REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ŠIBENIKU

Gž Zk-30/2024-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Dubravki Ćurko Ventrić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja TD (OIB [osobni identifikacijski broj]) i OD (OIB [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa], zastupanih po odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Damir Rudež, Marijo Rođak i Hrvoje Kalauz iz Zagreba, Vlaška 79, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda građanskog suda u Zagrebu posl.br. Z-56639/2023-2 od 6. svibnja 2024. dana 20. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-56639/2023-2 od 6. svibnja 2024.

II Određuje se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga predlagatelja TD ([osobni identifikacijski broj]) i OD (OIB [osobni identifikacijski broj]), radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. odbijen je prijedlog predlagatelja radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica] od koje se ima uspostaviti k. č. br. [katastarska čestica], nap. suda), dok je točkom II. izreke određen upis zabilježbe odbijenog prijedloga.

2. Protiv rješenja žale se predlagatelji iz svih zakonskih razloga, posebno obrazlažući razloge propisane odredbama čl. 353 st. 1 toč. 2 i 3 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23,127/24 - dalje: ZZK). Predlažu ukinuti pobijano rješenje i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje s uputom za donošenje rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pri donošenju pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP), a predlagatelj ne precizira koje su to bitne povrede odredaba postupka počinjene.

5. Nadalje, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski je sud utvrdio sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz odredbe čl. 355 ZPP.

6. Iz pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka jer predlagatelji dostavljenim ispravama nisu učinili vjerojatnim da im pripada pravo koje nije u njihovu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, pozivom na odredbe čl. 208 st. 1 ZZK, koja utvrđenja prihvaća i ovaj sud.

7. Naime, odredbom čl. 208 st. 1 ZZK propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je st. 3 istog čl. propisano da opravdan razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, time da je čl. 209 st. 1 ZZK propisano da se pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes.

8. Kako to navodi i prvostupanjski sud, predlagatelji svoj prijedlog temelje na tvrdnji da su kupili k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (livada A površine 600 m2) koja odgovara zemljišnoknjižnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se ima uspostaviti od k. č. br. [katastarska čestica] iste k.o., prijavnim listom, priloženim prijedlogu.

9. Prvostupanjski sud temeljem stanja zemljišne knjige i spisa, utvrđuje da je k. č. br. [katastarska čestica] površine 1310 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasništvom više osoba, među njima i predlagatelja, svakog za po 1000000/22290000 dijela; da je predmetna čestica izvorno bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] iste k.o. suvlasništvom ZD, ID, LD i JD; da su predlagatelji suvlasništvo upisali temeljem kupoprodajnog ugovora iz 1995. sklopljenog s prodavateljima, upisanim suvlasnicima, VD i ŽD, predmetom kojeg je bilo ukupno 200/4352 dijela k. č. br. [katastarska čestica] (1 jutro/ral/ i 1519 čhv, ukupno 11228 m2, napomena ovog suda); da su VD i ŽD nekretninu stekli kupoprodajnim ugovorima iz 1982. od ZD, a predmetom svakog od tih ugovora bilo je ''100/2174 dijela odnosno prema cjelini 100/4352 dijela nenacionaliziranog zemljišta poljoprivrednog zemljišta na k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]''; dakle utvrđuje kako je predmet prodaje u svim ugovorima bio suvlasnički (idealni dio) nekretnine. Nadalje, budući je u katastarskom operatu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana ZD, to ne postoji veza između tog upisa i upisanog suvlasništva predlagatelja u zemljišnoj knjizi, jer prednici predlagatelja VD i ŽD nisu evidentirani u katastarskom operatu korisnicima k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da jesu tad bi sud cijenio vjerojatnim da je predmet prodaje po kupoprodajnim ugovorima između ZD s jedne, te VD i ŽD s druge strane, bio realno određeni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji odgovara katastarskoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog kako predlagatelji, stanjem zemljišne knjige, odnosno ispravama temeljem kojih su provedeni upisi u korist predlagatelja i njihovih prednika VD i ŽD, podacima katastarskog operata, nisu učinili vjerojatnim da im pripada neupisano pravo vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] (odgovara katastarskoj k. č. br. [katastarska čestica]) koja se ima uspostaviti prijavnim listom od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno nisu učini vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka radi uknjižbe prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se tek ima uspostaviti.

9. Neosnovano predlagatelji ističu da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda kako nisu učinili vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka niti su navodima žalbe doveli u pitanja pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Naime, predlagatelji u žalbi referiraju stanje zemljišne knjige, iznose slijed stjecanja nekretnine od ZD, preko T i ŽD, do predlagatelja, navode kako su predmetom ugovora bili dijelovi nekretnine izraženi razlomkom (dakle, idealni dijelovi), tvrdeći da su posjednici i stvarni vlasnici realnog dijela u odnosu na koji je prijedlog usmjeren, a koji da je bio predmetom kupoprodaje, no predlagatelji to, i po ocjeni ovog suda, nisu učinili vjerojatnim. Ovo stoga jer je predmetom ranije navedenih kupoprodaja bio idealni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je izvorno imala površinu od 11288 m2), a pored toga, katastarska k. č. br. [katastarska čestica] površine 600 m2, k. o. [katastarska općina], koja odgovara dijelu zemljišnoknjižne k. č. br. [katastarska čestica] površine 1310 m2 (ranije znatno veće) od kojeg se dijela ima uspostaviti k. č. br. [katastarska čestica] površine 600 m2 iste k.o. i dalje je upisana na izvornu vlasnicu ZD, a ne na predlagatelje ili njihove neposredne pravne prednike.

10. Slijedom svega navedenog, temeljem odredaba članka 149 st. 3 ZZK, žalba je odbijena kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje potvrđeno i naloženo brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga kao pod točkom I i II izreke.

U Šibeniku, 20. siječnja 2025.

S U D A C

Dubravka Ćurko Ventrić