Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1498/2019-64

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Petru Zaradiću, u pravnoj stvari I. tužiteljice RT, II. tužiteljice VT, III. tužiteljice TT, IV. tužitelja ČT i V. tužiteljice ŠT, zastupani po punomoćniku Anđelku Jureško, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ane Gruber, odvjetnice i punomoćnika tuženika OT, **.**.2025.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti I-tužiteljici RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 50.422,30 eura sa zateznom kamatom i to:

- na iznos od 330.000,00 kn / 43,798,52 eur tekućom od 05.10.2018.g. do isplate,

- na iznos od 4.000,00 kn / 530,89 eur tekućom od 23.09.2018.g. do isplate,

- na iznos od 2.525,00 kn / 335,12 eur tekućom od 04.09.2018.g. do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn / 225,62 eur tekućom od 07.09.2018.g. do isplate,

- na iznos od 3.182,00 kn / 422,32 eur tekućom od 07.09.2018.g. do isplate,

- na iznos od 37.500,00 kn / 4.977,11 eur tekućom od presuđenja do isplate,

- na iznos od 1.000,00 kn / 132,72 eur tekućom od presuđenja do isplate, po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po kamatnoj stopi koja određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim I. tužiteljica RT potražuje isplatu iznosa od 1.974,24 eura (razlika od priznatih 4.977,11 eura/37.500,00 kn do zatraženih 6.951,35 eura / 52.375,00 kn), te iznosa od 256,81 eur/1.935,00 kn i iznosa od 530,89 eur/4.000,00 kn, sve sa zatraženim zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti II. tužiteljici VT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 15.064,03 eura sa zateznom kamatom i to:

- na iznos od 112.500,00 kn / 14.931,31 eur tekućom od 05.10.2018.g. do isplate,

- na iznos od 1.000,00 kn / 132,72 eur tekućom od presuđenja do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po kamatnoj stopi koja određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti III. tužiteljici AT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 15.064,03 eura sa zateznom kamatom i to:

- na iznos od 112.500,00 kn / 14.931,31 eur tekućom od 05.10.2018.g. do isplate,

V. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti IV. tužitelju ČT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 15.064,03 eura sa zateznom kamatom i to:

- na iznos od 112.500,00 kn / 14.931,31 eur tekućom od 05.10.2018.g. do isplate,

VI. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti V. tužiteljici ŠT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 15.064,03 eura sa zateznom kamatom i to:

- na iznos od 112.500,00 kn / 14.931,31 eur tekućom od 05.10.2018.g. do isplate,

VII. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 31.455,86 eura sa zateznom kamatom od 17.1.2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

VIII. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi od 3.6.2019. navode da se 5.7.2018. dogodila prometna nezgoda u kojoj je teško stradao ZT, otac i djed tužitelja, a koji je uslijed zadobivenih ozljeda i preminuo. Navode da se isti kretao biciklom te da je započeo radnju prelaska po obilježenom pješačkom prijelazu kada je za isto bilo upaljeno zeleno svjetlo te da je u tom trenutku na njega naletjelo vozilo kojim je upravljao ĆT, a koje vozilo je bilo osigurano kod tuženika. Ističu da su tužitelji kćerka i unuci pok. ZT, te da su do trenutka njegove smrti svi živjeli na istoj adresi u [adresa], a potom u [adresa] te da je između njih postojala trajnija zajednica života, emocionalna povezanost i kvaliteta odnosa. Traže naknadu neimovinske štete, kao i imovinske štete u vidu troškova pogreba, nadgrobnog spomenika, crnine i karmina, te troškova liječenja. Prema tome, I. tužiteljica RT traži isplatu 275.842,00 kn, II. tužiteljica VT traži isplatu 76.000,00 kn, III. tužiteljica AT traži isplatu 76.000,00 kn, IV. tužitelj ČT traži isplatu 76.000,00 kn, te V. tužiteljica ŠT također 76.000,00 kn, sve sa zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ne osporava da je došlo do prometne nesreće, odnosno ne osporava štetni događaj i pasivnu legitimaciju tuženika. Osporava odgovornost osiguranika tuženika za predmetnu prometnu nesreću. Navodi da pokojni nije prilagodio svoje kretanje uvjetima na kolniku odnosno da nije gurao bicikl preko pješačkog prijelaza, te navodi da tužitelji nisu dostavili dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo koje je svjetlo bilo uključeno na semaforu. Podredno ističe i prigovor značajnog doprinosa prednika tužitelja štetnom događaju. Opreza radi, osporava i aktivnu legitimaciju tužitelja. Osporava i visinu neimovinske i imovinske štete. Ne osporava iznose po priloženim računima glede karmina, pogreba, pogrebnih usluga, prijevoza te crnine. Osporava iznos spomenika nadgrobnog te predlaže da se prihvati uobičajeni iznos od 25.000,00 kn sa uračunatim PDV-om. Osporava i potraživanje troškova liječenja. Dodatno ističe da tuženik zahtjeve tužitelja nije primio 5.10.2018., već 18.1.2019., pa osporava i potraživani tijek zateznih kamata.

3. Tužitelj podneskom od 26.7.2019. uz ostalo ističe da je odštetni zahtjev dostavljen tuženiku upravo 5.10.2018., a za što dostavlja izvod iz prijemne knjige pošte, te je istaknuo da je tuženik odštetni zahtjev zagubio te je u usmenoj komunikaciji sa nadležnim referentom tuženika zamoljen još jednom dostaviti isti, a po upućenom e- mailu od 17.1.2019.

4. Podneskom od 6.10.2021. tužitelji su zbog promjene orijentacijskih kriterija od strane Vrhovnog suda postavili tužbeni zahtjev, odnosno isti preinačili (povećali postojeći), pa tako I. tužiteljica potražuje zbog smrti bliske osobe 330.000,00 kn, a II. – V. tužitelji 112.500,00 kn svaki, odnosno I. tužiteljica potražuje ukupno 385.842,00 kn, a II. – V. tužitelji 113.500,00 kn.

