Republika Hrvatska

Županijski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ob-176/2024-3

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od u vijeću sastavljenom od sutkinja Svjetlane Pražić, predsjednice vijeća, Filke Pejković, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Kristine Vukelić Aničić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Suzani Zubović, odvjetnici u Dubrovniku, protiv tužene ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mirjani Puljić - Zelenović, odvjetnici u Dubrovniku, radi utvrđenja bračne stečevine, rješavajući žalbu tužiteljice, izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, posl. br. POb-144/2018 od 15. listopada 2024., ispravljene rješenjem suda prvog stupnja posl.br. POb-144/2018 od 16. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

1.Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, posl. br. POb-144/2018 od 15. listopada 2024. ispravljene rješenjem suda prvog stupnja posl.br. POb-144/2018 od 16. listopada 2024., u točki I./1.,2. i 3. izreke.

2. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja u točki I./1.,2. i 3. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Utvrđuje se da nekretnina u naravi stambena zgrada izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] - na nacrtu Ovlaštenog inženjera geodezije PĐ iscrtana prugasto žutom bojom i opisana kao parcela Krivošija (u formiranju) - građevinske bruto površine 253,37 m2 koja se sastoji od prizemlja i dva kata (P+2) u kojima se nalazi jedna nezavršena stambena jedinica u prizemlju, jedna nezavršena stambena jedinica na prvom katu i jedna nezavršena stambena jedinica na drugom katu i koja će se u odgovarajućem upravnom postupku zajedno s pripadajućim zemljištem formirati u zasebnu česticu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je u trenutku podignute tužbe upisana u zemljišnoj knjizi kao idealni suvlasnički udio 42000/404880 dijela prava vlasništva kč. br. [katastarska čestica] - predstavlja bračnu stečevinu VĐ i ŽĐ.

2. Dužna je tuženica priznati i trpjeti uknjižbu 1/2 dijela prava vlasništva nekretnine u naravi stambene zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - na nacrtu Ovlaštenog inženjera geodezije PĐ iscrtana prugasto žutom bojom opisana kao parcela Krivošija (u formiranju) građevinske bruto površine 253,37 m2 koja se sastoji od prizemlja i dva kata (P+2) u kojima se nalazi jedna nezavršena stambena jedinica u prizemlju, jedna nezavršena stambena jedinica na prvom katu i jedna nezavršena stambena jedinica na drugom katu, a koja će se u odgovarajućem upravnom postupku zajedno s pripadajućim zemljištem formirati u zasebnu novoformirana česticu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] ali koja je u trenutku podignute tužbe upisana u zemljišnoj knjizi kao idealni suvlasnički udio 42000/404880 dijela prava vlasništva kč. br. [katastarska čestica] - na ime VĐ.

3. Dužna je tuženica naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

1.1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan prijedlog tužene za donošenje privremene mjere kojom bi se tužiteljici zabranilo da poduzima bilo kakve radnje koje mogu nanijeti štetu tuženoj, kao i da se zabrani da se provedu promjene na stvarima na koje se odnosi tražbina.

1.2. U točki II. izreke rješenja naloženo je tužiteljici da tuženoj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 eura u roku od 15 dana.

2. Protiv citirane presude žalbu podnosi tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) predlažući da se pobijana presuda preinači, na način da se prihvati u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice te traži i naknadu troškova žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužena u cijelosti osporava navode iz žalbe tužiteljice predlažući da se žalba odbije kao neosnovana i presuda prvog stupnja potvrdi.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je stambena zgrada koja je izgrađena na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] zajednički stečena imovina u braku između tužiteljice i sada pok. CĐ, te je sporno kada je kupljeno zemljište i kada je predmetna kuća u [adresa] građena i u kojoj fazi dovršenosti je bila i tko je tada bio u braku sa sada pok. ZĐ te ukoliko je zajednički stečena imovina u braku, koliki je doprinos bračnih drugova.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud prvog stupnja utvrđuje slijedeće relevantne činjenice:

- da je tužiteljica bila u braku sa pok. ZĐ u dva navrata;

- da je prvi brak zaključila 2. studenog 1984. godine u Foči, da je taj brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Foči posl.br. 843/85 od 6. svibnja 1987.;

- da je brak ponovno zaključen 28. listopada 1987. u Foči, i da je prestao smrću CĐ **.**.1992.

