Republika Hrvatska

Općinski sud u Požegi

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: P-41/2021-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Mihovilu Budimiru, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćniku Željku Damjancu, odvjetniku u Požegi, protiv tuženika HG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Metiću, odvjetniku u Požegi, radi prava vlasništva nekretnine, 20. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica u ¾ suvlasnička dijela, a tužitelj NG OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik u ¼ suvlasnička dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. za k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] oranica Čosinačko polje, površine 7624 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica Čosinačko polje 6911 m2, te se ovlašćuju tužitelji da na temelju ove presude u zemljišnim knjigama ishode uknjižbu brisanja vlasništva ovih nekretnina sa imena tuženika IG, uz istovremenu uknjižbu vlasništva na istima, i to tužiteljice ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¾ suvlasnička dijela, a tužitelja ĆG OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ suvlasnička dijela.

II Nalaže se tuženiku HG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknaditi tužiteljima ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.204,63 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 20. siječnja 2025. godine, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji ĐG i NG iz [adresa], zastupani po odvjetniku Željku Damjancu, podnijeli su tužbu protiv tuženika HG iz [adresa] radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina. U tužbi navode kako su oni zakonski nasljednici iza njihovog pokojnog supruga i oca, i to tužiteljica u ¾ suvlasnička dijela, a tužitelj u ¼ suvlasnička dijela nekretnina kč. br. [katastarska čestica] te kč. br. [katastarska čestica] upisanih u posjedovnom listu broj 573 k. o. [katastarska općina]. Navode kako je pravni prednik tužitelja FG nekretnine stekao kupoprodajom od GG i to 1999. godine otkada se zajedno s tužiteljima nesmetano nalazio u posjedu istih na način da ih je obrađivao sve do svoje smrti 2011. godine, a nakon čega u suposjed istih ulaze tužitelji. Ističe kako tužitelji za predmetne nekretnine svake godine ostvaruju poticaje za poljoprivrednu proizvodnju te ih nikada nitko, a uključujući i tuženika, nije smetao u posjedu. Nadalje, navodi kako su u zemljišnim knjigama, i to u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], navedene nekretnine upisane kao vlasništvo tuženika, no da je iz povijesti upisa posjeda spornih nekretnina upravo vidljivo da su one 1995. godine s tuženikovog prednika AG prenesene na DG, ujedno prednika GG koje je prednik tužitelja stekao sporne nekretnine. Budući da tuženik odbija priznati tužiteljima vlasništvo navedenih nekretnina, a koje su oni prema njihovu mišljenju stekli i osnova pravnog posla, ali i s osnova dosjelosti, predlaže ovome sudu utvrditi da je tužiteljica ĐG suvlasnica u ¾ dijela, a tužitelj NG suvlasnik u ¼ dijela nekretnina koje su predmet ovoga postupka.

2. Tuženik HG zastupan po punomoćniku Tomislavu Metiću, u odgovoru na tužbu navodi kako je tuženik vlasnik predmetnih nekretnina, te kako je iste stekao temeljem pravomoćnog rješenja javnog bilježnika Nike Bagarića broj O-387/07, UPP/OS-212/07 od dana 27. lipnja 2007. i to od svog oca AG, a koji je to pak stekao temeljem zamjendbenog ugovora sklopljenog s ZG dana **.**.2001., ovjerenim od strane javnog bilježnika Ante Brekala (OV-6800/01). Ističe kako je otac tuženika temeljem navedenog ugovora stekao pravo vlasništva navedenih nekretnina, ali da zbog svog teškog zdravstvenog stanja o tome nije obavijestio tuženika na koji način je predmetne nekretnine stekao. Naime, za vlasništvo istih, tuženik je saznao 2017. godine kada ga je tužitelj NG tražio da mu predmetne nekretnine prepiše budući da su se u tom trenutku nalazile u vlasništvu tuženika, a što on nije pristao učiniti. Smatra da je takvim postupanjem tužitelj priznao da njegov posjed nije pošten, a upitna je njegova zakonitost. Slijedom toga predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tužitelji u podnesku od 11. ožujka 2021. godine ukazuju kako je nesporno da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisan tuženik i to temeljem rješenja o nasljeđivanju na koje se poziva, no da u trenutku smrti oca tuženika isti nije bio stvarni vlasnik niti posjednik navedenih nekretnina, pa slijedom toga tuženik ih nije mogao steći kao nasljednik u ostavinskom postupku. Ističu da od 1999. godine niti tuženik niti njegov prednik nikada nisu zatražili predaju posjeda ovih nekretnina od tužitelja odnosno njihovog prednika, pa stoga zaključuju kako je nedvojbeno jasno da je posjed tužitelja pošten od 1999. godine kada je pravnim poslom i stečen. Jednako tako, smatraju da nisu izgubili poštenje 2017. godine kada su od tuženika zatražili da im kao formalni vlasnik upisan u zemljišnim knjigama izda tabularnu ispravu kako bi na taj način formalno stanje u zemljišnim knjigama uskladili sa stvarnim stanjem vlasništva.

