Republika Hrvatska
Općinski sud u Novom Zagrebu
Turinina 3
10100 Zagreb
Poslovni broj: 9 Pn-33/23-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Ani Tomašić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku iz Nove Gradiške, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 3. prosinca 2024., održane u prisutnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja EČ, odvjetničkog vježbenika u Zagrebu te zakonske zastupnice tuženika ZČ, zamjenice ODO u Zagrebu, 17. siječnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi :
"I. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB 52634238587, da tužitelju OČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati na ime naknade štete s osnova izgubljene zarade iznos od 16.188,86 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče počam od 22. kolovoza 2019. godine pa do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB 52634238587, da tužitelju OČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati na ime naknade štete iznos od 1.990,84 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče počam od 22. kolovoza 2019. godine pa do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
III. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnični trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužitelju OČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tuženiku Republika Hrvatska, OIB 52634238587, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.125,00 eura (dvije tisuće sto dvadeset pet eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 12. siječnja 2022. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. Tužitelj u tužbi navodi kako je istome temeljem Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj: 00072232 Ministarstva unutarnjih poslova RH od 21.08.2019, privremeno oduzeto motorno vozilo marke „Škoda“ tip Octavia, reg. oz. [registarska oznaka], BIH, godina proizvodnje 2010., broj šasije [broj šasije], te dvije registarske pločice, pripadajući ključ, potvrda o registraciji i zeleni karton za pripadajuće vozilo. 21. kolovoza 2019. djelatnici MUP RH su tužitelju kao formalnom i stvarnom vlasniku predmetnog vozila oduzeli vozilo zajedno sa pripadajućim reg. pločicama, ključem, potvrdom o registraciji i zelenim kartonom za isto vozilo, a uslijed počinjenja kaznenog djela iz čl. 326. Kaznenog zakona od strane vozača predmetnog vozila OČT, za koje počinjenje kaznenog djela je vozač OČT oglašen krivim pravomoćnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu pod posl. brojem K-587/19 od 09.10.2021., dok za navedeno djelo ni u kom pogledu (kaznenom/prekršajnom ili građanskom) nije odgovoran tužitelj. Formalni i stvarni vlasnik osobnog vozila marke „Škoda“ tip Octavia, reg. oz. [registarska oznaka], BIH, godina proizvodnje 2010., broj šasije [broj šasije], od trenutka oduzimanja istog vozila pa sve do danas je tužitelj OČ. Predmetnim vozilom od trenutka njegovog oduzimanja pa do 07.04.2021. sukladno Zapisniku MUP RH o vraćanju privremeno oduzetih predmeta, tužitelj kao poslovni subjekt ( vl. „J-AUTO“) nije bio u mogućnosti raspolagati i koristiti predmetno vozilo, bez obzira na činjenicu kako tužitelj nije počinitelj kaznenog djela radi kojega je vozilo privremeno oduzeto niti je na bilo koji način odgovoran za počinjenje istog, iako mu je predmetno vozilo služilo i bilo nužno potrebno radi obavljanja registrirane djelatnosti- iznajmljivanje vozila(rent-a-car).
Poslovanje tužitelja temelji se na pružanju usluga u smislu iznajmljivanja vozila, automobila i sl., na privremenu uporabu uz odgovarajuću naknadu, u koju svrhu je tužitelj koristio i predmetno vozilo, no kako je tužitelju neosnovano oduzeto isto vozilo to isti nije niti mogao koristiti svoje vozilo za obavljanje poslovne djelatnosti počevši od trenutka oduzimanja predmetnog vozila 21.08.2019. pa sve do 07.04.2021. Upravo zbog nemogućnosti korištenja predmetnog vozila za obavljanje registrirane poslovne djelatnosti tužitelju je nedvojbeno nastala šteta zbog čega isti ima pravo na izgubljenu zaradu. Tužitelj izgubljenu zaradu procjenjuje na iznos od 205,00 kn / dan odnosno ukupno 121.975,00 kn za vremensko razdoblje od trenutka oduzimanja predmetnog motornog vozila u vlasništvu tužitelja tj. od 21.08.2019. do 07.04.2021., a zbog nemogućnosti korištenja predmetnog vozila za obavljanje registrirane poslovne djelatnosti tužitelja. Također, od trenutka oduzimanja predmetnog automobila do trenutka njegova vraćanja tužitelju, istom vozilu je nedvojbeno umanjena i njegova tržišna vrijednost. Kako je dakle tužitelju neosnovano i na duži vremenski period oduzeto predmetno osobno motorno vozilo marke „Škoda“ tip Octavia, reg. oz. [registarska oznaka], BIH, godina proizvodnje 2010., broj šasije [broj šasije], istome je od trenutka oduzimanja vozila do njegova vraćanja tužitelju prouzročena šteta zbog čega tužitelju pripada pravo na naknadu nastale štete, a koju štetu tužitelj procjenjuje na iznos od 15.000,00 kn. Tužitelj se sukladno odredbi čl. 186a. Zakona o parničnom postupku dana 25.06.2021. obratio tuženiku ODO ZAGREB sa zahtjevom za mirno rješenje spora, no do mirnog rješenja spora nije došlo.
