Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu Poslovni broj: Pp-1837/2024-5

Varaždin, Braće Radića 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Vesni Poljan, po nacrtu odluke više sudske savjetnice Hane Strnišćak uz sudjelovanje Valentine Bunić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VŠ, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine” 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022. i 36/2024.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin klasa: 211-07/24-5/15028, urbroj: 511-14-05-24-1 od 24. lipnja 2024., nakon završene glavne rasprave 20. siječnja 2025. i objavljene presude istoga dana bez prisutnosti stranaka, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2002. u [adresa], od oca V i majke Đ, s prebivalištem u [adresa] – Dio 1, državljanin RH, prekršajno kažnjavan

k r i v  j e

I.što je 20. svibnja 2024. oko 11,45 sati u Donjem Vratnu – Dio 426 počinio psihičko i fizičko nasilje u obitelji u nazočnosti djeteta na način da je došao na dvorište obiteljske kuće bivše izvanbračne supruge BŠ te u trenutku dok je ona čuvala njihovo zajedničko dijete maloljetnog UŠ, rođenog **.**.2023., bez povoda i razloga počeo na BŠ vikati i vrijeđati je da joj je brat napravio dijete, da je kurva, da je pušila kurac, nakon čega je i fizički nasrnuo na BŠ na način da ju je više puta otvorenim dlanom ruke udario po licu i lijevoj ruci, a što je kod BŠ izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti te povredu dostojanstva, dok vidljive ozljede nije zadobila,

dakle što je u nazočnosti maloljetnog djeteta, počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost te primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

čime je postupio protivno članku 10. stavak 1. točka. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. istog zakona, te mu se radi toga

II.i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.100,00 (tisuću sto) eura.

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi. U navedenom roku okrivljenik može novčanu kaznu platiti u više mjesečnih obroka.

Okrivljenik se upozorava sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene kazne smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljenik u tom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

III.Na temelju članka 50. stavak 2. Prekršajnog zakona te članka 13. stavak 1. točka 1. i članka 15. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenom VŠ se izriče zaštitna mjera

OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

u trajanju od najmanje šest mjeseci.

O vremenu, mjestu i trajanju izvršenja izrečene zaštitne mjere okrivljenik će biti obaviješten posebnim podneskom nadležne osobe, s time da zaštitna mjera ne može trajati duže od dvije godine.

Okrivljenik je dužan postupiti u skladu s primijenjenom zaštitnom mjerom, te ako to ne učini, kaznit će se na temelju članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kaznom zatvora od najmanje deset dana.

IV.Trošak postupka za odmjeren je u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, a temelji se na članku 138. stavak 2. točka 2. i točka 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" 18/13) i dužan ga je nadoknaditi okrivljenik u istom roku kao i novčanu kaznu po pravomoćnosti presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

Obrazloženje

1.Policijska uprava varaždinska podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2.Na temelju članka 167. stavak 3. Prekršajnog zakona sud je održao glavnu raspravu bez prisutnosti okrivljenika koji se uredno pozvan u dva navrata nije odazvao pozivu suda niti je opravdao svoj nedolazak. Međutim, sud je činjenično stanje utvrdio na temelju drugih dokaza u spisu pa je ocijenio da ispitivanje okrivljenika nije potrebno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

3.U dokaznom postupku sud je pročitao Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 5-7 spisa), Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog VŠ od 5. lipnja 2024. (list 8-9 spisa), Službena bilješka o uvidu o prijavljivanosti od 9. lipnja 2024. (list 14 spisa) i Potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 4. studenog 2024. (list 20-21 spisa).

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud utvrđuje da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje na način kako je opisano u izreci presude. Takvo činjenično stanje sud je utvrdio na temelju materijalne dokumentacije u spisu predmeta pa tako iz Izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi da je 20. svibnja 2024. u 11,55 sati BŠ dojavila da nju i njenu majku napada njezin bivši suprug ĐŠ koji ima zabranu te da je izjavila da je isti došao na dvorište i da ju je vrijeđao i tukao na način da ju je udarao po licu i ruci. Iz Zapisnika o ispitivanju svjedokinje BŠ od 20. svibnja 2024. proizlazi da je BŠ ispitana pred policijom iskazala da sa bivšim partnerom VŠ ima zajedničko dijete UŠ, rođenog **.**.2023. Navela je da je 20. svibnja 2024. oko 11,45 sati na njeno dvorište došao ĐŠ i počeo je vikati i vrijeđati je riječima da joj je brat napravio dijete, da je kurva, da je pušila kurac, nakon čega ju je više puta udario otvorenom rukom po licu i lijevoj ruci. Kako je to nadalje iskazala pred policijom da se ne bi s istim svađala pustila je VŠ da uzme dijete jer se prema djetetu dobro ponaša. Okrivljenik je na Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 5. lipnja 2024. iskazao da je 20. svibnja 2024. oko podneva došao po svog sina UŠ kod bivše cure BŠ i ista mu je dala dijete te ga je odvezao kod sebe. Ocjenom vjerodostojnosti obrane okrivljenika i iskaza žrtve BŠ sud utvrđuje da je okrivljenik počinio psihičko i fizičko nasilje u prisutnosti svog maloljetnog sina UŠ na štetu bivše izvanbračne supruge BŠ. Navedeni zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka su sačinjeni u skladu s odredbom članka 158. stavak 6. Prekršajnog zakona odnosno okrivljenik je prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenika upozoren o pravu na branitelja, kojeg prava se odrekao, dok je svjedokinja BŠ u smislu odredaba Zakona o kaznenom postupku i to članaka 283. pa do 301., a koji se na odgovarajući način primjenjuje u prekršajnom postupku upozorena na sva prava i obveze koja ima kao svjedok, a napose da će se njen iskaz dan u fazi izvida moći koristiti kao dokaz u postupku. Slijedom toga, sukladno članku 158. stavak 8. Prekršajnog zakona sud je navedene zapisnike koristio kao dokaz u postupku radi utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja.

5. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 179. stavak 5. Prekršajnog zakona, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te na temelju ocjene ukupnosti dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni ĐŠ kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

6.Članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji navodi osobe na koje se primjenjuje taj zakon, a to su između ostalog srodnici po krvi u ravnoj lozi, dakle roditelji i njihova djeca. Stavak 2. istog članka istog zakona propisuje da se navedeni zakon primjenjuje i na osobe koje imaju zajedničko dijete. Članak 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, kao i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Slijedom toga, nasilje u obitelj čini onaj tko prema svojem srodniku, počini neki oblik nasilja. Da bi bilo ostvareno biće prekršaja psihičkog nasilja ponašanje osobe mora kod žrtve prouzročiti uznemirenost i povredu dostojanstva, a za ostvarenje bića prekršaja fizičkog nasilja u obitelji odlučno je da je primijenjena fizička sila koja nije dovela do ozljeđivanja žrtve. U konkretnom slučaju okrivljenik je svojim radnjama nedvojbeno prouzročio uznemirenost kod žrtve BŠ jer je ista prijavila nasilje, što proizlazi iz Izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji te obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja iz kojeg je razvidno da je žrtva BŠ iskazala strah od počinitelja, ovdje okrivljenog VŠ. Ujedno iz sadržaja izgovorenih uvreda kako su one opisane u izreci presude sud utvrđuje da iste izvjesno kod osobe izazivaju povredu dostojanstva i uznemirenost, osobito jer su upućene od osobe s kojom žrtva BŠ ima zajedničko maloljetno dijete. Nadalje, nedvojbeno je utvrđeno i da je okrivljenik primijenio fizičku silu na štetu žrtve BŠ, uslijed čega nije došlo od fizičke ozljede jer ju je više puta otvorenim dlanom ruke udario po licu i lijevoj ruci, a sve je te radnje okrivljenik počinio u nazočnosti svog maloljetnog djeteta UŠ što proizlazi iz iskaza svjedokinje BŠ kao i iskaza okrivljenika na zapisnike pred policijom budući da su oboje iskazali kako je okrivljenik inkriminiranog dana došao na adresu obiteljske kuće BŠ jer je htio vidjeti svoje dijete UŠ, rođenog 2023. Stoga je okrivljenik svojim radnjama ostvario biće prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega ga je valjalo proglasiti krivim.

7.Kažnjivi članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se tko počini nasilje u obitelji kazniti novčanom kaznom od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana. Pri odmjeravanju kazne sud je vodio računa o vrsti i težini prekršaja te posljedicama počinjenog prekršaja. Kao otegotnu okolnost sud je uzeo osuđivanost okrivljenika za istovrsni prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira vidljivu iz potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave u digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 4. studenog 2024., a kao olakotnu okolnost sud je uzeo dob okrivljenika. U konkretnom slučaju sud nije našao osobito olakotnih okolnosti za ublažavanje novčane kazne te je stoga prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja i okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1.100,00 eura, a kojom će se će ostvariti svrha kažnjavanja u općem i posebnom smislu, na način da će ova vrsta sankcije izraziti društvenu osudu zbog počinjenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i ostale da ne čine prekršajna djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja prekršajnih djela i o pravednosti kažnjavanja.

8.Uz kaznu, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana jer je po ocjeni suda navedena zaštitna mjera potrebna radi otklanjanja opasnosti od ponavljanja djela i njegova nasilničkog ponašanja, napose uzimajući u obzir težinu djela, ispoljenu količinu kriminalne volje i aktivnosti te iskazanu agresivnost na strani okrivljenika prilikom počinjenja djela, a pritom vodeći računa o ranijoj osuđivanosti okrivljenika za istovrsne prekršaje što ukazuje da njegov raniji život nije bio u skladu sa zakonom i da ranije sankcije očito nisu ispunile svoju svrhu od činjenja novih djela.

9.Na temelju članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečen trošak postupka u iznosu od 50,00 koji se odnosi na paušalni trošak postupka, koji je odmjeren na temelju trajanja i složenosti postupka u kojem su održane dvije rasprave uz ročište za objavu presude. Sveukupni trošak dužan je nadoknaditi okrivljenik jer je presudom proglašen krivim te je trošak svojim prekršajem prouzročio.

U Varaždinu 20. siječnja 2025.

 Zapisničarka

  Sutkinja

Valentina Bunić, v.r.

   Vesna Poljan, v.r.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica

Hana Strnišćak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik, ovlašteni tužitelj i oštećenica mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda. Na temelju članka 192. stavak 4. Prekršajnog zakona oštećenica može pobijati presudu samo zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka.

Dostavna naredba:

Presudu dostaviti:

1.okrivljeniku, ĐŠ, [adresa] – Dio 1

2.tužitelj, PU varaždinska, Policijska postaja Varaždin, A. Cesarca 18 odmah i po pravomoćnosti,

3.žrtvi nasilja, BŠ, [adresa], odmah i po pravomoćnosti,

4.Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Varaždin, Vladimira Nazora 22, po pravomoćnosti