4. Među strankama nije sporno da su tužitelji ĐG i NG upisani kao suposjednici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao što je nesporno i da je tuženik HG upisan kao vlasnik navedenih nekretnina, a isto je razvidno iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

5. Sporno je tko je stvarni vlasnik odnosno posjednik predmetnih nekretnina, kvaliteta posjedovanja, kroz koje vremensko razdoblje, te predstavlja li takav posjed osnov za stjecanje prava vlasništva temeljem zakona – dosjelošću.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige broj 607 k. o. [katastarska općina], Uvjerenje o povijesti promjena na katastarskim česticama od 5.2.2021., prijepis posjedovnog lista broj 573 k. o. [katastarska općina], rješenje Ureda za katastarsko- geodetske poslove u Požegi od 27.12.1999., rješenje o nasljeđivanju iza pok. FG broj: O-512/11, UPP/OS-136/11 od 27.6.2011., rješenje o nasljeđivanju iza pok. HG AG broj: O-387/07, UPP/OS-212/07 od 27.6.2007., zamjendbeni ugovor između ZG FG i HG AG od 12.6.2001., izvadak iz zemljišne knjige – povijesni prikaz za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Zahtjev OG Uredu za katastarsko geodetske poslove u Požegi od 18.9. 1995., zamjendbeni ugovor između PPK Kutjevo i OG od 18.3.1990., Odluku PPK Kutjevo od 29.4.1985., ostale priloge i podneske u spisu., te saslušao svjedoke PG, BG, JG kao i stranke ĐG, NG i HG.

7. Na ročištu kod ovoga suda dana 7. veljače 2023., svjedok PG, tetak tužitelja NG, u svom iskazu naveo je da je njegova supruga vlasnica njive koja je smještena južno od nekretnina koja su predmet ovoga postupka te mu je poznato da tužitelj NG i njegov otac iste posjeduju od početka 90. -ih godina prošloga stoljeća. Nije mu poznato koliko je čestica u pitanju budući da na terenu to izgleda kao jedinstvena cjelina. Navodi kako je početkom 90. -ih nekretnine prvo obrađivao otac NG, a nakon njega osobno NG. Ističe da tuženika nikada nije vidio da bi bilo što radio na tim nekretninama. Sjeća se da su rekli kako su predmetne nekretnine kupili od DG odnosno njegove majke koja je u tom trenutku bila upisana kao vlasnica.

7.1. Svjedok BG, supruga tuženika, na istome ročištu navodi kako ona i njen suprug, ovdje tuženik, uopće nisu znali za predmetnu česticu sve do 2017. godine kada im se obratio tužitelj NG te ih upitao znaju li oni za iste, te da li ih obrađujemo, a što mi nismo činili. U tom trenutku, tužitelj nam je predložio da sastavimo darovni ugovor, ali je moj suprug, ovdje tuženik, rekao da će prvo provjeriti koje su to nekretnine, da bi nakon nekog vremena odnosno nakon što je provjerio istome rekao da je on upisan kao njihov vlasnik. Napominje kako je AG, njen svekar, bio glava kuće, pa stoga nisu bili upoznati sa svim nekretninama odnosno nisu nikada bili upoznati ni s prodajom, ali ni s mijenjanjem nekretnina. Naime, AG je 1998. godine imao moždani udar, a 2003. epileptički napad, pa nakon toga o ovim stvarima nisu niti razgovarali. Navodi kako ne zna gdje se predmetne nekretnine nalaze, ali može posvjedočiti da je AG bio vlasnik vinograda koji je kasnije prešao na ZG. Jednako tako, sjeća se da joj je suprug nakon 2017. godine pokazao nekretnine koje su predmet ovoga postupka, ali da oni iste nisu nikada obrađivali.

7.2. Svjedok JG navodi da je tužitelj NG sin njegovog bratića te da mu je poznato da je njegov bratić LG kupio predmetne nekretnine 90. -ih godina prošloga stoljeća od DG, te je otada u njihovom stalnom posjedu. Istog je naslijedio njegov sin NG te se njihov posjed nije nikada prekidao. Ističe da tuženik nije nikada dolazio na predmetne nekretnine, već je obrađivao svoje nedaleko od ovih koje su predmet postupka. Tvrdi da obitelj AG nije nikada posjedovala nekretnine koje su predmet ovoga postupka.

8. Na ročištu kod ovoga suda dana 19. prosinca 2024. tužiteljica ĐG navela je da su ona i njen muž Ivica Majetić 1999. godine predmetne nekretnine kupili od GG o čemu su sačinili pisani Ugovor, te isto proveli po katastarskoj evidenciji. Napominje kako su od kupnje navedenu nekretninu obrađivali, odnosno radili, sijali pšenicu, kukuruz te na isto plaćali porez kao i primali poticaje. Ističe kako ih u posjedu nitko nije smetao niti im polagao kakva prava. Poznaje HG, ali sa sigurnošću tvrdi da je isti, glede predmetne nekretnine, nema nikakva prava te da istu nije nikada radio niti obrađivao, niti da bi to činili njegovi preci. Napominje kako joj je suprug (FG) preminuo 2011. godine, ali ga je u obrađivanju navedenih nekretnina zamijenio njihov sin NG. Sjeća se da je 2021. godine saznala da je kao vlasnik predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama upisan HG, nakon čega se njen sin NG pokušao dogovoriti sa HG vezano uz upis u zemljišnim knjigama na što mu je HG rekao kako glede toga neće biti problema, ali da mora prethodno provjeriti prima li poticaje za navedenu nekretninu. Nakon toga više nije dolazilo do dogovora. Nadalje navodi kako je ona osobno podnosila zahtjev za poticaje, a vlasništvo je dokazivala Ugovorom sklopljenim s GG. Ističe kako joj ZG nije poznat, ali da je za njega čula.

8.1. Tužitelj NG u svom iskazu navodi kako je na jednoj od nekretnina koju obrađuje uvidio da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisan HG. Majka (ovdje tužiteljica ĐG) mu je predložila da se nađe sa HG, da porazgovaraju te da otklone navedeni nesporazum, a što je on nakon nekog vremena i učinio. Kada su se našli, na katastarskom planu HG pokazao je predmetne nekretnine na što je isti ostao zbunjen, nije mu bilo jasno te da oko toga neće biti nikakvih problema budući da on nije vlasnik navedenih nekretnina niti ih je ikada obrađivao. Ističe kako on navedene nekretnine obrađuje od 2011. godine, odnosno od smrti oca te da je njegov otac predmetne nekretnine obrađivao od 90-ih godina prošlog stoljeća odnosno iz vremena kada je on još bio dijete. Ističe kako HG nikada nije vidio na predmetnim nekretninama, niti je njemu ili njegovom ocu polagao kakva stvarna prava budući da isti ne zna niti gdje se navedene nekretnine nalaze. Sjeća se da je kod HG glede navedenog dogovora otišao u siječnju 2021. godine. Također navodi kako su ga nakon toga pozvali iz Područnog ureda za katastar te mu rekli da HG želi uskladiti zemljišnoknjižno i katastarsko stanje što je čemu se on usprotivio te zatražio stručnu pomoć odvjetnika. U trenutku kada se obratio HG znao je da je isti upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama.

8.2. Tuženik HG u svom iskazu navodi kako nije istina da mu se tužitelj NG obratio 2021. godine, već se isto dogodilo 2017. godine. Nadalje navodi kako je predmetne nekretnine naslijedio od svoga pokojnog oca, a što je vidljivo iz rješenja o nasljeđivanju iz 2007. godine. Sjeća se da mu se NG obratio te naveo da ne može doći do podataka koji utvrđuju njegovo vlasništvo, slijedom čega mu je predložio da mu nekretnine koje su predmet ovog postupka jednostavno daruje. Ističe kako je odbio takvu ideju budući da mu je bilo poznato da je iste njegov otac stekao zamjenom s ZG. Zaključno navodi kako niti on, a niti njegov otac, nisu nikada posjedovali predmetne nekretnine niti su iste ikada obrađivali, te da se od smrti oca (2007. godine) tužiteljima nije nikada obratio glede predmetnih nekretnina, a sve iz razloga jer je iste obrađivala obitelj NG (ovdje tužitelji).