2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osporava osnovu, a tako i visinu tužbenog zahtjeva. Nesporno je da je od OČT, temeljem Zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta broj:511-19-37/3-1474-19 i Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 00072232 Ministarstva unutarnjih poslova RH od 21. kolovoza 2019., privremeno oduzeto vozilo marke Škoda tip Octavia reg. Oz. [registarska oznaka], BiH, god. proizvodnje 2010., broj šasije [broj šasije], te dvije registarske pločice, pripadajući ključ, potvrda o registraciji i zeleni karton za pripadajuće vozilo. Ovlašteni policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Zaprešić, dana 21. kolovoza 2019. su pri ulasku u područje Donje Bistre, Krapinska bb, zaustavili vozača predmetnog vozila OČT, te su ga tom prilikom zatekli u počinjenju kaznenog djela iz čl. 326. st. 1 Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18; dalje KZ/11) i to kaznenog djela protiv javnog reda, protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državni članici Europske Unije ili potpisnici Shengenskog sporazuma. Policijski službenici su postupajući temeljem čl. 261. Zakona o kaznenom postupku, a u svezi s člankom 212. Zakona o kaznenom postupku, zbog osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona , osnovano i zakonito, privremeno oduzeli navedeno osobno vozilo od vozača OČT, te o istom sačinili zapisnik i izdali potvrdu. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Zaprešić, podnijelo je protiv OČT kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, koje je nakon što je utvrdilo sve relevantne činjenice i prikupilo dokaze, podignulo optužnicu pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu. Nakon provedenog kaznenog postupka, Općinski sud u Novom Zagrebu donio je presudu broj 19 K-587/19-8 od 9. listopada 2020., kojom je OČT oglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 326. st.1. KZ/11, te kojom je odlučeno da će se privremeno oduzeto vozilo po pravomoćnosti presude vratiti vlasniku OČ iz [adresa], ovdje tužitelju. Presuda je postala pravomoćna dana 21. siječnja 2021. Tužena je dana 6. travnja 2021. zaprimila presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu broj 19 K-587/19-8 od 9. listopada 2020., te bez odgađanja, istog dana, putem elektroničke pošte izvijestila tužitelja da dođe u prostorije PP Zaprešić radi preuzimanja vozila. Tužitelj je sukladno navedenoj obavijesti pristupio dana 7. travnja 2021. u PP Zaprešić te mu je temeljem pravomoćne presude izvršen povrat predmetnog vozila, te je sačinjen zapisnik o vraćanju privremeno oduzetog predmeta, a o istom je, dopisom od 8. travnja 2021., obaviješten Općinski sud u Novom Zagrebu. U cijelosti se osporavaju navodi tužitelja da je predmetno vozilo oduzeto neosnovano. Tužena ističe da je odredbom čl. 261. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 126/19) propisano da predmeti koji se imaju oduzeti prema kaznenom zakonu, ili koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u postupku, privremeno će se oduzeti i osigurati njihovo čuvanje. Dakle, vozilo u vlasništvu tužitelja oduzeto je, sukladno odredbama 261. st. 1. Zakona o kaznenom postupku, jer je bilo sredstvo koje je uporabljeno za počinjenje kaznenog djela (prijevoz ilegalnih migranata). Budući da iz svega naprijed izloženog nesporno proizlazi da nema protupravnosti u radnjama djelatnika tužene, već naprotiv da su policijski službenici postupali u cijelosti zakonito, nema odgovornosti Republike Hrvatske za štetu tužitelju koju on eventualno trpi. Tužena smatra da je za eventualnu štetu koja je nastala tužitelju odgovoran OČT, koji je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu broj 19 K- 587/19-8 od 9 listopada 2020., osuđen zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 326 st. 1. Kaznenog zakona, ili da je za štetu odgovoran PČ s kojim je tužitelj imao sklopljen Ugovor o najmu vozila i koji nije postupio sukladno odredbama ugovora i nakon isteka roka za najam, vratio vozilo vlasniku. Opreza radi, tužena ističe i prigovor zastare te osporava i visinu štete koju tužitelj potražuje, jer se radi o iznosima, kako na ime izgubljene zarade, tako i umanjenja vrijednosti vozila, koje je tužitelj sam procijenio pa je visina određena paušalno i nije potkrijepljena niti jednim dokazom. Tužitelj nije dostavio niti jedno financijsko izvješće poslovnog subjekta iz prethodnog razdoblja temeljem kojeg bi se mogla utvrditi eventualna šteta. U odnosu na zahtjev za naknadu štete zbog umanjenja vrijednosti vozila isti je u cijelosti neosnovan jer tržišna cijena vozila ovisi o starosti vozila i navedenom bi se vozilu umanjila tržišna vrijednost i da je cijelo vrijeme bilo u posjedu tužitelja.
