REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-1265/24-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ŽŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica JŽ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 20. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagatelj GŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. HŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1960. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od travnja 2014. do njezine smrti 29. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Predlagatelj GŽ podnio je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. HŽ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da se s pok. HŽ vjenčao 25. travnja 1981., a razveli su se 21. listopada 2011. Navodi da su cijelo vrijeme iza toga živjeli u istom kućanstvu, ako ne kao supružnici do travnja 2014., a od tada su ponovno živjeli kao bračni drugovi.
2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka LŽ i RŽ.
4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.
5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u smrtni list (list 9) sud je utvrdio da je pok. HŽ umrla **.**.2023.
8. Uvidom u rodni list i izvadak iz matice rođenih za predlagatelja i pok. HŽ (list 2-7) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku od 25. travnja 1981. koji je brak razveden pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P2-1397/11- 4 od 21. listopada 2011.
9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja od 16. svibnja 2024. (list 8) sud je utvrdio da je prijavljen od 29. rujna 1981. do danas na adresi [adresa].
10. Uvidom u potvrde o adresi stanovanja za predlagatelja i pok. HŽ (list 22-23) sud je utvrdio da su imali prijavljeno boravište na adresi u [adresa]. 1 od 12. rujna 2019.
11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-6727/23 od 21. studenoga 2023. (list 10-12), koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. HŽ utvrđeni kao zakonski nasljednici I. nasljednog reda izvanbračni drug GŽ te sinovi GŽ i SŽ koji su priznali izvanbračnu zajednicu ostaviteljice i ŽŽ.
12. Iz iskaza predlagatelja ŽŽ sud je utvrdio da su on i pokojna supruga imali 20 godina privatni dućan i počeo im je padati promet, kada se zbog njihovih problema odao alkoholu zbog čega su se par godina prepirali, ali je supruzi to dojadilo pa su se rastali. Nakon rastave ostali su živjeti zajedno, jer niti jedan niti drugi nisu imali financije da se netko od njih odseli, a između njih je i dalje ostala emocionalna povezanost. Nakon nekih 3 godine takvog života u kojemu nisu živjeli kao bračni par, pomirili su se, a predlagatelj je u međuvremenu od njihovog razvoda prestao piti alkohol. Nakon pomirbe nastavili su živjeti kao bračni par, ponovno su postali intimni, spavali su u istoj sobi, dijelili sve zajedničke financije i sve zajedno radili. Imali su se namjeru ponovno vjenčati te im je RŽ sa svojim mužem trebala biti vjenčana kuma. O razvodu nisu nikome pričali, čak niti djeci to nisu odmah rekli. Na nagovor sina otišli su živjeti u [adresa] u [adresa], živjeli su u istom stanu i oboje su radili, supruga kao čistačica, a on prvotno kao dostavljač, te zatim na baušteli. Supruga se tada i razboljela, dobila je tumor na mozgu. Odlučili su se vratiti u Hrvatsku te su iz Njemačke krenuli 28. travnja u 10,00 sati ujutro i došli su u njihovu kuću drugi dan oko 2,00 ujutro, kada su ušli u kuću supruzi je počelo biti loše, pozvao je RŽ koja je inače i medicinski radnik kako bi mu pomogla, ali je supruga nakon njezinog dolaska preminula. Djeca i on organizirali su pogreb i svi zajedno platili trošak pogreba. U ostavinskom postupku djeca i predlagatelj naslijedili su ostavinu iza pokojne supruge.
13. Iz iskaza svjedoka LŽ, sina predlagatelja, sud je utvrdio da mu nisu točno poznati razlozi zašto su se roditelji rastali, zna samo da su se nešto svađali. Prvih godinu do dvije nakon što su se rastali nije niti znao da su se razveli. Nakon razvoda oni su cijelo vrijeme nastavili živjeti zajedno kao da razvoda nije niti bilo, a što može potvrditi jer je živio sa roditeljima do 2016. kada je otišao živjeti i raditi u Njemačku. Svi su živjeli kao obitelj kao da razvoda između njih nije niti bilo, roditelji su dijelili sve zajedničke financije, oboje su radili, spavali su u istoj sobi. Nakon što je otišao u Njemačku, dolazio je za vrijeme godišnjih odmora i bio je kod svojih roditelja, obično na razdoblje od 2 tjedna, isto tako njih dvoje su živjeli kao da su i dalje bračni par. Uspio je nagovoriti roditelje da dođu živjeti i raditi u Njemačku, došli su u Njemačku, to je bilo negdje 3-4 godine prije smrti majke, ne može se točno sjetiti. Roditeljima je našao stan u [adresa] u kojem su zajedno živjeli i radili su oboje u Njemačkoj. Majka se razboljela i dobila je tumor na mozgu te se liječila u Njemačkoj, a praktično zadnji dan pred njezinu smrt vratili su se u Hrvatsku i ona je drugi dan preminula u kući u kojoj su roditelji živjeli prije nego su otišli u Njemačku. Sestra, otac i on su kao obitelj organizirali i platili trošak pogreba, a svi zajedno su kao obitelj bili uz odar majke. Kada mu je majka rekla da su se razveli govorila mu je da joj je dosta toga što je otac znao popiti, ali mu to nije navela kao konkretan razlog razvoda, pretpostavio je da je možda to razlog. Pretpostavlja da je to bio razlog, jer nakon što su se razveli, otac više nije pio. 14. Iz iskaza svjedoka RŽ sud je utvrdio da predlagatelja i pokojnu HŽ poznaje od 1991., njihova djeca išla su zajedno u školu i svi zajedno družili su se sve do smrti pok. HŽ. I susjedi su u istoj ulici. Njih dvoje uvijek su živjeli zajedno i nikada se nisu odvojili. Da su se rastali slučajno su saznali u jednom slučajnom razgovoru, to je bilo nakon dosta godina od njihova razvoda, sada se ni ne može sjetiti kada je to točno bilo, nisu im pričali o razlozima razvoda, a u te njihove privatne stvari nisu htjeli ulaziti. Od kada ih poznaje bili su kao bračni par sve do smrti pok. HŽ. Družili su se i kada su dolazili iz Njemačke, a imali su i zajedničku grupu na WhatsApp-u u kojoj su se dopisivali. Njih dvoje dijelili su zajedničke financije. Pok. HŽ preminula je na njezinim rukama. Bila je na pogrebu gdje su predlagatelj i njegova djeca bili uz odar pokojne kao obitelj.
15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna HŽ nakon razvoda braka bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa] i u Njemačkoj, [adresa]. 1, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojne. Predlagatelj je bio neoženjen, a pokojna HŽ za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl.
11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, odnosno manje ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
19. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 20. siječnja 2025.
Sudac
Nataša Marahovec Kantarević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda u četiri primjerka za sud i protivnu stranu.
DNA:
1. Predlagatelju
2. Protustranci