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] upisane kao vlasništvo IG, ovdje tuženika.

10. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 573 Područnog ureda za katastar Požega utvrđeno je da su kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane kao suposjed ĐG u ¾ dijela te NG u ¼ dijela.

11. Uvidom u uvjerenje o povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar razvidno je da se 1995. godine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prenose iz posjedovnog lista 507 s imena ZG u posjedovni list broj 77 na ime IG AG i to temeljem zamjenbenog ugovora.

11.1. Iste nekretnine se 1995. godine prenose iz posjedovnog lista broj 77 s imena AG u posjedovni list 312 na PPK Kutjevo – prije pretvorbe, a temeljem zamjenbenog ugovora, dok se nakon toga i to temeljem Odluke Radničkog savjeta o prodaji parcela PPK Kutjeva i zamjenbenog ugovora ponovno prenose iz posjedovnog lista 312 sa PPK Kutjevo u posjedovni list 517 na ime DG.

11.2. Nakon toga, 1995. godine posjedovni list 517 mijenja naslovnu stranu, tako da se umjesto DG kao posjednica upisuje GG, r. Đ, a sve temeljem dopune darovnog ugovora.

11.3. Predmetne nekretnine 1999. godine prenose se iz posjedovnog lista broj 517 s imena GG, r. Đ u posjedovni list broj 573 na ime NG ZG, a sve temeljem kupoprodajnog ugovora.

12. Uvidom u zamjendbeni ugovor između PPK Kutjevo te OG (prednik tuženika) sklopljenog dana 18. ožujka 1990. razvidno je da AG od PPK Kutjevo prima kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u zamjenu istima daje kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da u posjed zamijenjenih nekretnina stranke stupaju odmah.

12.1. Uvidom u zahtjev AG upućen Uredu za katastarsko-geodetske poslove u Požegi proizlazi da je isti podnesen 18. rujna 1995. s namjerom da se u katastarskoj evidenciji provede promjena nastala temeljem priloženog te ranije navedenog zamjenbenog ugovora.

12.2. Slijedom toga, utvrđeno je da je AG (prednik tuženika) nekretnine koje su predmet ovoga postupka otuđio još 1990. godine i temeljem Ugovora o zamjeni nekretnina s PPK Kutjevo, a da je isto temeljem njegova zahtjeva u Područnom uredu za katastar provedeno tek 1995. godine.

13. Odredbom članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 125/14, 81/15 i 94/17-dalje u tekstu – ZV), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

13.1. Prema odredbi članka 159. stavak 2. ZV-a samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvu protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

13.2. Prema odredbi članka 159. stavak 3. ZV-a samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

14. Jednako tako, odredbom članka 160. istoga Zakona propisano je kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnoga za dosjelost, a u vrijeme koje je zato potrebno uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

15. Iz članka 18. stavak 1. ZV-a proizlazi kako je posjed zakonit ako posjednik ima valjan pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed).

15.1. U stavku 2. istog članka propisano je kako je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zloporabom povjerenja.

15.2. Prema odredbi članka 18. stavak 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok je u stavku 5. istog Zakona propisano kako se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

16. U konkretnom slučaju, kada tužitelji tvrde da su poštenim, zakonitim i istinitim posjedovanjem (dosjelošću) stekli vlasništvo predmetnih nekretnina, a imajući u vidu navedene zakonske odredbe, poštenje posjeda tužitelja se pretpostavlja (smatra se da se je njihov posjed pošten). Stoga, kada tuženik tvrdi da taj posjed nije pošten, upravo na njemu je teret dokaza na okolnost da je isti nepošten odnosno da su tužitelji znali ili obzirom na okolnosti slučaja ima li dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, a kako to u svojoj odluci Rev-649/2022 ističe i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

17. Budući da tijekom postupka istinitost posjeda nije bila sporna odnosno nije dovedena u pitanje, kao i da je posjed zakonit tj. da posjednik u konkretnom slučaju ima valjan pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), a što proizlazi iz Uvjerenja o povijesti promjena na katastarskim česticama iz kojeg je utvrđeno kako su 1999. godine predmetne nekretnine s imena GG r. Đ prenesene na ime NG ZG i to temeljem kupoprodajnog ugovora, uz kvalitetu posjeda ostaje samo sporno pitanje je li isti bio pošten te kroz koje vremensko razdoblje.

17.1. Da su tužitelji u posjedu predmetnih nekretnina nedvojbeno proizlazi iz iskaza svjedoka koji suglasno navode kako je prednik tužitelja NG ZG nekretnine koje su predmet ovog postupka kupio od Nenadović Jule 90-ih godina prošloga stoljeća, te da ih otada nesmetano obrađuje i uživa, a nakon njega isto nastavljaju činiti ovdje tužitelji, a što u svom iskazu potvrđuje i supruga tuženika odnosno sam tuženik u onom djelu kada navode da oni niti ne znaju gdje se predmetne nekretnine nalaze niti su iste ikada obrađivali ili uživali.

18. Uvidom u rješenje Ureda za katastarsko-geodetske poslove u Požegi od dana 27. prosinca 1999. godine razvidno je kako je povodom prijave o promjeni na zemljištu došlo do promjene u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] na način da je umjesto dotadašnje posjednice GG na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] kao novi posjednik upisan FG.

19. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Nike Bagarića iz Požege posl. Broj: O-512/2011, utvrđeno je da je iza pokojnog FG, umrlog **.**.2011., u ostavinsku imovinu između ostalog ulaze i njegove nekretnine upisane u posjedovnom listu broj 573 k. o. [katastarska općina], te da se njegovim nasljednicima temeljem zakona i sporazuma proglašavaju ĐG (supruga ostavitelja) u ¾ dijela te NG (sin ostavitelja) u ¼ dijela.

20. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog OG umrlog **.**.2007. utvrđeno da njegovu ostavinsku imovinu, između ostalog čine i nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da se njegovim nasljednikom temeljem zakon i sporazuma na istima proglašava njegov sin HG.

21. Da su u konkretnom slučaju tužitelji zajedno sa svojim pravnim prednicima u posjedu predmetne nekretnine duže nego je zakonom propisano vrijeme za stjecanje prava vlasništva temeljem zakona utvrđuje se uvidom u Uvjerenje o povijesti promjena na katastarskim česticama iz kojeg je razvidno da je prednik tužitelja nekretnine koje su predmet ovoga postupka kupio od GG koja je pak iste stekla 1995. godine od DG temeljem dopune darovnog ugovora, ali i iz iskaza svjedoka PG i JG, a čijim iskazima je sud poklonio vjeru budući da isti svjedoče o činjenicama koje su im dobro poznate te o kojima imaju neposredna saznanja.

22. Jednako tako, činjenica da je posjedovna nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu, ne čini sama po sebi posjed nepoštenim, a do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje u zemljišnim knjigama. Shodno tome, ukoliko su postojale okolnosti zbog kojih tužitelji opravdano vjeruju da su vlasnici predmetnih nekretnina (obzirom da su posjed vršili samostalno dugi niz godina, a po prednicima svakako više od 20 godina, kao i da im takva ovlaštenja nitko nikada nije osporavao) onda sama okolnost što su tuženik, a prethodno i njegovi prednici, upisani u zemljišnim knjigama – ne čini posjed tužitelja nesavjesnim, a kako to zaključuje i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev-1221/2020 od 7. rujna 2022.

23. Slijedom navedenog, te ocjenom izvedenih dokaza, sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan budući da je utvrđeno kako tužitelji imaju potrebno vrijeme posjedovanja predmetnih nekretnina kao i za to predviđeni kvalitet posjeda.

24. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom članka 154. stavak 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a. Slijedom toga, tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku, odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23 - dalje: Tarifa) i to za: sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak obrazloženog podneska od 11. ožujka 2021. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8.t.1. Tarife), zastupanje na ročištu 5. listopada 2021. u visini od traženih 50 bodova, te za ročišta 7. veljače 2023. te 19. prosinca 2024. u visini od 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9. t. 1.), znači ukupno 450 bodova, što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR prema Tbr. 54. Tarife, uvećano za 25% PDV-a (225,00 eura) kao i sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 26,54 eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 53,09 eura, ukupno iznosi 1.204,63 eura.

24.1. Na navedeni trošak tužitelju su dosuđene i zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

24.2. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen je kao neosnovan.

25. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi, 20. siječnja 2025.

S u d a c

Mihovil Budimir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Podnosi se ovome sudu u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka presude. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Odvjetnik Željko Damjanac, punomoćnik tužitelja

2. Odvjetnik Tomislav Metić, punomoćnik tuženika