REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-10444/2021-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužitelja ŠFC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa],kojeg zastupa punomoćnik Margita Plažanin, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB OIB: 46377257342 Zagreb, Kišpatićeva 12, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Igora Zekića, odvjetnika, u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 20. siječnja 2025. godine
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB OIB: 46377257342 Zagreb, da tužitelju ŠFC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime razlike plaće isplati iznos od 536,43 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom:
- na iznos od
eura od 16.03.2016. do isplate,
6,88
- na iznos od
eura od 16.04.2016. do isplate,
13,27
- na iznos od
eura od 16.05.2016. do isplate,
8,48
- na iznos od
eura od 16.06.2016. do isplate,
14,96
- na iznos od
eura od 16.08.2016. do isplate,
12,47
- na iznos od
eura od 16.09.2016. do isplate,
12,57
- na iznos od
eura od 16.11.2016. do isplate,
6,91
- na iznos od
eura od 16.01.2017. do isplate,
7,29
- 2 –
- na iznos od
eura od 16.02.2017. do isplate,
14,54
- na iznos od
eura od 16.03.2017. do isplate,
7,41
- na iznos od
eura od 16.04.2017. do isplate,
6,44
- na iznos od
eura od 16.05.2017. do isplate,
14,81
- na iznos od
eura od 16.07.2017. do isplate,
7,38
- na iznos od
eura od 16.08.2017. do isplate,
10,93
- na iznos od
eura od 16.09.2017. do isplate,
14,20
- na iznos od
eura od 16.10.2017. do isplate,
2,58
- na iznos od
eura od 16.12.2017 do isplate,
7,04
- na iznos od
eura od 16.01.2018. do isplate,
7,52
- na iznos od
eura od 16.02.2018. do isplate,
17,67
- na iznos od
eura od 16.03.2018. do isplate,
10,07
- na iznos od
eura od 16.04.2018. do isplate,
14,94
- na iznos od
eura od 16.05.2018. do isplate,
19,49
- na iznos od
eura od 16.06.2018. do isplate,
6,73
- na iznos od
eura od 16.07.2018. do isplate,
8,02
- na iznos od
eura od 16.08.2018. do isplate,
20,30
- na iznos od
eura od 16.09.2018. do isplate,
14,98
- na iznos od
eura od 16.10.2018. do isplate,
18,36
- na iznos od
eura od 16.11.2018. do isplate,
6,76
- na iznos od
eura od 16.12.2018. do isplate,
2,88
- na iznos od
eura od 16.01.2019. do isplate,
8,74
- na iznos od
eura od 16.02.2019. do isplate,
7,76
- na iznos od
eura od 16.03.2019. do isplate,
8,01
- na iznos od
eura od 16.04.2019. do isplate,
15,25
- na iznos od
eura od 16.05.2019. do isplate,
9,63
- na iznos od
eura od 16.06.2019. do isplate,
13,93
- na iznos od
eura od 16.07.2019. do isplate, 17,95
- na iznos od
eura od 16.08.2019. do isplate, 12,51
- na iznos od
eura od 16.09.2019. do isplate, 14,56
- na iznos od
eura od 16.10.2019. do isplate, 27,72
- na iznos od
eura od 16.11.2019. do isplate, 20,61
- na iznos od
eura od 16.01.2020. do isplate, 14,75
- na iznos od
eura od 16.02.2020. do isplate, 10,11
- na iznos od
eura od 16.03.2020. do isplate, 30,81
- na iznos od
eura od 16.04.2020. do isplate, 5,28
- na iznos od
eura od 16.06.2020. do isplate, 2,29
- na iznos od
eura od 16.08.2020. do isplate, 0,36
- na iznos od
eura od 16.09.2020. do isplate, 0,21
- na iznos od
eura od 16.10.2020. do isplate, 0,05
- na iznos od
eura od 16.12.2020. do isplate, 0,01
- na iznos od
eura od 16.01.2021. do isplate, 0,01
u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB OIB: 46377257342 Zagreb, da tužitelju ŠFC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime razlike plaće temeljem osnovice isplati iznos od 762,34 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
- 3 –
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom:
- za siječanj 2016. na iznos od 50,62 EUR
od 16.02.2016.,
- za veljaču 2016. na iznos od 56,72 EUR
od 16.03.2016.,
- za ožujak 2016. na iznos od 64,71 EUR
od 16.04.2016.,
- za travanj 2016. na iznos od 61,80 EUR
od 16.05.2016.,
- za svibanj 2016. na iznos od 63,43 EUR
od 16.06.2016.,
- za lipanj
2016. na iznos od 61,57 EUR
od 16.07.2016.,
- za srpanj 2016. na iznos od 65,71 EUR
od 16.08.2016.,
- za kolovoz 2016. na iznos od 64,61 EUR
od 16.09.2016.,
- za rujan
2016. na iznos od 58,23 EUR
od 16.10.2016.,
- za listopad 2016. na iznos od 48,22 EUR
od 16.11.2016.,
- za studeni 2016. na iznos od 58,21 EUR
od 16.12.2016.,
- za prosinac 2016. na iznos od 63,69 EUR
od 16.01.2017.,
- za siječanj 2017. na iznos od 44,82 EUR
od 16.02.2017.,
roku od 15 dana.
III Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime parničnog troška isplati iznos od 1.331,25 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. siječnja 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana 15. ožujka 2021. podnio tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi je naveo da je zaposlen kod tuženika na radnom medicinska sestra i u utuženom razdoblju radio je u otežanim uvjetima rada i prilikom rada imao je iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, a za navedene kategorije rada pripada mu pravo na dodatak na plaću sukladno članku 51, 57 i 59 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. U utuženom razdoblju tuženik nije tužitelju isplaćivao dodatak na osnovnu plaću za otežane uvjete rada i dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za prekovremene sate, rada iako je tužitelj cijelo vrijeme, i u redovnom i u prekovremenom radu radio na radnom mjestu medicinska sestra te je radio u otežanim uvjetima rada i imao je iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi. Budući da je tuženik tužitelju po navedenim osnovama pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično tome tužitelju je pogrešno obračunao i isplatio sve naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća. Tužitelj je u razdoblju od 01. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. ostvario pravo na povećanu plaću radi povećanja osnovice za obračun plaća. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama i Sporazumi Vlade RH i sindikata javnih službi koji su sklopljeni na način propisan za
- 4 –
sklapanje kolektivnih ugovora i koji imaju svojstvo kolektivnog ugovora, a kojima je određena visina osnovice za obračun plaća u javnim službama. Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. godine osnovca za obračun plaće od 2009. godine iznosila je 5.415,37 kn. Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine određeno je privremeno smanjenje osnovice u 2009. godini sa 5.415,37 kn na 5.108,84 kn i vraćanje osnovice na iznos od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a. Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine određeno je da će osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno 2 ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a za dva uzastopna tromjesečja. Dana 27. studenog 2015. godine Državni zavod za statistiku RH objavio je priopćenje za javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojeg je vidljivo da je u drugom tromjesečju 2015. godine realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. godine realan međugodišnji rast BDP-a iznosio je 2,8%. Iz tih podataka slijedi da je dva tromjesečja za redom prosječni međugodišnji realni rast BDP-a iznosi točno 2%. Nakon objave službenih podataka DZS-a, Vlada RH nije donijela posebnu odluku o visini osnovice za 2016. godinu jer je na snazi bio TKU i Sporazumi o osnovici kojima je visina osnovice za obračun plaća za 2016. godinu bila određena na 5.415,37 kn. Unatoč tome, tuženik je tužitelju sve plaće u 2016. godini obračunao s osnovicom od 5.108,84 kn, umjesto s osnovicom od 5.415,37 kn. Tuženik je time tužitelju isplatio umanjene plaće za razdoblje od 01. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine na način da je osnovicu umanjio za 6%.
2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 09. prosinca 2024. tužitelj na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 536,43 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, osim na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak sadržanih u navedenom bruto iznosu plaće, a na ime razlike plaće na temelju razlike osnovice potražuje ukupni iznos od 762,34 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, osim na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak sadržanih u navedenom bruto iznosu plaće
3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je dostavio u spis dokumentaciju i izračun utuženog potraživanja.
4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju (list 9-39 spisa), izračun razlike plaće temeljem uvećanja osnovice, izvršen od strane tuženika (list 40 spisa). U postupku je provedeno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vještak Tkalec d.o.o. (list 57-192 spisa).
5. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.
6. Među strankama je nesporna visina tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na razliku plaće temeljem osnovice, što proizlazi iz tuženikovih navoda sa ročišta održanog 11. siječnja 2024. godine.
- 5 –
7. Člankom 47 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 143/13) i člankom 45 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 29/18) propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanje plaće.
8. Člankom 57 Kolektivnog ugovora propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.
9. Člankom 59 Kolektivnog ugovora propisano je da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% od osnovne plaće.
10. Člankom 5 Dodatka I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 96/15) propisano je da se iza članka 59 Kolektivnog ugovora djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dodaje članak 59A koji propisuje da iznimno od članka 59 ovog ugovora, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće.
11. Člankom 2 Dodatka III Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 56/20) propisano je da za svaki odrađeni sat u prekovremenom radu, radniku se u postotku od osnovne plaće isplaćuje dodatak s osnova posebnih uvjeta rada sukladno članku 55 ovog ugovora, dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljude sukladno članku 57 odnosno 58 ovog ugovora te uvećanje plaće za znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno doktora znanosti određeno Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Uvećanja odnosno dodaci na plaću obračunavaju se na osnovnu plaću tako da se ista zbrajaju.
12. Člankom 36 stavak 1 Kolektivnog ugovora propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Međutim, radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno, noću, nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji je dežuran ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
13. Člankom 58 stavak 1 i 2 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine 128/17) propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno nego je započeo bolovanje. Naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije njego je započeo bolovanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
- 6 –
14. S obzirom da tuženik nije tužitelju isplatio dodatke na plaću po osnovi posebnih uvjeta rada, po osnovi odgovornosti za život i zdravlje ljudi, tužitelju je naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja obračunata na temelju prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca koja je manja od prosječne plaće koja bi tužitelju bila isplaćena da mu je tuženik isplatio utužene dodatke na plaću za sate odrađene u prekovremenom radu.
15. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 23. studenog 2006. godine sklopili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je ugovoreno da će se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećavati za 6% u 2007., 2008. i 2009. godini u odnosu na osnovicu u prethodnoj godini.
16. Dana 13. svibnja 2009. godine sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim su potpisnici suglasni da se danom potpisa Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kn bruto.
17. Člankom III Dodatka Sporazumu određeno je da u trenutku kada službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto.
18. Dana 26. listopada 2011. godine donesene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojima je članak II izmijenjen i glasi tako da su potpisnici Izmjena i dopuna suglasni da se od dana potpisa Dodatka primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kn bruto. Članak III je izmijenjen na način da osnovica za obračun plaća u javnim službama će iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama.
19. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu usvojene su u obliku Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011. godine donesene od strane arbitraže koja se sastoji od neutralnog predsjednika arbitraže, dva predstavnika sindikata javnih službi- potpisnika Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine i dva predstavnika Vlade RH.
20. Vlada RH i Sindikati javnih službi donijeli su 28. prosinca 2012. godine vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama te su u članku 2 utvrdili da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast u 4 tromjesečja te sukladno prethodno navedenom utvrđuju da se primjena članka IV stavka 5 Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama odgađa do 31. prosinca 2013. godine.
- 7 –
21. Člankom 3 vjerodostojnog tumačenja njegovi potpisnici su utvrdili da su vjerodostojnim tumačenjem otklonjene dvojbe oko primjene dokumenata iz članka 1 tumačenja, zbog čega nema potrebe za izmjenama navedenih dokumenata izvan uvjeta i postupaka predviđenih tim dokumentima.
22. Člankom XI Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine propisano je da se Dodatak Sporazumu i navedene Izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s tim da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.
23. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine sklopljene su na rok od 5 godina, dakle do 26. listopada 2016. godine. Sukladno članku 199 stavak 1 Zakona o radu (Narodne novine 93/14), primjenom pravila o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru, kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, primjena pravnih pravila sadržanih u Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017. godine, odnosno tri mjeseca nakon isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor (26. listopad 2016. godine).
24. Slijedom navedenog sud je zaključio da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine predstavljaju kolektivni ugovor sklopljen sukladno članku 2 Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine 124/09) kojim je propisano da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi.
25. Člankom VII stavak 1 Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine propisano je da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih Izmjena i dopuna, uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
26. Iz odredbe članka III Izmjena i dopuna proizlazi da se ta odredba odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice na dalje. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio Državni zavod za statistiku vidljivo je da od četvrtog tromjesečja 2014. godine na dalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već je nasuprot tome, BDP rastao, što znači da nema uvjeta za odgodu uskladbe u smislu članka VII stavak 1 Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine.
27. Državni zavod za statistiku je 28. kolovoza 2015. godine objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. godine realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.
28. Dana 27. studenog 2015. Državni zavod za statistiku je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojem je navedeno da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. godine realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.
- 8 –
29. Državni zavod za statistiku je 04. ožujka 2016. godine objavio da je BDP za četvrto tromjesečje 2015. godine realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.
30. Aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a koje je objavio Državni zavod za statistiku je 2% iz čega proizlazi da je krajem studenog 2015. godine ispunjen uvjet iz članka III Izmjena i dopuna od 26. listopada 2011. godine, što znači da je osnovica za plaću u prosincu 2015. godine trebala iznositi 5.415,37 kn bruto. 31. Člankom IV Izmjena dodatka sporazumu od 26. listopada 2011. godine određeno je da će se usklađenje pariteta izvršiti na način da će točno 6 mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i dopuna, ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS- om u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini.
32. Člankom V Izmjena i dopuna određeno je da nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članku III i IV ovih Izmjena i dopuna, Vlada RH obvezuje se započeti obračun i isplatu plaća radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne, osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih 6 mjeseci za koje postoje objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećano za 1,5%.
33. Vlada Republike Hrvatske donijela je uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama kojom je umanjila koeficijent za 3%, što znači da je koeficijent s 1,25 smanjen na 1,2125.
34. S obzirom da je tuženik tužitelju u utuženom razdoblju isplaćivao plaću primjenom osnovice od 5.108,84 kn, a trebao mu je obračunavati plaću primjenom osnovice od 5.415,37 kn, sud je zaključio da je tuženik dužan tužitelju isplatiti razliku plaće koja proizlazi iz primjene navedenih osnovica.
35. Radi utvrđenja visine dodatka na plaću za posebne uvjete rada za sve sate koje je tužitelj odradio, visine dodatka na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata na osnovnu plaću za sve sate koje je tužitelj odradio, visine razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vještak Tkalec d.o.o. koji je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da neobračunati dodaci na plaću za posebne uvjete rada i odgovornost za život i zdravlje ljudi zajedno s razlikom naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje koja proizlazi iz uračunavanja neobračunatih dodataka na plaću, za razdoblje od 01. veljače 2016. do 31. siječnja 2021., iznose ukupno 536,42 eur. Razlika naknade plaće za bolovanje na teret HZZO-a za listopad 2016. i rujan 2017. iznosila bi ukupno 1,47 eur bruto (neto + doprinosi za mirovinsko osiguranje II stup)i to 0,89 eur za listopad 2016. i 0,58 eur za rujan 2017. godine. Navedeni iznos nije sadržan u iznosu iz točke 1 nalaza i mišljenja od 536,42 eur.
36. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka jer je sačinjen objektivno i stručno, a parnične stranke nisu prigovorile nalazu i mišljenju. Tužitelj je
- 9 –
tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na dodatke na plaću te naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje uskladio s nalazom i mišljenjem financijskog vještaka od 13. studenog 2024. godine.
37. Tuženik je uz odgovor na tužbu dostavio u spis izračun razlike plaće temeljem uvećanja osnovice (list 40 spisa) i iz navedenog izračuna proizlazi da navedena razlika plaće za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. iznosi ukupno 5.743,80 kn bruto, što odgovara iznosu od 762,33 eur bruto. Tužitelj je uskladio tužbeni zahtjev koji se odnosi na potraživanje razlike plaće temeljem osnovice, s tuženikovim izračunom na listu 40 spisa.