3. U dokaznom postupku sud je pročitao presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-587/19 na listu 6-9, zahtjev za mirno rješenje spora na listu 10-13, zapisnik o vraćanju privremeno oduzetih predmeta na listu 14, odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora na listu 15-16, ugovor o najmu na listu 17, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta na listu 30, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta na listu 31-32, dopis MUP PU Zagrebačke od 8. travnja 2021. na listu 40, službenu zabilješku na listu 72-73, zamolbu na listu 74, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Srećka Hlišća na listu 80-84, presudu i rješenje Županijskog suda u Zadru broj Gž-614/18 na listu 92-97, na ročištu održanom 3. prosinca 2024. saslušao je tužitelja, te je putem e spisa pročitao kazneni spis Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-587/19.
4. Analizom izvedenih dokaza u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23) kao rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.
5.
U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.
6.
Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade štete u vidu umanjene vrijednosti automobila kroz razdoblje privremenog oduzimanja, te radi naknade štete s osnove izgubljene zarade zbog nemogućnosti korištenja predmetnog vozila kroz razdoblje privremenog oduzimanja na temelju članka 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. , 29/18., 126/21 - dalje ZOO)
7. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21 - dalje ZOO) propisuje u odredbi čl. 1045. st. 1. da je onaj koji drugom prouzroči štetu dužan naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Čl. 1046. ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
8. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.
9.
Čitanjem kaznenog spisa Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-587/19 sud je utvrdio da je pravomoćnom presudom broj K-587/17 od 9. listopada 2020. optuženi OČT proglašen krivim što je 21. kolovoza 2019. u cilju stjecanja nepripadne materijalne koristi, za obećanu nagradu od 1.200,00 eura, nakon što je na neutvrđenom mjestu na području O preuzeo u osobno vozilo marke Škoda Octavia, bijele boje, bosanskih registarskih oznaka i broja 076-K-287 četiri (4) državljana Afganistana, iste prevozio do neutvrđenog mjesta na području Zaprešića, kako bi istima omogućio neovlašten boravak i kretanje na teritoriju Republike Hrvatske, a da bi po dolasku u Donju Bistru, Krapinska bb, istog dana oko 16,25 sati bio zaustavljen od strane policijskih službenika PUZ-a, Policijske postaje Zaprešić i zatečen u prijevozu stranih državljanina, čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda, protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Shengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po članku 326. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18.; dalje: KZ/11). Istom presudom su na temelju članka 270. stavak 1. i 2. ZKP/08 osobni automobil marke Škoda Octavia, bijele boje, bosanskih reg. oznaka [registarska oznaka], potvrda o registraciji broj [registarska oznaka] za osobni automobil Škoda Octavia reg. oznake [registarska oznaka], zelena karta ser. br. [serijski broj] za osobni automobil Škoda Octavia reg. oznake [registarska oznaka] i originalni ključ za daljinsko otključavanje za osobni automobil Škoda Octavia reg. oznake [registarska oznaka], oduzeti od optuženika uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta od 21. kolovoza 2019. ser. broj [serijski broj], te će se vratiti vlasniku OČ iz [adresa], po pravomoćnosti presude. Presuda je postala pravomoćna 21. siječnja 2021., a čitanjem spisa utvrđeno je kako je predmetnu presudu s potvrdom pravomoćnosti tuženik zaprimio 6. travnja 2021.
