REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-916/2022-28.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivanu Matančeviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Matić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa Odvjetničko društvo Župić i partneri, odvjetnici iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 11. studenog 2024., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 17. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, da tužitelju DG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati iznos od 700,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 2. studenog 2022. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, da tužitelju DG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.133,64 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana objave prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj traži naknadu štete u preostalom iznosu od 759,95 EUR sa zateznim kamatama od 2. studenog 2022. pa do isplate te u dijelu kojim traži naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 1. lipnja 2021. u Zagrebu došlo do štetnog događaja u kojem je tužitelj sudjelovao kao putnik u vozilu registarske oznake [registarska oznaka], a prometnu nesreću skrivio je RG vozilom registarske oznake [registarska oznaka] koje je na dan nesreće bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti. Tužitelj dalje navodi da je u opisanoj nesreći zadobio tjelesne ozljede i to ozljedu vratne kralješnice, što je dovelo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja tužitelja pa slijedom navedenog traži da mu tuženik nadoknadi neimovinsku štetu zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao i imovinsku štetu zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom. Također, navodi da se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom, ali šteta mu nije nadoknađena. Tužitelj traži da mu tuženik isplati ukupno 1.459,95 EUR sa zateznim kamatama od 2. studenog 2022. do isplate te da mu nadoknadi parnične troškove zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja, odgovornost svog osiguranika za prometnu nezgodu i činjenicu da je vozilo bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti, međutim, osporava visinu štete i zatraženi tijek zateznih kamata. Smatra da je tužitelj u predmetnoj prometnoj njezgodi zadobio samo lakšu tjelesnu ozljedu i da stupanj povrede prava osobnosti i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i traži da mu tužitelj nadoknadi prouzročene parnične troškove.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz medicinskim vještačenjem i uvidom u dostavljene isprave. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

4. Predmet spora je naknada štete koju je tužitelj pretrpio zbog prometne nezgode koja se dogodila dana 1. lipnja 2021. u Zagrebu, a u kojoj je tužitelj stradao kao putnik u vozilu registarske oznake [registarska oznaka]. Nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija stranaka te odgovornost tuženika za štetu. Među strankama je sporna visina štete, odnosno opravdava li težina zadobivenih ozljeda dosudu zatražene novčane naknade.

5. Stalni sudski vještak doc. prim. dr. sc. Jakša Filipović, specijalist kirurg, u svom je nalazu naveo da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljedu – stanje po trzajnoj povredi vrata. Prema mišljenju vještaka navedena ozljeda mogla se dogoditi u opisanoj dinamici ozljeđivanja pa stoga zaključuje da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljede. Vještak je ocijenio da po provedenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice, da je tužitelj zbog zadobivene ozljede pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta tri danja i manjeg intenziteta sedam dana kumulativno, da je primarni strah bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, a u daljnjem tijeku liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta trajao je jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana, a potom se nastavlja stanje u vidu tzv. kasnog straha u vidu bojazni i zabrinutosti u trajanju od sedam dana kumulativno. Prema mišljenju vještaka tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od dva sata dnevno kroz osam dana.

6. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka iz razloga što vještak nije pregledao tužitelja i što je isti sačinjen na temelju jednog medicinskog nalaza. Tužitelj nije imao primjedbi na provedeno vještačenje, a kao razlog nedolaska na pregled kod vještaka naveo je da je teško bolesna osoba, invalid, ovisnik o alkoholu i opojnim drogama, da boluje od depresije te da zbog prekomjerne težine ima probleme sa kretanjem.

7. Vještak je saslušan na glavnoj raspravi te je tom prilikom iskazao da iznesene ocjene predstavljaju iskustveno mišljenje o zadobivenoj ozljedi i uobičajenim tegobama koje su nastupile po ozljedi. Pojasnio je da s obzirom na prisutnu medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da nakon prvog pregleda liječenje nije nastavljeno niti je bilo aktivnih medicinskih postupaka, klinički pregled ne bi utjecao na nalaz i mišljenje. Također, istaknuo je da se svi vidovi nematerijalne štete po predmetnom štetnom događaju odnose samo na ozljeđivanje u predmetnom štetnom događaju i samo po navedenoj ozljedi isključivši premobirdni status tužitelja.

8. Sud je prihvatio mišljenje sudskog vještaka kao stručno i objektivno jer je isto utemeljeno na nalazu koji je pregledan i jasan, izrađen je na temelju dostavljene medicinske dokumentacije, a vještak je u svom iskazu naveo da pregled tužitelja ne bi utjecao na zaključke iznesene u pisanom nalazu i mišljenju, isto kao što niti ovisnost o narkoticima ili psihičke smetnje ne utječu na iznesene zaključke.

9. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1046. ZOO šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

10. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 1046. u svezi s odredbom čl. 19. st. 2. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade (čl. 1100. st. 1. ZOO).

11. Imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje fizičkih bolova te pretrpljeni strah, sud je ocijenio da tužitelju temeljem čl. 1100. ZOO pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 620,00 EUR. Zahtjev za isplatu pravične novčane naknade preko navedenog iznosa nije osnovan.

12. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je da je tužitelju tijekom liječenja i oporavka bila potrebna tuđa pomoć u ukupnom trajanju od 16 sata. Prema slobodnoj ocjeni suda (čl. 223. ZPP-a) cijena jednog radnog sata nekvalificiranog radnika u trenutku donošenja ove odluke iznosi približno 5,00 EUR pa je stoga tužitelju dosuđena naknada za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 80,00 EUR.

13. Sukladno odredbi čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23) tužitelj ima pravo na zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Budući da iz dopisa tuženika od 4. studenog 2021. (list 8 spisa) proizlazi da mu se tužitelj prethodno obratio s odštetnim zahtjevom, tužitelju su pored dosuđenog iznosa naknade štete dosuđene i pripadajuće zatezne kamate. Stopa zatezne kamate propisana je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO. 14. Odluka o naknadi parničnih troškova stranaka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP u vezi s odredbom čl. 155. ZPP. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23).

15. Tužitelju je priznat trošak odštetnog zahtjeva (Tbr. 32.), trošak sastava tužbe (Tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 9. svibnja 2022., 23. siječnja 2023. i 2. travnja 2024. (Tbr. 8/1) te trošak zastupanja na ročištima 27. listopada 2022. i 13. studenog 2024. (Tbr. 9/1) i to u iznosu od 200,00 EUR za svaku od navedenih radnji, što uvećano za porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46) po stopi od 25% iznosi ukupno 1.750,00 EUR. Ostale radnje nisu bile potrebne u smislu čl. 155. ZPP.

16. Prilikom utvrđivanja uspjeha stranaka u sporu sud je uzeo u obzir ne samo kvantitativan uspjeh stranaka, odnosno razmjer postavljenog tužbenog zahtjeva (1.459,95 EUR) i iznosa koji je tužitelju dosuđen (700,00 EUR) već i kvalitativan uspjeh stranaka u sporu. Tužitelj je u pogledu osnove uspio u cijelosti jer je dokazao da je u štetnom događaju pretrpio štetu koja opravdava dosudu pravične novčane naknade, a u pogledu visine uspio je s približno 48% zahtjeva. Dakle, ukupni uspjeh tužitelja u sporu iznosi približno 74% a kada se navedeni postotak umanji za uspjeh tuženika od 26% razlika u uspjehu u korist tužitelja iznosi 48%. Tuženik je stoga dužan tužitelju nadoknaditi razmjeran dio troškova zastupanja u iznosu od 840,00 EUR.

17. Tužitelju je priznat i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 240,56 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 EUR.

U Zagrebu 17. siječnja 2025.

Sudac

Ivan Matančević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u roku od 15 dana od dana objave presude, a za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

Dna:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćnicima