.5.2023.

7. Imajući na umu predmet spora, ističe se da između tužitelja i štetnika, osiguranika tuženika PF, koji je prema pravomoćnoj presudi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1533/2020 od 4. travnja 2022. za predmetni štetni događaj proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, nastaje novi, zakonom propisano odnos izvanugovorne odgovornosti za štetu, dok su obveze društva za osiguranje po policama osiguranja od automobilske odgovornosti regulirane odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; dalje u tekstu: ZOOP). Dakle za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguranika štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime obiteljske mirovine relevantne su odredbe ZOOP koji je na snazi u trenutku kada su izvršene isplate obiteljske mirovine budući da šteta za tužitelja, koji isplaćuje udovici poginulog osiguranika obiteljsku mirovinu nastaje sukcesivno svakom mjesečnom isplatom obiteljske mirovine, a svaka takva isplata za tužitelja predstavlja novu štetu, dok naprotiv, protivno tvrdnjama tužitelja, nisu relevantne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19 – u daljnjem tekstu ZOMO), koji kao opći zakon uređuje odnose u sustavu mirovinskog osiguranja. Navedeni pravni stav o primjeni ZOOP, a ne ZOMO-a izrazio je Vrhovni sud RH u odlukama poslovni broj Rev-x 388/18 od 25. kolovoza 2020., Rev-5292/19 od 16. lipnja 2020., Rev 1354/2016-2 od 18. svibnja 2021. i u Rev-2320/15 od 21. svibnja 2019., a identičan pravni stav izrazio je i Visoki trgovački sud RH u odluci poslovni broj Pž-10507/13 od 13. siječnja 2016.. Ujedno valja istaknuti da je odlukom Ustavnog suda RH poslovni broj U-I/988/1998 od 17. ožujka 2010. utvrđeno da je ZOMO opći zakon kojim se uređuju odnosi u sustavu mirovinskog osiguranja utemeljenog na generacijskoj solidarnosti pa je posebnim zakonom dopušteno odstupiti od njegovih općih načela. Stoga ZOOP u odnosu na opće odredbe ZOMO predstavlja lex specialis pa vrijedi pravno načelo lex specialis derogat legi generali.

8. Sukladno takvom pravnom shvaćanju VSRH valja primijeniti odredbe čl. 27. st. 1., 2., 3. i 4. ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovina, a kojim odredbama je propisana obveza društva za osiguranje da zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknade stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveze preuzetih ugovorom o osiguranju, s time da se stvarnom štetom smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji, pri čemu se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a te odredbe odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

9. Obveze tuženika kao društva za osiguranje po policama osiguranja od automobilske odgovornosti regulirane odredbama ZOOP pa su u postupcima u kojima spor pokreće tužitelj protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime razmjernog dijela obiteljske mirovine isplaćene korisnicima relevantne upravo odredbe ZOOP koje su bile na snazi u trenutku izvršenih isplata obiteljskih mirovina, a ne, kako to pogrešno smatra tužitelj, odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju koji Zakon predstavlja opći propis koji uređuje odnose u sustavu mirovinskog osiguranja, dok se u ovoj pravnoj stvari imaju primijeniti odredbe ZOOP, i to odredbe čl. 27. st. 1., 2., 3. i 4. ZOOP. Razmjerni iznos mirovine određuje se u smislu odredbe čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP u visini razlike između obiteljske mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu (tako i VSRH u Rev–12/2022-2 od 15. siječnja 2022). Kako tužitelj na kojem se temeljem odredbe čl. 219. st. 1. ZPP nalazi teret dokazivanja nije predložio provođenje financijskog vještačenja kojim bi se utvrdilo naprijed navedeno, ovaj sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan obzirom da tužitelj nije dokazao da mu je nastala šteta (tako i Žs u Zadru u odluci poslovni broj 12 Gž-98/2023-2 od 16. ožujka 2023.).

10. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP, čl. 155. i 164. st. 1. - 4. ZPP, a imajući u vidu da je tuženik u cijelosti uspio u ovom sporu. Tuženiku je priznat trošak sastavljanja odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR kuna temeljem Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu održanom 3.12.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife) za svako navedeno ročište. Za svaku navedenu radnju tuženiku je priznat PDV po stopi od 25%. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

U Zagrebu, 20. siječnja 2025.

Sutkinja

Vedrana Kufrin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. tužitelj

2. tuženik po punomoćniku