REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž -1043/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Branki Ribičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužitelja 2. ĐR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica zastupani po punomoćniku Mihovilu Joviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika 1. DR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŠR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Rinu Petričiću odvjetniku u Splitu, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp- 91/2022 od 18. listopada 2024. godine, dana 20. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-91/2022 od 18. listopada 2024. godine, u cijelosti.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se kako su tuženici DR iz [adresa] i ŠR iz [adresa], smetali tužitelje u posljednjem mirnom posjedu čest. zem. [katastarska čestica] (kat. oznake ...) i čest. zem. [katastarska čestica] (kat. oznake ...) Upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (upisane u P.L ... K. O. [katastarska općina]), time što su dana 29. lipnja 2022. godine na navedenoj nekretnini iskopali tlo i napravili put do nekretnine označene kao ... K. O. [katastarska općina], pa se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, te nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja uklanjanjem puta, te predajom posjeda cijele navedene nekretnine tužiteljima sve u roku 8 dana.

II. Dužni su tuženici tužiteljima solidarno nadoknaditi parnični trošak, sve u roku od 15. dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljima pod 1. NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužitelju pod 2. ĐR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tuženicima pod 1. DR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. ŠR, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], parnični trošak od 1.616,04 eura u roku od 15 dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom rješenje prvostupanjskog suda pobijaju tužitelji zbog bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlažu preinačiti pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

2.1. Sadržajno u žalbi tužitelji ukazuju na bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer da rješenje na sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi i izvedenih dokaza i činjeničnih navoda tužbe. Nastavno ističu kako je sud pogriješio u činjenici utvrđivanja pasivne legitimacije u predmetnom postupku, jer da je nedvojbeno utvrđeno kako je upravo tuženik i u njegovom interesu izvršeno smetanje posjeda iako tužitelji i svjedoci nisu vidjeli sami čin smetanja, odnosno tko je fizički i po čijem nalogu probio put, da uzimajući u obzir samu prirodu postupka smetanja posjeda u kojem dosadašnji posjednik od saznanja čina smetanja posjeda treba pokrenuti parnicu u roku od 30 dana da tužitelj ne može znati tko je probijao put, ali ima saznanja o činu probijanja u korist nekretnine u vlasništvu upravo tuženika, da je stoga i pokrenut postupak protiv upisanog vlasnika nekretnine.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 , 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.

6. Suprotno navodima žalbe nije učinjena ni bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer za svoju odluku prvostupanjski sud dao valjane i jasne razloge, koji nisu u suprotnosti sa provedeni dokazima, tako da pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

7. U parnicama radi smetanja posjeda, sukladno članku 441. ZPP-a, raspravljanje je usmjereno samo na posljednje stanje posjeda i čin smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, ili o zahtjevu za naknadu štete.

8. Odredbom članka 21. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 -pročišćeni tekst, dalje ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda, a u stavku 2. istog članka ZV-a je propisno da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, dok je stavkom 3. tog članka propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja , a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

8.1. Odredbom članka 22. ZV-a propisano je da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom, hitnom postupku (postupku zbog smetanja posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Navodima žalbe nije dovedeno u sumnju po prvostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje, kao ni pravilna primjena materijalnog prava ,obzirom da je sud izvršio uvid u Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen između NRU i CR kao prodavatelja, te TR i ĐR kao kupaca od 08.11.2021. ( str. 32-35.), u Ugovor o kupoprodaji nekretnina između ŠR i DR kao prodavatelja i VR od 12.03.2022. ( str 36.), u presliku mob poruka između tužitelja pod 1. HR i BR ( str 37-3) saslušani su tužitelj pod 1. NR ( str 60.), i tužitelja pod 2. ĐR ( str 61), zatim tuženik pod 2. ŠR ( str 62), te svjedoci VR ( str 63,64.), ER ( str 65.) i LR ( str 66.), izvršen je očevid na licu mjesta 6. veljače 2024., te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geometra OR od 13. veljače 2024. ( str 71-74.) temeljem kojih dokaze je utvrđeno odlučno činjenično stanje iz kojega u bitnome proizlazi:

- da su tuženi pod prodajom čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] VR i BR prestali biti u posjedu iste nekretnine,

- da su prilikom prodaje iste BR predali nacrt koji je izradio SR i PR glede pristupnog puta koji je išao preko dijela nekretnine tužitelja pod 1. i 2. tj u njihovoj donjoj polovici čest. zem [katastarska čestica] do druge polovice koja je pripadala SR i PR, kako to proizlazi iz iskaza svjedoka VR,

- da su tužitelji pod 1. i 2. kupili zajedno sa SR i PR svaki po ½ dijela puta oznake čest. zem [katastarska čestica], time da su SR i PR dopustili prelazak preko njihove ½ dijela čest. zem [katastarska čestica] zauzvrat što su oni do svoje ½ dijela čest. zem [katastarska čestica] prelazili njihovom ½ dijela puta oznake čest. zem. [katastarska čestica],

- da je LR još 2013. probio put po nalogu SR širine 2,5 do 3 metra dužine nekih 50 metara od kolnog pristupnog puta do njihove ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] kojom prigodom su bili sačuvani suhozidi, kako je to razvidno i iz preslike mob poruke ( str 36-39.),

- da je JR raskrčio, osim već ranije vidljivo raskrčenog puta, u istoj širini put sve do nekretnine BR, te je radio po njenom nalogu, a po nacrtu koji mu je ona pokazala, da je nakon toga zajedno sa prijateljima dovukao kamp kučicu do čest. zem [katastarska čestica], koju je ista kupila od tuženika pod 1. i 2., kao i dopremio joj i tankove vode, time da tuženi pod 1. i 2. nisu bili na predmetnoj nekretnini niti u vrijeme kada ga je angažirala BR, niti prije a niti nakon toga,

- da je ranije na mjestu gdje je bagerom napravljen put postojala pješačka staza koju je svjedok inače brat BR, vidio da postoji prije kupnje i da mu je tuženik pod 2. kazao da postoji dogovor oko pristupnog puta .

10. Iz tako utvrđenog činjeničnog stanja je razvidno da tuženi nisu bili u posjedu nekretnine čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koju su prodali BR, niti su više imali interesa do iste probijati put, da je upravo svjedok JR bio izvršitelj naloga BR i bagerom obnovio ranije raskrčeni put koji je po nalogu PR i SR još 2013. napravio LR u širini od 2,5 do 3 metra, time da ga je sada nastavio u istoj širini sve do čest. zem [katastarska čestica] tj. koju je kupila BR od tužene pod 1. kao vlasnice iste.

11. Stoga je osnovano prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev tužitelja

12. Radi iznesenog je žalbu kao neosnovanu valjalo odbiti i potvrditi pobijano rješenje.

U Požegi, 20. siječnja 2025.

Sutkinja

Branka Ribičić