- da su tužiteljica i pok. MĐ imali zajedničko dijete TĐ koja se rodila 11. prosinca 1985.;

- da je bračna zajednica tužiteljice i pok. CĐ bila faktički prestala nakon što je zaključen prvi njihov brak i to 1984. godine kada je tužiteljica napustila pok. CĐ;

- da je od 1984. do kolovoza 1987. pok. MĐ živio u zajednici sa prethodnom suprugom OĐ;

- da iz ugovora o prodaji i kupnji od 8. studenog 1989. proizlazi da je MĐ kupio dio kč. br. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja po novim katastarskim ispravama odgovara kč. br. [katastarska čestica];

- da je tim ugovorom ugovoreno da prodavatelji predaju u posjed FĐ navedenu nekretninu u trenutku potpisa tog ugovora, te da su potpisi ovjereni 2. travnja 1991.;

- da je u zemljišnim knjigama na kč. br. [katastarska čestica] oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem navedenog kupoprodajnog ugovora upisan MĐ;

- da je 15. srpnja 2013. došlo do cijepanja predmetne čestice na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] i da je 2. ožujka 2020. evidentirana promjena izgrađenosti i parcelacija kč. br. [katastarska čestica] na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], te da je pok. MĐ uknjižen kao suvlasnik u 42000/404880 dijelova;

- da iz provedenog vještačenja po vještaku geodetske struke Stjepanu Grmoljezu proizlazi da se predmetna kuća nalazi na više katastarskih čestica i to najvećim dijelom na kč. br. [katastarska čestica] (stara izmjera) u površini od 181 m2, a to je u novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica], zatim dijelom na kč. br. [katastarska čestica] (stara izmjera) u površini od 12 m2, što odgovara novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica], dijelom na kč. br. [katastarska čestica] (stara izmjera) u površini od 8 m2 i 3 m2, što odgovara novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica], sve upisane u k. o. [katastarska općina].

7. Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedoka OĐ, ĐĐ, TĐ, GĐ, AĐ, EĐ i BĐ, kao i iskaze saslušanih stranaka, utvrđuje sud da predmetna nekretnina nije zajednički stečena imovina u braku tužiteljice i pok. CĐ, zajedničkim radom i zajedničkim sredstvima, jer da je faktična bračna zajednica sa tužiteljicom prestala od kraja 1984. do kolovoza 1987., a u kojem razdoblju je pok. MĐ živio sa JĐ, ranijom suprugom, da su zemljište i kuća koja je izgrađena stečeni iz posebne imovine CĐ, da je kuća izgrađena i prostorno omeđena glavnim zidovima kada je nastala nova stvar za vrijeme trajanja zajedničkog života pok. MĐ sa JĐ, te da sva ostala ulaganja nakon listopada 1987. mogu predstavljati ulaganja u tuđu nekretninu, pa da bi tužiteljica imala samo eventualni obveznopravni zahtjev, a ne stvarno pravni zahtjev u smislu stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

8. Navedena utvrđenja proizlaze iz iskaza saslušane svjedokinje VĐRČ i GĐ, jer su sudu djelovali uvjerljivo, jer ti svjedoci osim OĐ, nisu zainteresirani za ishod ovog postupka i iz kojih je utvrđeno da je predmetna nekretnina sa glavnim zidovima sagrađena od 1984. do 1987., i da u tom razdoblju tužiteljica nije živjela u faktičnoj bračnoj zajednici sa pok. ZĐ, pa da predmetna nekretnina ne potječe iz zajedničke imovine, u braku tužiteljice i pok. CĐ.

9. Pritom sud prvog stupnja nije prihvatio kao vjerodostojne iskaze saslušanih svjedoka ŠĐ i ĐĐ da je predmetna kuća građena od 1989. i tijekom 1990., jer smatra da su navedeni svjedocima u prijateljskim odnosima sa tužiteljicom, te da su stoga zainteresirani za ishod ovog postupka.

10. Stoga sud prvog stupnja nije prihvatio iskaz tužiteljice kao vjerodostojan, a posebno u pogledu činjenice da je zemljište kupljeno 1989. i da je nakon toga počela gradnja kuće, jer je sud prvog stupnja ocjenom saslušanih svjedoka posebno AĐ i GĐ, utvrdio da je kuća izgrađena na način da je bila omeđena glavnim zidovima za vrijeme trajanja zajedničkog života pok. CĐ sa JĐ, a ne za vrijeme trajanja zajednice između tužiteljice i pok. CĐ.

11. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja primjenjuje odredbu čl. 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ br. 11/78, 27/48, 45/89, 59/90, 25/94 i 162/98; dalje ZBPO) te navodi da imovina tužiteljice i pok. CĐ koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine je njihova zajednička imovina, pa utvrđuje da predmetna nekretnina nije zajednička imovina, već da je to posebna imovina pok. CĐ sukladno čl. 272. st. 1. ZBPO-a, jer da imovina koju jedan bračni drug ima u trenutku zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina.

12. S obzirom na izloženo, sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, te je naložio tužiteljici da tuženoj nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 eura.

13. Nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, jer da nije ocijenio sve dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a, jer je sud prvog stupnja ocijenio sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP- a, te ispitujući presudu suda prvog stupnja u pravcu da li je počinjena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, utvrđeno je da nije počinjena niti jedna bitna povreda koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke.

14. Nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice da je sud prvog stupnja pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, posebno kada je prihvatio iskaze svjedoka GĐ i AĐ i da nije životno i logično da se ti svjedoci sjećaju događanja prije 40 godina i da upravo govore o prijevozu građevinskog materijala u ljeto 1985., posebno ako se uzme u obzir u činjenica da javne isprave, a to je zaključeni brak tužiteljice i pok. DĐ, te kupoprodajni ugovor od 8. studenoga 1989. dokazuje drugačije činjenice te da se nije moglo kupiti zemljište i graditi kuću prije nego što je zaključen navedeni ugovor.

15. Ovo iz razloga što je sud prvog stupnja pravilnom ocjenom provedenih dokaza, a posebno prihvaćujući iskaze nezainteresiranih svjedoka GĐ i AĐ, pravilno utvrdio da je predmetno zemljište na kojem je izgrađena predmetna kuća kupljeno prije 1989. kada je zaključen kupoprodajni ugovor, da u to vrijeme nije postojala zajednica života niti zajednička sredstva između tužiteljice i pok. CĐ, te da je predmetna nekretnina posebna imovina pok. CĐ.

16. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi da je sud pogrešno primjenio materijalno pravo jer je sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbu čl. 271. i čl. 272. ZBPO-a kada je utvrdio da predmetna nekretnina nije stečena za vrijeme trajanja zajednice između tužiteljice i pok. CĐ, niti je to njihova zajednička imovina, jer da se radio o posebnoj imovini CĐ, jer iz dokaznog postupka proizlazi da je pok. MĐ bio materijalno sređena osoba, da je živio u bogatoj obitelji sa ocem i da je bio jedini poznati fotograf u Foči.

17. Žalbeni navodi tužiteljice u pravcu da je sud prvog stupnja trebao prihvatiti kao istinit i vjerodostojan iskaz svjedoka ŠĐ koji je tvrdio da je prizemlje kuće useljeno 1987., da je poznavao tužiteljicu i njezinog pok. supruga, da im je neko vrijeme posuđivao struju i da su zajedno radili temelje za kuću, nisu osnovani, jer je sud prvog stupnja po mišljenju ovog suda, dao relevantne razloge zbog kojeg ne prihvaća iskaz navedenog svjedoka smatrajući ga pristranim s obzirom da je u prijateljskim odnosima sa tužiteljicom.

18. Nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice da je predmetno zemljište kupljeno i kuća sagrađena za vrijeme trajanja zajednice života u braku sa tužiteljicom, jer prema čl. 2. ZBPO-a brak kao životna zajednica žene i muškarca osniva se na ravnopravnosti, uzajamnom poštovanju i međusobnom pomaganju bračnih drugova, a iz dokaznog postupka je utvrđeno da životna zajednica tužiteljice i pok. CĐ u razdoblju od 1984. do 1987. nije postojala jer je u to vrijeme tužiteljica napustila bračnu zajednicu kako to proizlazi dokaznog postupka.

19. S obzirom na izloženo, budući da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke, a činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, te je pravilno i primijenjeno materijalno pravo, žalbu tužiteljice kao neosnovanu je trebalo odbiti i presudu suda prvog stupnja potvrditi, pa je stoga primjenom odredbom čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točki 1. izreke presude.

20. Tužiteljici nisu dosuđeni troškovi žalbenog postupka, jer nije uspjela u ovom postupku, pa je stoga primjenom odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točki 2. izreke ove presude.

U Rijeci, 20. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Svjetlana Pražić