REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-675/2020-46
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja HM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika KLINIČKA BOLNICA DUBRAVA, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, OIB: 32206148371, zastupan po punomoćniku Tončiu Ravliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ravlić i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. studenoga 2024., u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja Ivane Ljubas, odvjetnika i zamjenika punomoćnika tuženika ZM, odvjetničkog vježbenika, dana 17. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos 6.562,29 EUR bruto sa zateznim kamatama koje na iznos:
- 209,25 EUR teku od 11.3.2015. pa do isplate,
- 210,81 EUR teku od 11.4.2015. pa do isplate,
- 161,45 EUR teku od 12.5.2015. pa do isplate,
- 113,13 EUR teku od 11.6.2015. pa do isplate,
- 186,13 EUR teku od 11.7.2015. pa do isplate,
- 181,94 EUR teku od 11.8.2015. pa do isplate,
- 81,18 EUR teku od 11.9.2015. pa do isplate,
- 199,37 EUR teku od 10.10.2015. pa do isplate,
- 189,04 EUR teku od 10.11.2015. pa do isplate,
- 164,51 EUR teku od 11.12.2015. pa do isplate,
- 158,11 EUR teku od 12.1.2016. pa do isplate,
- 140,70 EUR teku od 11.2.2016. pa do isplate,
- 187,23 EUR teku od 11.3.2016. pa do isplate,
- 142,30 EUR teku od 9.4.2016. pa do isplate,
- 213,22 EUR teku od 11.5.2016. pa do isplate,
- 182,83 EUR teku od 10.6.2016. pa do isplate,
- 155,98 EUR teku od 9.7.2016. pa do isplate,
- 116,89 EUR teku od 10.8.2016. pa do isplate,
- 189,60 EUR teku od 10.9.2016. pa do isplate,
- 154,61 EUR teku od 8.10.2016. pa do isplate,
- 190,27 EUR teku od 10.11.2016. pa do isplate,
- 180,56 EUR teku od 10.12.2016. pa do isplate,
- 186,78 EUR teku od 11.1.2017. pa do isplate,
- 178,92 EUR teku od 11.2.2017. pa do isplate,
- 218,90 EUR teku od 10.3.2017. pa do isplate,
- 158,78 EUR teku od 11.4.2017. pa do isplate,
- 175,81 EUR teku od 11.5.2017. pa do isplate,
- 190,37 EUR teku od 10.6.2017. pa do isplate,
- 59,28 EUR teku od 11.7.2017. pa do isplate,
- 214,00 EUR teku od 11.8.2017. pa do isplate,
- 107,89 EUR teku od 12.9.2017. pa do isplate,
- 204,58 EUR teku od 11.10.2017. pa do isplate,
- 197,43 EUR teku od 11.11.2017. pa do isplate,
- 141,62 EUR teku od 12.12.2017. pa do isplate,
- 192,43 EUR teku od 11.1.2018. pa do isplate,
- 162,99 EUR teku od 10.2.2018. pa do isplate,
- 253,19 EUR teku od 10.3.2018. pa do isplate,
- 210,21 EUR teku od 11.4.2018. pa do isplate,
sve po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.765,45 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 17.1.2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na Zavodu za hematologiju. U vremenskom razdoblju od 2.12.2013. na snazi je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15, 29/18, dalje KU13), a čl.31 utvrđeno je: "Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjeno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika. Poslovi iz stavka 1. ovoga članka su poslovi:
-s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja,
-intravenozna aplikacija citostatika,
pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena.
Za poslove iz stavka 1. ovoga članka određuje se opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati tjedno."