38. Financijskim vještačenjem je utvrđeno da su prema podacima iz obračunskih lista, tužitelju obračunati utuženi dodaci za sate redovnog rada, a nisu obračunati za sate koji su u obračunskim listama evidentirani kao prekovremeni rad. 39. S obzirom da je tužitelj u utuženom razdoblju radio prekovremeno i pri tom je obavljao poslove svog radnog mjesta, on je i u redovnom i u prekovremenom radu radio u posebnim uvjetima rada, imao je odgovornost za život i zdravlje ljudi pa prema ocjeni ovog suda, tužitelju pripadaju dodaci na plaću za sve sate rada koje je odradio (redovni i prekovremeni rad) koji su propisani člankom 57 i 59A Kolektivnog ugovora.
40. Tužitelju je na ime dodatka za posebne uvjete rada i odgovornost za život i zdravlje pacijenata te na ime naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje dosuđen ukupni iznos 536,43 eur, a na ime razlike plaće na temelju razlike osnovice dosuđen ukupni iznos od 762,34 eur bruto.
41. Tužitelju je HZZO obračunao naknadu plaće za bolovanje na teret HZZO- a na temelju prosječne plaće koju je tuženik isplaćivao tužitelju u razdoblju koje je prethodilo bolovanju. S obzirom da je tuženik u tom razdoblju tužitelju pogrešno obračunavao plaću jer mu nije obračunavao dodatke za posebne uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sate prekovremenog rada, HZZO je tužitelju isplaćivao naknadu za bolovanje koja je manja od naknade koja bi tužitelju bila isplaćena da mu je tuženik pravilno obračunavao plaću. Financijskim vještačenjem je utvrđeno da naknada plaće za bolovanje na teret HZZO-a iznosi 1,47 eur bruto. Vještak je naveo da iznos naknade za bolovanje na teret HZZO-a nije sadržan u ukupnom iznosu potraživanja od 536,42 eur. bruto.
42. Tužbenim zahtjevom u podnesku od 09. prosinca 2024 tužitelj na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 536,43 eur bruto sukladno nalazu i mišljenju financijskoga vještaka, ali tužitelj nije u tužbenom zahtjevu zatražio isplatu iznosa od 1,47 eur bruto na ime naknade plaće za bolovanje na teret HZZO-a.
43. Prema ocjeni ovog suda, tužitelju na ime naknade plaće za bolovanje na teret HZZO-a pripada iznos od 1,47 eur bruto (koji iznos je utvrđen financijskim vještačenjem). Navedena naknada tužitelju nije dosuđena jer je sud sukladno članku 2 ZPP-a vezan granicama tužbenog zahtjeva, a tužitelj tužbenim zahtjevom nije potraživao naknadu plaće za bolovanje na teret HZZO-a.
44. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 78/15 i 156/22, 155/23).
- 10 –
45. Tužitelju je na svaki pojedini mjesečni iznos razlike plaće dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec jer plaća, sukladno članku 92 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 93/2014) dospijeva petnaestog dana u idućem mjesecu.
46. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154 stavak 1 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
47. Tužitelju je priznata nagrada za sastav tužbe u iznosu od 150,00 eur (Tbr. 7/1), za sastav podneska od 06.04.2023. u iznosu od 150,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 11.01.2024. u iznosu od 150,00 eur (Tbr. 9/1), za sastav podneska od 09.12.2024. u iznosu od 150,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 13.01.2025. u iznosu od 150,00 eur (Tbr. 9/1), zastupanje na ročištu za objavu presude 20.01.2025. u iznosu od 75,00 eur (Tbr. 9/3).
48. Ukupan trošak tužitelja iznosi 825,00 eur, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 206,25 eur i trošak financijskog vještačenja u iznosu od 300,00 eur pa je tužitelju na ime parničnog troška ukupno dosuđeno 1.331,25 eur. 49. Tužitelju je temeljem članka 151 stavak 3 ZPP-a dosuđena zatezna kamata na parnični trošak.
50. Tužitelju nije priznata nagrada za sastav podnesaka od 30. prosinca 2024. i 03. siječnja 2025. jer navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje parnice, u smislu članka 155 ZPP-a.
51. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.
U Zagrebu 20. siječnja 2025.
Sudac:
Jasminka Galešić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.
DNA:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Tuženiku