10. Čitanjem Zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta broj: 511-19-37/3- 1474-19 i Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 00072232 Ministarstva unutarnjih poslova RH od 21. kolovoza 2019., utvrđeno je da je privremeno oduzeto vozilo marke Škoda tip Octavia reg. Oz. [registarska oznaka], BiH, god. proizvodnje 2010., broj šasije [broj šasije], potvrda o registraciji broj [registarska oznaka], zelena karta ser. br. [serijski broj] te originalni ključ za pripadajuće vozilo.
11. Čitanjem Zapisnika o vraćanju privremeno oduzetih predmeta broj :511-19- 37/3-K- 201/2019 od 7. travnja 2021. utvrđeno je kako su gore navedeni privremeno oduzeti predmeti temeljem Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 00072232 vraćeni tužitelju 7. travnja 2021., a što je isti potvrdio svojim potpisom navedenog zapisnika.
12. Odredbom čl. 261. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 126/19) propisano je da predmeti koji se imaju oduzeti prema kaznenom zakonu, ili koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u postupku, privremeno će se oduzeti i osigurati njihovo čuvanje.
13. Člankom 50. Ustava (NN broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14, dalje: Ustav) uređene su ustavnopravne mogućnosti oduzimanja odnosno ograničavanja prava vlasništva radi zaštite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zaštićenih ustavnih dobara. Tako je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.
14. Navedenim, tijela državne vlasti nemaju apsolutno pravo na ograničenje vlasničkih prava odnosno prilikom ocjene zakonitosti ograničenja pojedinog prava mora se cijeniti postupanje tijela državne vlasti zbog kojeg osoba biva ograničena u konzumaciji svojeg prava, da između zaštite javnog interesa i zaštite prava vlasništva tužitelja u konkretnom slučaju bude postignuta pravična ravnoteža, odnosno da tužitelj ne trpi štetu znatno dulje i u većem opsegu nego što je bio dužan i nego što je to bilo nužno. Slijedom navedenog, tužitelj kao vlasnik vozila nema pravo na naknadu štete u visini umanjenja vrijednosti vozila te u visini izmakle zarade kroz vrijeme trajanja oduzimanja budući da nije u većem opsegu i u duljem vremenskom razdoblju trpio štetu negoli je to bilo nužno radi zadovoljenja javnog interesa (nametanja pretjeranog tereta u smislu mogućnosti tužitelja da raspolaže svojom imovinom). Naime presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-587/19 od 9. listopada 2020. kojom je predmetno vozilo oduzeto tužitelju te je određeno da će mu se isto vratiti po pravomoćnosti presude, postala je pravomoćna 21. siječnja 2021., ista presuda s klauzulom pravomoćnosti uručena je tuženiku 6. travnja 2021., a vozilo je vraćeno tužitelju temeljem Zapisnika o vraćanju privremeno oduzetih predmeta broj :511-19-37/3-K- 201/2019 od 7. travnja 2021.
15. „Nezakonit rad“ (tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i uprave, državnih odvjetnika ili zamjenika državnih odvjetnika, sudaca) predstavlja postupanje protivno zakonu ili drugom propisu ili propuštanje da se zakon ili drugi propis primijeni s voljom ili pristankom da se trećem nanese šteta, a nepravilan rad je činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti s postojanjem volje ili pristanka da se time oštete prava i interesi trećeg. U situaciji kada postoji osnovana sumnja za počinjenje određenog kaznenog djela privremeno oduzimanje predmeta se ne može smatrati nezakonitim radom, već upravo suprotno radi se o postupanju u okviru ovlasti i zakona od strane nadležnih državnih tijela, u konkretnom slučaju policije. U takvim okolnostima, obzirom na funkciju i nadležnost državnog odvjetništva, u odnosu na ovlaštenje za progon i zastupanje optužbe za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti, nema nezakonitog ili nepravilnog rada.
16. Za postojanje javnopravne odgovornosti države za štetu, u smislu Zakona o sustavu državne uprave (NN 66/19), moraju biti kumulativno ispunjene tri pravne pretpostavke: prvo, nezakoniti ili nepravilni rad tijela državne uprave, u konkretnom slučaju policije, drugo, postojanje štete koja je zbog toga nastala oštećeniku i treće, postojanje uzročne veze između nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i nastale štete oštećeniku.
17. U konkretnom slučaju iz prethodno citiranih odluka nije utvrđeno da bi došlo do nepravilnog, a isto tako nezakonitog rada, pa ne postoje niti pretpostavke za odgovornost tužene.
18. U odnosu na zahtjev za naknadu štetu zbog izgubljene zarade, valja također navesti kako tužitelj nije niti dokazao da je oduzimanjem vozila bio spriječen u ostvarenju dobitka koji se mogao očekivati prema redovnom tijeku stvari, jer nema evidencije poslovanja niti po vrsti niti po sadržaju, nije dostavio podatke o registriranoj djelatnosti odnosno dozvolu za obavljanje iste, pa kada bi i postojao nezakonit ili nepravilan rad tijela tuženice, ne bi postojala šteta prouzročena takvim radom. Naime, tužitelj tijekom cijelog postupka tvrdi kako je predmetnim vozilom obavljao registriranu poslovnu djelatnost – iznajmljivanje vozila, dok u prilog svojim tvrdnjama nije dostavio relevantne dokaze. Također, tužitelj već u tužbi podnesenoj 12. siječnja 2022. predlaže provesti financijsko-knjigovodstveno vještačenje na okolnost utvrđenja iznosa izgubljene zarade koji procjenjuje na 16.188,86 eura, međutim niti u tužbi niti kasnije tijekom postupka ne dostavlja dokumentaciju kao temelj za izvođenje istog dokaza, slijedom čega je sud na ročištu 19. listopada 2023. odbio tužitelja s prijedlogom za daljnju dodjelu roka i zaključio prethodni postupak. Tužitelj opet na ročištu 3. prosinca 2024. traži da se provede dopunsko vještačenje i dodjelu roka za dostavu dokumentacije, a isto mu je odbijeno raspravnim rješenjem. Također, tužitelj je na ročištu održanom 3. prosinca 2024. iskazao da se ne može točno izjasniti kolika je izgubljena zarada za vrijeme navedenog razdoblja kada mu je predmetno vozilo bilo oduzeto, isto vozilo iznajmljivao je za 50,00 eura dnevno, te smatra kako je predmetno vozilo moglo u vremenu oduzimanja postići zaradu od oko 75%. Iskazao je da se ne može točno očitovati koja mu je godišnja zarada. Dakle, tužitelj niti jednim dokazom podnesenim u tijeku postupka nije potkrijepio svoje navode.
19.
Dakle, iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlazi da su kumulativno ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o sustavu državne uprave, u svezi s općom odredbom članka 1045. Zakona o obveznim odnosima, o nastanku štete, a time ni postojanje odštetne odgovornosti tuženika prema toj zakonskoj odredbi za odgovornost tuženika niti osnovanost zahtjeva za isplatom izmakle koristi te umanjenja imovine.
20. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 154. st. 1. ZPP- a, u svezi sa člankom 164. Zakona o parničnom postupku. Člankom 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.
21. S obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u postupku, to mu je tužitelj dužan nadoknaditi cjelokupne troškove postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 138/23 – dalje: Tarifa). Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), sastava podneska od 19.2.2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), zastupanja na ročištu 19.10.2023. i 3.12.2024., svako u iznosu od 500,00 eura (Tbr.9. toč.1. Tarife), te zastupanja na ročištu 20.4.2023. u iznosu od 125,00 eura (Tbr.9.toč.5. Tarife). Dakle ukupno priznati trošak tužitelju iznosi 2.125,00 eura.
22. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.
Zagreb, 17. siječnja 2025.
Sudac
Ana Tomašić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste, putem Općinskog suda u Novom Zagrebu, na nadležni Županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH 21/22), pismeno u tri istovjetna primjerka.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika