REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2506/2023-6

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŽĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 20. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica ŽĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1976. godine pa do smrti ĐĐ dana **.**.2019..

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ĐĐ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu.

2. Protustranka se na prijedlog nije očitovala.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka LĐ i CĐ.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za ĐĐ (list 21-22 spisa) utvrđeno je da je ĐĐ rođen dana **.**.1950., a umro dana **.**.2019. u [adresa], a što proizlazi i iz Smrtnog lista (list 5 spisa). Nadalje je utvrđeno da je 27. veljače 1971. sklopio brak sa BĐ, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Mariboru broj 471/75-8 od 30. lipnja 1975.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 19-20 spisa) utvrđeno je da je BĐ rođena dana **.**.1953. te da je 27. veljače 1971. sklopila brak sa ĐĐ i pritom uzela prezime „ ĐĐ“, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Mariboru broj 471/75-8 od 30. lipnja 1975.

9. Uvidom rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Alemke Gajski poslovni broj O- 4070/2019 (listovi 8-9 spisa) utvrđeno je da je dana 25. rujna 2019. doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok ĐĐ kojim je nasljednikom proglašena ŽĐ (ovdje predlagateljica).

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 6 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 17. lipnja 1977. do 23. svibnja 2000. na adresi u [adresa], a od 23. svibnja 2000. na adresi u [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ĐĐ (list 7 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 10. studenoga 1977. do 19. travnja 2004. na adresi u [adresa], a od 19. travnja 2004. do 29. svibnja 2019. na adresi u [adresa].

12. Predlagateljica ŽĐ je na ročištu održanom dana 28. studenoga 2024. iskazala da je 27.02.1971. sa danas pok. ĐĐ sklopila brak. Nakon sklapanja braka živjeli su zajedno u Mariboru. Bili su u braku oko 3 godine. Njihova zajednička kćerka rođena je mjesec dana prije sklapanja braka. Bračna zajednica je prestala 1973. kada su se razveli. Nakon 3 godine su se ponovno zbližili te se ĐĐ doselio u Zagreb. Od 1976. su skupa, bilo je puno problema a ga je na kraju 3 godine njegovala u krevetu do njegove smrti 2019.g. Zajedno su živjeli, zajedno su imali financijskih muka, bili su u zajedničkom kućanstvu. Ona je kuhala i brinula se o kućanstvu. Prije su živjeli na adresi u [adresa] za novu godinu 2000. su se preselili u stan na Malešnici.

13. Svjedok LĐ je na ročištu održanom dana 28. studenoga 2024. iskazala da od 1981. poznaje predlagateljicu jer su zajedno radile. Bile su u prijateljskim odnosima te joj je odlazila u posjetu. Ona je živjela sa suprugom i kćerkom a kasnije samo sa ĐĐ. Zna da su predlagateljica i ĐĐ bili u braku pa su se razveli te su potom i dalje nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici. Od kada poznaje predlagateljicu ona je živjela zajedno sa ĐĐ sve do njegove smrti. Predlagateljica i ĐĐ su spavali zajedno, ručali zajedno te bili kao i svaki drugi brak.

14. Svjedok CĐ je na ročištu održanom dana 28. studenoga 2024. iskazala da se negdje 1981. vratila sa porodiljnog dopusta i upoznala na radnom mjestu predlagateljicu. Bile su radne kolegice. Odlazila joj je doma gdje je živjela sa ĐĐ i kćerkom. Oni su živjeli zajedno ali su bili rastavljeni. Od kada poznaje predlagateljicu ona je cijelo vrijeme sve do smrti ĐĐ s njime bila u zajednici. Zajedno su jeli i vodili zajednički život dok nema saznanja o emotivnim odnosima. Sjeća se da su predlagateljica i ĐĐ išli u zajedničke posjete rodbini u Maribor.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni ĐĐ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni ĐĐ bili su u braku od 27. veljače 1971. pa do 30. lipnja 1975., ali su nastavili zajednički život te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni ĐĐ neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti ĐĐ. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 20. siječnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici uz rješenje za pristojbu na prijedlog i rješenje

2. Protustranci