4.1. Podneskom od 12.10.2021. tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva.

5. Podneskom od 22.3.2022. tužitelji su konačno postavili tužbeni zahtjev. I. tužiteljica potražuje 400.717,00 kn, a II. – V. tužitelji ostaju kod 113.500,00 kn.

5.1. Podneskom od 8.4.2022. tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva.

6. Podneskom od 7.11.2024. tužitelji su uskladili konačno postavljeni tužbeni zahtjev iz podneska od 22.3.2022. u euro valuti. Tako I. tužiteljica potražuje 53.184,24 eura, II. – V. tužitelji svaki po 15.064,03 eura sa zateznim kamatama.

7. Imajući na umu da je Vrhovni sud Republike Hrvatske na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeo stav da se izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.), te da tužitelji bez svoje krivnje nisu mogli preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka, valjalo je dopustiti preinaku sukladno čl. 190. st. 2. ZPP-a. Ujedno je sud preinaku iz navedenih podnesaka tužitelja dopustio iz razloga jer je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a.

8. U postupku je sporno postojanje odgovornosti tuženika, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

9. Sud je izveo dokaze uvidom u: zapisnik o očevidu (list 7-10 spisa), rješenje o provođenju istrage (list 11-12 spisa), smrti list (list 13 spisa), izvadak iz matice umrlih (list 14 spisa), potvrdu o smrti (list 15-16 spisa), izvadak iz matice rođenih za I. tužiteljicu (list 17 spisa), izvadak iz matice rođenih za II. tužiteljicu (list 18 spisa), izvadak iz matice rođenih za III. tužiteljicu (list 19 spisa), izvadak iz matice rođenih za IV. tužitelja (list 20 spisa), izvadak iz matice rođenih za V. tužiteljicu (list 21 spisa), uvjerenje o prebivalištu za ZT, te tužitelje (list 22-27 spisa), račun ugostiteljskog obrta [obrt] od 22.9.2018. (list 28 spisa), narudžba pogrebnih usluga od VG Komunalac d.o.o. od 3.9.2018. (list 29-30 spisa), račun cvjećarne Anamarija, pogrebne usluge i trgovina (list 30-31 spisa), predračun klesarstvo Fresl od 25.9.2018. (list 32 spisa), obračun potrošnje Sretna zvjezdica j.d.o.o. (list 33 spisa), potvrda o uplati sredstava Sretna zvjezdica (list 34 spisa), medicinska dokumentacija ZT (list 35-45 spisa), odštetni zahtjev (list 46-47 spisa), izjava osiguranika tuženika ĆT (list 61-62 spisa), presliku optužnice od 11.6.2019. protiv ĆT (list 67-69 spisa), saslušan je svjedok GT (list 84-85 spisa), saslušan je svjedok ĆT (list 87-88 spisa), saslušana je svjedokinja DT (list 88-89 spisa), hodogram rada semafora na dan 5.7.2018. na mjestu štetnog događaja od Fanus d.o.o. (list 93-120 spisa), kopija situacijskog plana i fotoelaborata prometne nesreće (list 176-209 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Jakoplića (list 213-219 spisa), koji je i usmeno saslušan (list 245-246 spisa), ponuda za izradu nadgrobnog spomenika, vezni materijal i montažu od 12.11.2021. ( list 260 spisa), saslušani su I. – V. tužitelji (list 262-264 spisa), izvještaj o provedenom vještačenju u predmetu Općinskog suda Velika Gorica K-124/19 (list 268-293 spisa), presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici K-124/2019 od 18.7.2022. (list 298-311 spisa), odluku Županijskog suda u Puli-Pola Kž-507/2022 od 10.9.2024. (list 322-328 spisa).

10. Na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava 3.12.2024. punomoćnici stranaka su suglasno naveli da su svi dokazi provedeni (osim prijedloga tuženika za novim prometnim vještačenjem), a koji prijedlog je raspravnim rješenjem odbijen. 11. Tužbeni zahtjev je u pretežitom djelu osnovan.

12. Iz smrtnog lista od 7.9.2018., kao i izvatka iz matice umrlih od 7.9.2018. te potvrde o smrti od 2.9.2018. utvrđeno je da je ZT rođen **.**.1946., a preminuo **.**.2018.

13. Iz izvatka iz matice rođenih od **.**.2018. utvrđeno je da je I. tužiteljica RT (ranije: ZT), kćer pok. ZT.

14. Iz izvatka iz matice rođenih od **.**.2018. utvrđeno je da je II. tužiteljica VT kćer I. tužiteljice RT.

15. Iz izvatka iz matice rođenih od **.**.2018. utvrđeno je da je III. tužiteljica TT kćer I. tužiteljice RT.

16. Iz izvatka iz matice rođenih od **.**.2018. utvrđeno je da je IV. tužitelj ČT sin I. tužiteljice RT.

17. Iz izvatka iz matice rođenih od **.**.2018. utvrđeno je da je V. tužiteljica ŠT kćer I. tužiteljice RT.

18. Iz uvjerenja o prebivalištu za pok. ZT sud je utvrdio da je isti prebivao od 9.5.1972. do 2.5.2003. na adresi [adresa], a od 2.5.2003. do 2.9.2018. na adresi [adresa], dok je iz uvjerenja za I. tužiteljicu, II. tužiteljicu, III. tužiteljicu, utvrđeno da su isti prebivali na adresi [adresa] do 14.10.2002., a od tada pa nadalje na adresi [adresa]. Jednako tako, od 14.10.2002., odnosno od 13.4.2004. na istoj adresi prebivaju i IV. tužitelj i V. tužiteljica.

19. Iz računa ugostiteljskog obrta [obrt] od 22.9.2018. utvrđeno je da je toga dana na hranu i piće u tom ugostiteljskom objektu potrošeno 4.000,00 kn.

20. Iz narudžbe pogrebnih usluga od VG komunalac d.o.o. sud je utvrdio trošak pogrebnih usluga od 2.525,00 kn.

21. Iz računa cvjećarne Anamarija, pogrebne usluge i trgovina sud je utvrdio da je prijevoz od Strmca do [adresa] koštao 1.700,00 kn, a lijes, križ, garnitura, hladna komora i oblačenje pokojnika 3.182,00 kn.