2. Tužiteljica navodi da je kao medicinska sestra obavljala upravo poslove intravenozne aplikacije citostatika od kada je zaposlena na Zavodu za hematologiju te joj je tjedno radno vrijeme iznosilo 40 sati. Nadalje, tužiteljica i tuženik sklopili su u travnju 2018. godine II. Aneks Ugovora o radu kojim je uređeno pitanje trajanja tjednog radnog vremena te je d. 1. određeno da puno radno vrijeme tužiteljice iznosi 35 sati tjedno. Već iz navedenog je jasno da je tuženik naknadno ispravio svoje nezakonito postupanje uvidjevši da zaposlenici Zavoda za hematologiju tuženika godinama rade prekovremeno. No, usprkos upitima radnika, tuženik nije isplatio razlike plaća za razdoblje prije potpisivanja cit. Aneksa. Dakle, u razdoblju od veljače 2015. godine pa do travnja 2018. godine tužiteljica je za tuženika radila 5 sati tjedno prekovremeno, a ti sati joj nikada nisu obračunati niti je za njih dobila plaću koja joj temeljem Ugovora o radu, Kolektivnog ugovora te Zakona o radu pripada. Sukladno navedenome, razvidno je da je tuženik u obvezi naknaditi tužiteljici i razliku u plaćama, odnosno naknadama za prekovremeni radi i u razdoblju prije potpisivanja navedenog Aneksa Ugovora o radu.
3. Stoga konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 22.11.2024. potražuje od tuženika isplatu iznosa od 6.562,29 eura bruto, s pripadajućim kamatama i troškovima postupka.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, navodi kako je da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem ugovora o radu. Nesporno je da su konkretnom predmetu za određivanje plaće ključne odredbe čl.47 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 88/2013, 143/2013, 29/2018 dalje KU), Po istom članku plaća se utvrđuje kao: plaća u diferenciranom dijelu osnovne plaće te plača s dodacima na osnovnu plaću. Pri tome osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenata složenosti poslova za svako pojedino radno mjesto, osnovice za izračun plaća, i to uvećane za 0,5 za svaku navršenu godinu radnoga staža, a pod pojmom osnovna plaća označava ona mjesečna plaća koja je ostvarena u redovnom mjesečnom fondu radnih sati, bez dodataka i uvećanja, te se sati prekovremenog rada plaćaju posebno i uvećano. U pogledu dodataka na osnovnu plaću odredba stavka 3. je izričita:.. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća." Tužitelj ničim nije dokazao da je u vremenskom razdoblju od veljače 2015. pa do travnja 2018. radio prekovremeno. Ističe i prigovor dvostruke litispendencije obzirom na predmet Pr-5816/18. Slijedom navedenoga tuženik predlaže da naslovni sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
5. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u dopise, KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u spis Pr-5816/18, prvostupanjsku i drugostupanjsku odluku u tom predmetu, dokumentaciju, sudsku praksu, izračun tuženika, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Vještak Tkalec d.o.o. od 13.11.2024., saslušani su svjedoci EM i UM, te tužiteljica.
6. Cijeneći rezultate dokaznog postupka u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan, kao u izreci presude.
7. Uvidom u spis Pr-5816/18 utvrđeno je da je u istom donesena pravomoćna presuda od 16.1.2020. kojom je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici 13.471,92 kn bruto na ime dodataka na plaću (za otežane uvjete rada, iznimnu odgovornost, naknade za vrijeme godišnjeg odmora, bolovanja, te državnih praznika i blagdana), za razdoblje od travnja 2014. do prosinca 2018.
8. Stoga je prigovor dvostruke litispendencije istaknut po tuženiku neosnovan u cijelosti, obzirom je predmet potraživanja tužiteljice u ovom postupku isplata plaće s osnova prekovremenog rada, budući tužiteljica tvrdi da joj je, obzirom na narav posla, radno vrijeme trebalo biti određeno u trajanju od 35 sati tjedno, a radila je po 40 sati tjedno, dakle, ne radi se o potraživanju s iste pravne osnove kao u predmetu Pr- 5816/18.
9. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je u utuženom razdoblju od veljače 2015. do travnja 2018. obavljala poslove medicinske sestre u Zavodu za hematologiju. Pri tome je obavljala poslove intravenozne aplikacije citostatika, te je radila tjedno 40 sati, a radi se o poslovima koji imaju štetni utjecaj na zdravlje. Naime, to su citotoksični lijekovi, oni moraju od koncentriranog lijeka razrijediti lijek koji se daje pacijentu, ti su lijekovi štetni i za njih te oni mijenjanju izlučevine kod pacijenata, primjerice urin postaje crveni ili plavi i sl. Radi o se teškim bolesnicima od kojih je dosta njih nepokretno, potrebna im je cjelodnevna njega 24 sata, onima koji su nepokretni treba mijenjati urinarne vrećice, guske i sl., uglavnom više o d 2/3 radnog vremena je radila te poslove, a terapija je kod većine njih 24 sata. Prema KU trebalo joj je s obzirom na vrstu poslova biti skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno, a što joj nije omogućeno. Također je radila i u smjenama pa i noćne smjene.
10. Svjedok EM iskazao je da je kod tuženika zaposlen od 1996., sada je odjelni liječnik a u utuženom periodu bio je predstojnik Zavoda za hematologiju. Tužiteljica je u tom periodu radila kao medicinska sestra, i to kao odjelna sestra i na sterilnim jedinicama, obzirom se taj Zavod osim odjela i sterilnih jedinica sastojao još od dnevne bolnice. Tužiteljica je u okviru svojih poslova obavljala poslove intravenozne aplikacije citostatika, odnosno ona je davala pacijentima sve oblike kemoterapije, pri čemu se radilo o velikim dozama lijekova osobito u sterilnim jedinicama, te da su 4/5 bolesnika na tom Zavodu bolesnici s teškim zloćudnim tumorima, te je tužiteljica prilikom obavljanja poslova bila izložena štetnim utjecajima s obzirom na navedeno. Ona je radila u smjenama pa i noćne smjene, obzirom briga o tim bolesnicima ne prestaje noću već traje stalno, njoj nije bilo skraćeno radno vrijeme s obzirom na vrstu poslova koje je radila, a radila ih je zapravo cijelo vrijeme i više od 2/3 radnog vremena.
11. Svjedok UM iskazala je da je kod tuženika zaposlena od 1996. s time da je od 2014. glavna sestra Zavoda za hematologiju, a prije je bila medicinska sestra u Zavodu. Tužiteljica je u utuženom periodu radila na Zavodu za hematologiju kao medicinska sestra, gdje je obavljala poslove vezane uz bolesnike koji boluju od malignih hematoloških bolesti. Ti poslovi osim njege bolesnika obuhvaćaju i davanje terapije bolesnicima, pri čemu oni dobivaju citostatike koje moraju davati bolesnicima, i lijekovi se prije moraju razrijediti, a citostatici su štetni za okolinu, a posebice za njih koji s njima rade. Na njihovom su Zavodu na odjelu hematologiju 24 bolesnika koji se svi aktivno liječe i dobivaju kemoterapiju. Tužiteljica je tako radila cijelo vrijeme u utuženom razdoblju. Ona nije radila skraćeno već 40 sati tjedno, oni su saznali da je od 2013. određeno da bi zbog tih poslova imali pravo na 35 sati rada tjedno, međutim s poslodavcem nije postignut nikakav dogovor. Tužiteljica je inače radila u smjenama pa i noću.
12. Iskaze tužiteljice i saslušanih svjedoka EM i UM sud je prihvatio u cijelosti, obzirom su životni, uvjerljivi i u bitnim dijelovima u međusobnom suglasju, te iz istih nedvojbeno proizlazi kako je tužiteljica i u utuženom razdoblju radila prekovremeno pet sati tjedno, obzirom je radila po 40 sati, a imala je pravo na 35 sati rada po KU, te da je više od 2/3 radnog vremena obavljala poslove između ostalog i intravenozne aplikacije citostatika u Zavodu za hematologiju.
13. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je na osnovi podataka iz nalaza, vještak mišljenja da, ako je mjesečni fond radnih sati trebalo utvrditi na bazi 35-satnog radnog tjedna, tada neobračunati dodatak za prekovremeni rad tužiteljice u razdoblju od veljače 2015. do ožujka 2018. godine, iznosi ukupno 6.562,29 EUR bruto.
14. Tužiteljica se na nalaz i mišljenje vještaka očitovala podneskom od 22.11.2024., navodeći kako na nalaz i mišljenje vještaka nema primjedbi, te je uskladila tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka, dok se tuženik očitovao na ročištu 26.11.2024.navodeći kako ne osporava matematički izračun vještaka, te ne predlaže pozvati vještaka radi očitovanja.
15. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti kao stručan i objektivan, izrađen temeljem spisu priležeće dokumentacije, te u skladu s pravilima struke, dok je tužiteljica konačno precizirala svoj tužbeni zahtjev upravo u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka.
16. Temeljem odredbe čl.47 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 88/2013, 143/2013, 29/2018 dalje KU), plaća se utvrđuje kao: plaća u diferenciranom dijelu osnovne plaće te plaća s dodacima na osnovnu plaću. Pri tome osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenata složenosti poslova za svako pojedino radno mjesto, osnovice za izračun plaća, i to uvećane za 0,5 za svaku navršenu godinu radnoga staža, a pod pojmom osnovna plaća označava ona mjesečna plaća koja je ostvarena u redovnom mjesečnom fondu radnih sati, bez dodataka i uvećanja, te se sati prekovremenog rada plaćaju posebno i uvećano. U pogledu dodataka na osnovnu plaću odredba stavka 3. je izričita:.. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. kako je tužiteljica u ovom postupku dokazala da je u utuženom razdoblju radila prekovremeno, budući je mjesečni fond radnih sati trebalo utvrditi na bazi 35-satnog radnog tjedna, a ne 40 sati tjedno koliko je tužiteljica radila, to neobračunati dodatak za prekovremeni rad tužiteljice u razdoblju od veljače 2015. do ožujka 2018. godine, iznosi ukupno 6.562,29 eura bruto, a kako je to utvrdio sudski vještak u svom nalazu i mišljenju.
17. Stoga je tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatom navedenog iznosa osnovan, kao u izreci presude.
18. Tužiteljica osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja teče od svakog šesnaestog u mjesecu u odnosu na iznos razlike plaće za prethodni mjesec, međutim isti je neosnovan u dijelu zahtjeva za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće, odnosno razlike plaće (Gž R-624/14 od 16.4.2015., Gž R-376/15 od 2.6.2015., Gž R-440/15 od 24.2.2015., Gž R-508/14 od 14.4.2015.).
19. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).
20. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), pa tužiteljici pripada nagrada: za sastav tužbe - 100 bodova (Tbr.7.1. OT), podnesaka od 9.6.2020., 30.7.2020., 23.2.2021., 22.11.2024. - svaki po 100 bodova (Tbr.8.1. OT), podnesaka od 1.3.2023., 11.10.2024. - svaki po 25 bodova (Tbr.8.4. OT), ročišta 15.7.2020., 12.2.2024., 9.10.2024., 26.11.2024. - svako po 100 bodova (Tbr.9.1. OT), ročište za objavu - 50 bodova (Tbr.9.3. OT), odnosno ukupno 1000 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 2.000,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 2.500,00 eura. Tome treba pridodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura jer je bio nužan za postupak, tako da ukupni troškovi tužiteljice iznose 2.765,45 eura.
21. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 18.1.2023., 18.9.2024., obzirom nije bio nužan za postupak u smislu čl.155. ZPP-a.
22. Tužiteljica osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona.
23. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 17. siječnja 2025.
Sudac:
Lidija Repar Habulinec
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.
DNA:
1. punomoćniku tužitelja
2. punomoćniku tuženika