22. Iz predračuna klesarstvo Fresl od 25.9.2018. sud je utvrdio da je ponuda izrade grobnog spomenika od granita sa popratnim troškovima 37.500,00 kn.

23. Iz obračuna potrošnje Sretna zvjezdica j.d.o.o.o. sud je utvrdio da je potrošnja:

ZT od 17.7. do 20.7.2018., prevencija i zaštita protiv sprječavanja dekubitusa ukupno 1.935,00 kn.

24. Iz potvrde o uplati sredstava Sretna zvjezdica sud je utvrdio da je RT izvršila uplatu 4.000,00 kn društvu Sretna zvjezdica j.d.o.o. za mjesec srpanj 2018.

25. Iz ponude za izradu nadgrobnog spomenika, vezni materijal i montažu od 12.11.2021. utvrđeno je da je ponuda klesarstva Grgić d.o.o. u ukupnom iznosu 52.375,00 kn.

26. Na ročištu 6.10.2021. tužitelj je predao na uvid izvornike uvjerenja o prebivalištu za tužitelje (ŠT, ČT, AT i VT, ZT i RT – listovi 22-27 spisa), a koje odgovaraju preslikama na listu 24-27 spisa, predračun Klesarstva Fresl od 25.09.2018., a koji odgovara preslici na listu 32 spisa, izvatke iz matice rođenih (za ŠT, ČT, AT, VT i RT, ranije ZT – listovi 17-21 spisa) narudžba pogrebnih usluga od VG komunalac d.o.o. (list 29 spisa), te dva računa cvjećarne Anamarija pogrebne usluge o 06.09.2018. (list 30-31 spisa), račun ugostiteljskog obrta [obrt] (list 28 spisa).

27. Iz odštetnog zahtjeva od 5.10.2018. te preslike prijamne knjige - lista Hrvatske pošte (list 70 spisa) sud je utvrdio da je odštetni zahtjev toga dana poslan tuženiku preporučenom pošiljkom.

28. Svjedok GT, na ročištu 21.1.2020. je iskazao da je predmetnoga dana upravljao automobilom i kretao se Rakarskom ulicom prema brzoj cesti za Zagreb sa namjerom da skrene ulijevo prema Zagrebu. Prednik tužitelja se biciklom kretao nogostupom uz brzu cestu u smjeru [adresa], te je dolaskom do križanja s Rakarskom sišao s bicikla i nakon što je prešao malu zebru preko ceste kojom se skreće za Rakarsku, stisnuo je gumb na prometnom stupu da bi se upalilo zeleno svjetlo za pješake, te se zeleno svjetlo odmah upalilo nakon čega je on sjeo na bicikl i možda je dva puta okrenuo pedalu i započeo je prelaziti tu brzu cestu kada je iz smjera Zagreba prema Gorici našao automobil koji ga je udario. Ta brza cesta inače ima dvije kolnične trake za ravno kako u smjeru [adresa], tako u smjeru Zagreba, a nalet na prednika tužitelja se dogodio na desnoj od dvije kolničke trake koji idu prema [adresa]. U trenutku naleta automobila na bicikl, svjedok je bio nekoliko metara od semafora i na njegovom semaforu je bilo upaljeno zeleno svjetlo za skretanje u lijevo gdje je svjedok namjeravao i skrenuti. Uslijed naleta, prednik tužitelja je odbačen sa bicikla te se nekoliko puta u zraku okrenuo prije nego što je pao, a automobil koji ga je udario se zaustavio po procjeni svjedoka oko 100 metara od mjesta naleta prema [adresa], dakle prošao je cijelo raskrižje te se zaustavio tek negdje nakon raskrižja. Briznu kojom se kretao svjedok nije mogao procijeniti, ali je naveo da je vozio brzo. Predmetni događaj se dogodio po danu, negdje oko 16,00 sati i vrijeme je bilo dobro. Sudar se dogodio taman kad je biciklist krenuo, te on nije vozio brzo jer je tek okrenuo jednom ili dva puta pedalu. Naveo je i da je raskrižje pregledno, te da je svjedok vidio automobil koji je naletio na biciklista još kad je bio udaljen od semafora možda čak i 300 metara, te da taj automobil prije naleta nije usporavao. Naveo je da je vidio biciklista još dok se kretao nogostupom, a u trenutku kad je kročio na kolnik biciklom svjedok je od njega bio udaljen možda 2 metra. Navodi da je gledao automobil koji se kretao u smjeru [adresa] i pitao se hoće li se zaustaviti, ali da on nije smanjivao brzinu približavajući se semaforu.

29. Svjedok ĆT, na ročištu 10.3.2020. je iskazao da je predmetnoga dana upravljao sam automobilom iz smjera Zagreba prema [adresa] brzinom od oko 60 km/h. Navodi da pri ulasku u raskršće s [adresa] za njegov smjer kretanja je bilo upaljeno zeleno svjetlo i da se kretao lijevom trakom od dvije trake koje vode ravno, a pored te dvije trake postojala je i traka za skretanje u lijevo, kao i traka za skretanje u desno. Na ulasku u raskršće njegova suvozačica je odjednom viknula "biciklist" i on je u tom trenutku osjetio udarac u desnu stranu automobila. Do tog trenutka ističe da nije uopće vidio biciklista. Misli da je do udarca došlo na kraju same zebre. Navodi da je raskršće na kojem se dogodio štetni događaj pregledno i da je vidio da pri ulasku u raskršće da su automobili koji su dolazili iz Rakarja bili zaustavljeni na semaforu, te su u trenutku njegovog ulaska u raskršće kroz raskršće prolazili automobili koji su njemu dolazili iz suprotnog smjera. Navodi da je prije nesreće vidio samo biciklista koji se zaustavio na mjestu događaja nakon nesreće, a koji je dolazio iz smjera Zagreba, te da je vidio da je u trenutku njegovog ulaska u raskršće na semaforu za pješake bilo upaljeno crveno svjetlo.

30. Na istom ročištu, svjedokinja DT je iskazala da se predmetnoga dana vozila sa ujakom ĆT iz [adresa] prema [adresa] i sjedila je na suvozačevom mjestu. Navela je da dok su se približavali predmetnom raskršću ispred njih nije bilo automobila, a ujak je vozio normalnom, propisanom brzinom. Pri ulasku u samo raskršće za njihov smjer kretanja bilo je upaljeno zeleno svjetlo i uočila je nekoliko automobila koje je prolazilo raskršće iz njima suprotnog smjera, dakle prema Zagrebu. Istaknula je da se u jednom trenutku iznenada pojavio biciklist na pješačkom prijelazu i da ga je uočila sebi sa desne strane, te je odmah povikala "biciklist", međutim odmah nakon toga se dogodio predmetni sudar, te je njezin ujak desnim dijelom automobila udario bicikl, s time da se ne može točno očitovati u koji dio bicikla. Može reći da se biciklist preko zebre kretao na način da je vozio bicikl. Nakon sudara je ujak zaustavio auto tik ispod raskršća, te je izašao iz automobila vidjeti može li pomoći čovjeku. Vidjela je biciklista da leži na kolniku, te je vidjela dijelove bicikla i neke razasute lijekove, također po kolniku. Što se tiče brzine kojom je vozio njezin ujak navela je da nije vozač, no misli da je vozio oko 60-70 km/h po njenoj procjeni. Druga svjetla na semaforu osim svjetla za njihov smjer kretanja nisam uočila. Navela je i da ne zna je li njen ujak zakočio prije udarca u biciklista jer se sve odvilo u djeliću sekunde.

31. U svom nalazu i mišljenju od 31. ožujka 2021. vještak Igor Jakoplić je utvrdio slijedeće: Do nezgode je došlo na pješačkom prijelazu u pravilnom četverokrakom semaforiziranom raskrižju državne ceste D-30 i gradske ceste Ţ-306800 u [adresa], prilikom prelaska prednika tužitelja na biciklu preko zapadnog kolnika državne ceste iz smjera zapada prema istoku, pri čemu je došlo do sudara s osobnim vozilom osiguranika tuženika koje se kretalo državnom cestom ravno kroz raskrižje iz smjera sjevera prema jugu. Prilikom sudara je došlo do udara prednjeg čeonog desnog dijela osobnog vozila osiguranika tuženika u prednju lijevu bočnu stranu bicikla opterećenog vozačem. Mjesto sudara se nalazilo na pješačkom prijelazu, na desnoj prometnoj traci zapadnog kolnika državne ceste, oko 2,50 metara od zapadnog početka pješačkog prijelaza. Brzina kretanja bicikla prije i u trenutku sudara je mogla iznositi oko 10 km/h. Sudarna brzina osobnog vozila osiguranika tuženika je iznosila oko 65 km/h. Brzina kretanja osobnog vozila osiguranika tuženika se ne može utvrditi tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova, a mogla se kretati u području između sudarne brzine i 100 km/h. Ako se osiguranik tuženika prije nezgode kretao bilo kojom brzinom manjom od 100 km/h, tada proizlazi da na opasnost nije reagirao u najranijem mogućem trenutku. Tehničkom analizom iskaza svjedoka IT nisu nađeni tehnički neodrživi dijelovi iskaza, a proizlazi da je svjedok stajao s vozilom na raskrižju najmanje 9 sekundi prije sudara. Tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova nije moguće utvrditi koji je od vozača ušao u raskrižje odnosno počeo prelaziti kolnik za vrijeme trajanja crvenog svijetla za svoj smjer kretanja. Vozač osobnog vozila osiguranika tuženika je opasnost najranije mogao uočiti na oko 2 sekunde prije sudara kad se nalazio na udaljenosti od najmanje 36 metara ispred mjesta sudara. Sudar je mogao izbjeći reakcijom forsiranim kočenjem u najranijem mogućem trenutku pri prethodnom kretanju svim brzinama manjim od 67 km/h. Prednik tužitelja je obzirom na dobru preglednost imao mogućnost uočiti nailazak osobnog vozila osiguranika tuženika i odustati od prelaska kolnika.

32. Podneskom od 14.5.2021. tužitelji su naveli da prihvaćaju mišljenje vještaka, dok je tuženik u podnesku od 17.5.2021. naveo da prigovara izračunu brzine kretanja osobnog automobila od 100 km/h, kao i u dijelu u kojem vještak u izjavi svjedoka GT ne nalazi tehnički neodrživih dijelova. Ističe da vještak tehničkim putem nije bio u mogućnosti utvrditi koji od sudionika prometne nesreće u raskrižje ušao na crveno svjetlo na semaforu.

33. Na ročištu 6.10.2021. saslušan je vještak Igor Jakoplić koji je iskazao: Na prigovore tuženika od 17. svibnja 2021. odgovaram da tuženik pogrešno iščitava moj pisani nalaz i mišljenje i pogrešno zaključuje da je osobno vozilo u srazu izgubilo na brzini sa 100 km/h do 65 km/h. Iz mog nalaza proizlazi da je gubitak brzine morao nastati pri prethodnom intenzivnom kočenju osobnog vozila osiguranika tuženika pod uvjetom da je vozač u najranijem mogućem trenutku, dakle 2 sekunde prije sraza, uočio opasnost i na istu reagirao. Dakle, dodatno napominjem da je osobno vozilo osiguranika tuženika mjesto nezgode moglo prilaziti bilo kojom brzinom između 65 km/h i 100 km/h, međutim, ako se kretalo bilo kojom brzinom manjom od 100 km/h tada vozač na opasnost nije reagirao u najranijem mogućem trenutku, kad je trebao reagirati. Mišljenja sam da je vrlo vjerojatno da je vozač osobnog vozila i reagirao u najranijem mogućem trenutku, jer iz stanja spisa ne proizlazi da je bio ometan tijekom prilaska raskrižju pa iz toga slijedi da se prije nezgode, u trenutku uočavanja opasnosti, morao kretati 100 km/h. Na pitanja tuženika od 1-4 na kraju podneska odgovaram da sam upravo odgovorio na pitanja od 1-3. Iz mog pisanog nalaza je vidljivo da se osobno vozilo u trenutku uočavanja opasnosti, a obzirom na nepoznatu točnu brzinu kretanja osobnog vozila, moglo nalaziti udaljeno od mjesta sudara za 36 pa do 49,4 metra. Ako uvažimo prethodan moj zaključak da je vrlo vjerojatno da se vozilo kretalo brzinom od 100 km/h tada se u trenutku uočavanja opasnosti nalazilo na 49,4 metra od mjesta sudara. Na 4. pitanje odgovaram da je biciklist mogao uočiti nailazak osobnog vozila osiguranika tuženika kratko prije i u trenutku stupanja na kolnik, bez obzira je li se osiguranik tuženika kretao brzinom od 65 ili 100 km/h. Na daljnje pitanje pun. tuženika da li je sudarna brzina bicikla mogla biti veća od 10 km/h vještak odgovara da obzirom na trajanje ubrzanja bicikla, starost bicikliste sam mišljenja da nije mogla biti bitno veća od 10 km/h, jer vozač bicikla nije imao dovoljno prostora da ubrza do veće brzine ako je kolnik započeo prelaziti iz mirovanja, što proizlazi iz iskaza svjedoka GT u ovom postupku. Na pitanje pun. tuženika koliko je potrebno od stiskanja tipkala za pješački semafor do paljenja zelenog svjetla za pješake u smjeru kretanja prednika tužitelja odgovaram da je vremenski potrebno najmanje 7 sekundi. Na daljnje pitanje pun. tuženika vezano na signalni plan rada semafora odgovaram da je za smjer kretanja svjedoka GT, odnosno za sva vozila koja nailaze na raskrižju iz smjera zapada postojalo samo jedno zeleno svjetlo i za lijeve i za desne skretače, a isto se uključivalo istovremeno kad i zeleno svjetlo za prednika tužitelja, po isteku 55-e sekunde ciklusa izmjene svjetlosnog signala. Na daljnje pitanje pun. tuženika odgovaram da na mjestu nezgode preko kolnika nije bila izvedena biciklistička staza. Na pitanje pun. tuženika da je prednik tužitelja preko pješačkog prijelaza gurao bicikl na koji način bi to promijenilo dinamiku odvijanja nezgode, odgovaram da bi u tom slučaju boravak prednika tužitelja na kolniku bio nešto duži od 2 sekunde, osiguranik tuženika bi uspio smanjiti sudarnu brzinu za nešto više od 65 km/h, ali bi do nezgode opet došlo. Na pitanje iz kojih razloga vještak smatra da kombinacija bočnog izmicanja i intenzivnog kočenja vozač ne bi uspio izbjeći nalet na biciklistu koji gura bicikl, a pogotovo obzirom da bi stupanje bicikliste na kolnik morao uočiti u istom trenutku i bez obzira da li vozio bicikl ili ga je gurao kao pješak, odgovaram da bi u takvom slučaju vozilo do mjesta sudara bilo nešto više bočno pomaknuto od konkretno ostvarenog bočnog pomaka, ali još uvijek nedovoljno da se izbjegne nalet na pješaka. Naletna brzina bi u takvim slučaju bila manja od 65 km/h, ali ne mogu točno utvrditi koliko. Na pitanje pun. tuženika koje je svjetlo na semaforu bilo upaljeno u trenutku prilaska osobnog vozila raskrižju, odnosno u trenutku sudara, odgovaram da ostajem kod navoda da to tehničkim načinima nije moguće utvrditi na temelju stanja spisa.

34. Nalaz i mišljenje vještaka Igora Jakoplića sud prihvaća u cijelosti jer je isti temeljit, detaljan, jasan, logičan i sukladan dokumentaciji te sačinjen na temelju pravila struke. Pritom se ukazuje da je vještak jasno i na raspravi otklonio sve prigovore tuženika.

35. Sud u bitnome prihvaća iskaz svjedoka GT, jer je isti jasan i logičan, a vještak Jakoplić je i utvrdio da tehničkom analizom iskaza svjedoka GT nisu nađeni tehnički neodrživi dijelovi iskaza. Tako je ovdje bitno sud utvrdio da je pokojni stisnuo gumb na prometnom stupu da bi se upalilo zeleno svjetlo za pješake, te se zeleno svjetlo odmah upalilo nakon čega je on sjeo na bicikl i započeo prelaziti cestu kada je iz smjera Zagreba prema Gorici naišao automobil kojim je upravljao osiguranik tuženika, koji ga je udario. Ovaj sud zbog navedenoga u bitnome nije prihvatio iskaze svjedoka ĆT koji je zainteresiran za ishod ovog postupka i DT koja je u rodbinskoj vezi sa ĆT, a jer su suprotni iskazu svjedoka GT i nalazu vještaka Jakoplića, odnosno sud nije prihvatio da je vozaču ĆT bilo upaljeno zeleno svijetlo, te da je svojim vozilom upravljao normalnom brzinom.

36. Na temelju svega navedenoga sud je u bitnome utvrdio:

- da je pokojni sjeo na bicikl i započeo prelaziti cestu, odmah nakon što mu se upalilo zeleno svijetlo na semaforu,

- da je vozač osobnog vozila osiguranika tuženika opasnost najranije mogao uočiti na oko 2 sekunde prije sudara kad se nalazio na udaljenosti od najmanje 36 metara ispred mjesta sudara, te da je sudar mogao izbjeći reakcijom forsiranim kočenjem u najranijem mogućem trenutku pri prethodnom kretanju svim brzinama manjim od 67 km/h,

- da je prednik tužitelja obzirom na dobru preglednost imao mogućnost uočiti nailazak osobnog vozila osiguranika,

- da je vozač osobnog vozila reagirao u najranijem mogućem trenutku, da nije bio ometan tijekom prilaska raskrižju pa iz toga slijedi da se prije nezgode, u trenutku uočavanja opasnosti, morao kretati 100 km/h,

- da je prednik tužitelja mogao uočiti nailazak osobnog vozila osiguranika tuženika kratko prije i u trenutku stupanja na kolnik, bez obzira je li se osiguranik tuženika kretao brzinom od 65 ili 100 km/h,

- da na mjestu nezgode preko kolnika nije bila izvedena biciklistička staza,

- da je prednik tužitelja preko pješačkog prijelaza gurao bicikl, da bi u tom slučaju boravak prednika tužitelja na kolniku bio nešto duži od 2 sekunde, te da bi osiguranik tuženika uspio smanjiti sudarnu brzinu za nešto više od 65 km/h, ali da bi do nezgode opet došlo.

- da kombinacijom bočnog izmicanja i intenzivnog kočenja vozač ne bi uspio izbjeći nalet na biciklistu koji gura bicikl, odnosno da bi u takvom slučaju vozilo do mjesta sudara bilo nešto više bočno pomaknuto od konkretno ostvarenog bočnog pomaka, ali još uvijek nedovoljno da se izbjegne nalet na pješaka.

37. Uostalom po provedenom postupku tužitelji su dostavili pravomoćnu osuđujuću presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici K-124/19-46 od 18.7.2022. (potvrđena presudom Županijskog suda u Puli – Pola Kž-507/2022-10 od 10.9.2024., osim u dijelu kojim je ukinuta sigurnosna mjera zabranom upravljanja motornim vozilom), a kojom pravomoćnom presudom je okrivljeni ĆT proglašen krivim, što je dana 05. srpnja 2018. oko 16,30 sati u [adresa], upravljajući osobnim automobilom marke VW Passat, registarske oznake i broja: [registarska oznaka], desnom prometnom trakom smjera ravno državne ceste D30 u pravcu Siska, protivno odredbi članka 59. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, svjestan da time može ugroziti druge sudionike u cestovnom prometu i pristajući na to, dolaskom do raskrižja sa kolnikom Gradske ceste, nije zaustavio vozilo na znak crvenog svjetla već je nastavio vožnju ravno na raskrižju, uslijed čega je prednjim desnim i bočnim dijelom vozila naletio na bicikl kojim je predmetne zgode pravilno, preko pješačkog prijelaza upravljao ZT, uključivši se u promet sa pješačko/biciklističkog otoka u trenutku kada mu je bilo upaljeno zeleno svjetlo za njegov smjer kretanja, uslijed kojeg naleta su biciklist zajedno sa biciklom odbačeni na kolnik udesno, a kojom prilikom je vozač bicikla ZT zadobio povrede u vidu tri rane razderotine na tjemenozatiljnom dijelu glave, krvni podljev mekog oglavka tjemeno-zatiljno, prijelom lijeve strane zatiljne kosti, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice, krvarenje u meke moždane ovojnice, nagnječenje mozga čeono desno, prijelom trnastog nastavka 5. vratnog kralješka, prijelom lijevog poprečnog nastavka 6. vratnog kralješka, prijelom 12. lijevog rebra i prijelom kostiju lijeve potkoljenice, a koje ozljede u svom zbiru čine tešku tjelesnu povredu, dakle kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano i kažnjivo po članku 227. stavak 1. Kaznenog zakona.

38. Sukladno čl. 12. st. 3. ZPP-a sud je u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Kako je navedenom pravomoćnom presudom utvrđeno da je osiguranik tuženika počinio navedeno kazneno djelo u kojem je isti pretrpio teške tjelesne ozljede, sud pravog stupnja je vezan za utvrđenja iz navedene presude.

39. Pritom se napominje da tuženik tijekom postupka nije osporavao uzročno posljedičnu vezu između predmetne prometne nesreće i smrti pokojnog ZT, te su na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava stranke (već navedeno) suglasno navele da su svi dokazi provedeni, osim prijedloga tuženika za novim prometnim vještačenjem. Opreza radi valja ukazati, da je sud uvidom u medicinsku dokumentaciju, pa tako i u otpusno pismo od 14.8.2018. utvrdio da je 5.7.2018. (dan nesreće) ZT primljen u hitnu kiruršku službu gdje je CT- om utvrđena politrauma - više ozljeda, da je operiran 9.7.2018., te da je u Klinici za kirurgiju liječen nakon politraume, dok je u potvrdi o smrti navedeno da je do smrti došlo zbog ili kao posljedica upravo politraume.

40. Slijedom navedenoga, sud je utvrdio da je osiguranik tuženika odgovoran za predmetnu štetu.

41. Odredbom čl. 1101. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO- a) propisano je da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji), a takva se naknada može dosuditi i braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog, odnosno, ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života.

42. Na ročištu održanom 24.3.2022. saslušani su tužitelji, te je I. tužiteljica RT navela da je pokojni njen otac koji se zajedno sa svojom suprugom, njenom majkom, doselio 2003. godine kod njih u kuću u [adresa] na adresu na kojoj i danas stanuju, [adresa] te da je od tada pa sve do štetnog događaja 2018. živio u navedenoj kući. Nadalje navodi da je njena mama umrla 2005. godine i da je pokojni cijelo vrijeme u mirovini. Navodi da je pokojni bio u potpunosti jednak s ostalim članovima kućanstava, da je pomagao i pri kućanskim obvezama, brinuo se o okolicu, kosio travu, brinuo o djeci, odnosno svojim unucima. U odnosu na potrebu za uređenjem nadgrobnog spomenika navodi da ista nije trenutno u financijskoj moći napraviti nadgrobni spomenik, da imaju vlastitu grobnicu u kojoj je pokojni sahranjen, ali da je grobnica prekrivena zemljom, da je posađeno cvijeće i da se na istoj nalazi drveni križ. Navodi da je isti primao mirovinu pa da je i financijski pomagao kućanstvu, da je znao platiti i račune kao i da je znao ponešto kupiti i unucima. U odnosu na nadgrobni spomenik i cijenu istoga navodi da je tražila ponude od dva ponuđača za izradu nadgrobnih spomenika, odnosno dvije ploče, i to donje ploče s obrubom i gornje ploče sa imenima te da je zatražila samo onaj prosječan najobičniji nadgrobni spomenik sa dvije ploče i da je jedna ponuda bila 52 tisuće i nešto kuna, a druga ponuda 53 tisuće i nešto kuna.

43. Na istom ročištu II. tužiteljica VT navodi da je pokojni njen djed koji se od malena brinuo i za nju i za ostale braću i sestre, da je živio 2003. sa njima u kućanstvu, a da je prije toga živio u neposrednoj blizini otprilike udaljenoj 5 km od kuće u [adresa], da se od malena brinuo za sve unuke, da je dolazio u školu po njih, da im je kupovao što im je bilo potrebno, da im je bio doslovno kao i otac. III. tužiteljica TT navodi da se u cijelosti slaže sa iskazom svoje sestre VT pa da nema potrebe posebno sve to navesti. IV. tužitelj ČT navodi da se u cijelosti slaže sa iskazom svoje sestre VT. Dodatno navodi jedino da je pokojni djed uvijek bio tu spreman od malena da se s njim igra i kada je obavljao neke druge poslove da bi odgodio te poslove, a se kako bi ga čuvao i igrao se s njim. V. tužiteljica ŠT navodi da se u cijelosti slaže sa iskazom svoje sestre VT i brata ČT pa da nema potrebe posebno sve to navesti.

44. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svih tužitelja kao razumne, jasne i životno uvjerljive, a na koje iskaze niti tuženik nije imao prigovora.

45. Imajući na umu da je I. tužiteljica (kćer pokojnika) živjela zajedno sa pokojnikom kao i da je pokojni bio u potpunosti jednak s ostalim članovima kućanstva, istoj pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog smrti bliske osobe u visini od 330.000,00 kn.

46. Imajući na umu da su II. – V. tužitelji (unuci pokojnog) živjeli zajedno sa pokojnom djedom, a koji je bio u potpunosti jednak s ostalim članovima kućanstva, koji je pomagao pri kućanskim obvezama, brinuo se o okolici, kosio travu te posebno brinuo o njima, odnosno svojim unucima, i to od njihovog rođenja, te da je dolazio u školu po njih, da im je kupovao što im je bilo potrebno te da im je doslovno bio kao i otac, odnosno da su sa istim bili snažno emocionalno povezani zbog čega sud zaključuje da je između istih postojala trajnija zajednica života. Zbog navedenoga, II. – V. tužitelju (svakom pojedinom) pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog smrti bliske osobe u visini od 112.500,00 kn / 14.931,32 eur.

47. Zatezna kamata na navedene iznose teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5.10.2018., do isplate, u skladu sa odredbom čl. 1103. ZOO-a i čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP-a), a primjenom kamatne stope propisane odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

48. Primjenom odredbe čl. 1093. ZOO-a, kojom je propisano da tko prouzroči nečiju smrt, dužan je naknaditi uobičajene troškove njegova pogreba i troškove njegova liječenja, naloženo je tuženiku naknaditi I. tužiteljici i to troškove karmina u iznosu 4.000,00 kn na temelju računa ugostiteljskog obrta [obrt], pogrebnih usluga 2.525,00 kn na temelju računa VG Komunalc d.o.o., prijevoza 1.700,00 kn te pogreba 3.182,00 kn na temelju računa Cvjećarne Anamarija pogrebne usluge i trgovina, crninu 1.000,00 kn, te nadgrobnog spomenika 37.500,00 kn, a koje iznose ovaj sud prihvaća kao razumne i uobičajene troškove pogreba i u navedenim iznosima (ukupno 49.007,00 kn). Pritom se napominje da je u odgovoru na tužbu tuženik naveo da ne osporava iznose po priloženim računima glede karmina, pogreba, pogrebnih usluga, prijevoza te crnnine.

49. U odnosu na naknadu za nadgrobni spomenik, valja reći da sud može dosuditi istu i kada tužitelj učini vjerojatnim da će spomenik podići, a iz iskaza I. tužiteljice je sud upravo to i utvrdio. Međutim, sud prihvaća kao razuman trošak nadgrobnog spomenika prvotno zatraženi iznos od 37.500,00 kn, ne samo na temelju dostavljene ponude Klesarstva Fresl, već i na temelju dosadašnjih dosuđenih iznosa iz sudske prakse u odnosu na trošak istoga, zbog čega ovaj sud ocjenjuje kao nepotrebno veći iznos ponudu Klesarstva Grgić d.o.o. na iznos 52.375,00 kn.

50. Zatezne kamate na trošak karmina u iznosu 4.000,00 kn, pogrebnih usluga 2.525,00 kn, prijevoza 1.700,00 kn te pogreba 3.182,00 kn, dosuđene su od prvog sljedećeg dana od dana pojedinog računa, prema čl. 1086. ZOO-a, dok je trošak crnine dosuđen sukladno traženju od presuđanja..

51. Sud nije priznao troškove liječenja sukladno dostavljenim računima u iznosu od 1.935,00 kn i 4.000,00 kn, budući da je u odgovoru na tužbu tuženik osporio iste kao nepotrebne, a tužitelj u postupku nije dokazao da su isti bili potrebni te da navedene usluge prednik tužitelja nije mogao ostvariti na teret HZZO-a.

52. U odnosu na prigovor doprinosa prednika tužitelja nastaloj šteti (čl. 1092. ZOO-a) valja ukazati da je shvaćanje ovog suda da prednik tužitelja nije doprinio nastaloj šteti.

53. Naime, u postupku je (već navedeno) utvrđeno:

54. Imajući to na umu, kao i da tuženik u postupku nije dokazao da je prednik tužitelja imao opravdanih i razumnih razloga očekivati da osiguranik tuženika neće zaustaviti svoje vozilo, odnosno da neće stati na crveno svijetlo i da prednik tužitelja zbog toga nije trebao krenuti na pješački prijelaz nakon njemu upaljenog zelenog svijetla, ne postoji doprinos prednika tužitelja štetnom događaju.

55. U takvoj situaciji okolnost da je prednik tužitelja mogao uočiti nailazak osobnog vozila osiguranika tuženika kratko prije i u trenutku stupanja na kolnik, ne može (samo po sebi) dovesti tuženika u povoljniju pravnu poziciju.

56. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 5. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (zbroj zahtjeva 113.440,36 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa), te troškovniku tužitelja (list 314 i 331 spisa).

57. Prije svega valja ukazati da primjenom odredbe članka 37. stavak 1. ZPP-a kod subjektivne kumulacije, kada više tužitelja postavlja zahtjev koji se temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, a u parnici ih zastupa jedan odvjetnik, vrijednost predmeta spora se određuje zbrojem zahtjeva svih tužitelja s tim da se primjenjuje i odredba Tarife o uvećanju nagrade za radi zastupanja više osoba (tako i Županijski sud u Bjelovaru u odlukama Gž-1165/2022-2 od 17. studenoga 2022. i Gž-603/2022-3 od 1.rujna 2022.).

58. Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske je

- u odluci posl. br. Rev 2752/11-2 od 22. rujna 2015. izrazio pravno shvaćanje:

„Ne mogu se prihvatiti ni revizijski navodi kojima tuženik pobija odluku o troškovima postupka navodeći da nižestupanjski sudovi nisu pravilno utvrdili vrijednost predmeta spora prilikom izračuna visine nagrade za zastupanje i naknade koja pripada parničnim strankama jer da su suprotno odredbi čl. 37. st. 2. ZPP-a vrijednost predmeta spora utvrdili zbrajanjem zahtjeva svih tužitelja.

Prema odredbi čl. 37. st. 1. ZPP-a ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se određuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva, a prema odredbi st. 2. toga članka ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve ističu različiti tužitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv različitih tuženika, vrijednost predmeta spora se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

Iz sadržaja potonje odredbe proizlazi da u slučaju subjektivne kumulacije tužbenih zahtjeva vrijednost predmeta spora predstavlja vrijednost svakog pojedinog zahtjeva. Međutim, ta odredba je neprimjenjiva u slučaju odlučivanja o troškovima postupka na temelju odredaba čl. 161. ZPP-a“,

- te u odluci posl. br. Rev 486/2021-2 od 3. siječnja 2023. ponovno izrazio sljedeće shvaćanje:

„U ovoj pravnoj stvari radi se o slučaju subjektivne kumulacije u smislu odredbe čl. 37. ZPP prema kojoj odredbi ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora određuje se prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva (st. 1.), a ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve ističu različiti tužitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv različitih tuženika, vrijednost predmeta spora određuje se prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva (st. 2.).

Nadalje, prema odredbi čl. 161. st. 1. ZPP suparničari podmiruju troškove na jednake dijelove, a st. 2. ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud će prema razmjeru tog udjela odrediti koliki će dio troškova nadoknaditi svaki od suparničara.

Slijedom navedenog, kod subjektivne kumulacije, postojanje udjela suparničara podrazumijeva da ti udjeli predstavljaju zbroj vrijednosti pojedinih zahtjeva, pa je stoga kod donošenja odluke o troškovima parničnog postupka vrijednost predmeta spora pravilno utvrditi zbrajanjem vrijednosti zahtjeva svih tužitelja (u tom smislu i odluka ovog suda broj Rev 2752/2011-2 od 22. rujna 2015.).“,

- a što je potvrdio i u odluci Rev 1325/2022-2 od 5. rujna 2023. prema kojoj:

„U slučaju subjektivne kumulacije kada više tužitelja nastupa protiv tuženika s tužbenim zahtjevima na isplatu određenih novčanih iznosa pojedinom tužitelju parnični sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka vrijednost predmeta spora utvrđuje prema zbroju vrijednosti zahtjeva svih tužitelja.“.

59. Tužiteljima zastupanima po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. Tarife - 853 bodova), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 7.8 Tarife - 853 bodova), sastav podneska od 26.7.2019., 27.10.2021. (Tbr. 8. toč. 1. Tarife - 853 bodova svaki), zastupanje na ročištu 5.11.2019., 3.12.2024. (Tbr. 9. toč. 2. Tarife – 426,50 bodova svako), zastupanje na ročištu 21.1.2020., 10.3.2020., 6.10.2021., 24.3.2022., 5.3.2024. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife – 853 boda svako), sastav podneska od 30.6.2020., 1.12.2020., 6.10.2021., 22.3.2022., 2.12.2022. i 7.11.2024. (Tbr. 8.4. Tarife – 25 bodova svaki), odnosno ukupno 8680 bodova, što uvećano za zastupanje 5 tužitelja prema Tbr. 40.1. za 40% (3472 boda) iznosi 12152 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 24.304,00 eura, trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 6.076,00 eura, ukupno 30.380,00 eur, sukladno čl. 155. ZPP–a. Tom iznosu valjalo je pridodati i iznos pristojbe za tužbu u iznosu 412,50 eura (koliki iznos su tužitelji platili) te za presudu 663,36 eura (koliki iznos su tužitelji zatražili). Prema tome, tužiteljima je valjalo sveukupno priznati trošak parničnog postupka u iznosu od 31.455,86 eura, dok je u preostalom iznosu zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka valjalo odbiti kao neosnovan.

60. Tužiteljima nije priznat sastav podneska od 14.5.2021. budući da istim tužitelji navode da prihvaćaju nalaz i mišljenje vještaka, pa isti nije bio potreban u smislu članka 155. ZPP-a. Nije priznat trošak zatraženog predujma za prometno vještačenje , budući da iz spisa predmeta proizlazi (list 126 i 129 spisa) da je taj trošak podmirio tuženik. 61. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je (od presuđenja), temeljem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/19, 73/17 i 131/20, dalje u tekstu: Ovršni zakon) i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

62. Budući da nije uspio u postupku (osim u neznatnom dijelu) odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka.

U Zagrebu, 17. siječnja 2025.

Sudac

Petar Zaradić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja, uz pristojbu na presudu (vps: 113.440,36 eura)

2. tuženiku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte