Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama – Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje – Buie

Via dell'Istria 1, 52460 Buie

Posl. br. R1-3/2020-91

(ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u izvanparničnoj stvari I. predlagatelja BD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II. predlagatelja AD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III. predlagatelja FD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju, protiv protustranke REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, radi osnivanja nužnog prolaza, 17. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Osniva se nužni prolaz kao služnost prava staze i prava kolnika u korist povlasnih nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja BD, AD i FD, na teret poslužnih nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke Republike Hrvatske, u obliku i površini od 407 m[2] , prikazanim zelenom, roza i plavom bojom na Situacionom planu od 20. travnja 2022. izrađenom po mjerničnom vještaku Antoniu Labincu, koji je sastavni dio ovog rješenja.

II. Predlagatelji su dužni na ime naknade za osnovani nužni prolaz isplatiti protustranci Republici Hrvatskoj iznos od 14.954,63 eura (četrnaesttisućadevetstopedesetčetiri eura i šezdesettri centa) u roku 15 dana.

III. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja i po isplati naknade iz t. II. rješenja, predlagatelji su ovlašteni ishoditi upis stečenog prava iz t. I. ovog rješenja u zemljišnoj knjizi.

IV. Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadu troškova postupka.

(ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

Obrazloženje

1. Predlagateljica KD je Općinskom sudu u Puli-Pola, Stalnoj službi u Rovinju-Rovigno podnijela 7. studenog 2016. prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza u predmetnom postupku.

1. 1. Naredbom predsjednice Općinskog suda u Puli-Pola broj 42 Su-122/16- 128 od 14. studenog 2016. određena je ponovljena automatska dodjela predmeta jer je isti bio dodijeljen u rad sudskom savjetniku, koji Godišnjim rasporedom poslova nije bio određen za rješavanje takvog predmeta, te je dodijeljen u rad sutkinji tog suda u Stalnoj službi Buje-Buie.

1. 2. Zbog odlaska sutkinje kojoj je predmet raspoređen u rad, u mirovinu, naredbom predsjednika sada Općinskog suda u Pazinu (Stalna služba u Bujama- Buie je sada jedinica Općinskog suda u Pazinu) broj 48 Su-9/2021-9 od 13. travnja 2021. određena je ponovljena automatska dodjela predmeta, te ponovno naredbom broj 48 Su 9/2022-8 od 9. ožujka 2022. radi stupanja uređujuće sutkinje na sudačku dužnost i formiranja nove referade.

2. U prijedlogu za osnivanje nužnog prolaza navodi se da je predlagateljica vlasnica k. č. [katastarska čestica] vinograd površine 4504 m² i k. č. [katastarska čestica] vinograd površine 1038 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Protustranka je vlasnica k. č. [katastarska čestica] oranica površine 2760 m² i k. č. [katastarska čestica] vinograd površine 794 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. S postojeće prometnice naselja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do svojih nekretnina koje su predmet ovog postupka, predlagateljica nema nikakve putne veze. Najprikladniji i najkraći put kojima dolazi do istih je preko predmetnih nekretnina protustranke. Radi ishođenja rješenja o uvjetima gradnje na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predlagateljica mora osnovati pristupni put, sukladno uvjetima koje predviđa prostorni plan uređenja Općine Tar-Vabriga. Najprikladniji, odnosno najkraći i jedini put kojim može doći na k. č. [katastarska čestica] k. č. [katastarska čestica] je preko k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] vlasništvu protustranke i to tako da put ide duž cijele južne međe k. č. [katastarska čestica] u dužini od 19,63 m² i širini od 1,44 m² te se nastavlja uz južnu među k. č. [katastarska čestica] dužini od 12,19 m² i širini od 1,44 m² pa uzduž po k. č. [katastarska čestica] prema k. č. [katastarska čestica] i to s istočne strane u dužini od 36,26 m², a sa zapadne strane u dužini od 37,89 m² i širini od 8,00 m², sve kako je to prikazano na posebnoj geodetskoj podlozi od 15. lipnja 2009. izrađenoj po Geodil Poreč, koja je sastavni dio ldejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole za formiranje pristupnog puta i prijedlog parcelacije od 07/2009, broj 039/2009 izrađenog po LD, dipl.ing. građ. Opisanim pravcem čini se najmanja šteta te je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje nekretninama predlagatelja veća od štete koja bi nastala na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužnim nekretninama. Predlagateljica je voljna platiti protustranci za poslužne nekretnine novčanu naknadu za osnovani nužni prolaz prema procjeni sudskog vještaka gospodarske i građevinske struke. Ona će po potrebi uskladiti zahtjev radi osnivanja nužnog prolaza nakon provedenog uviđaja i vještačenja po predloženim vještacima. Slijedom navedenog, predlagateljica predlaže da sud na temelju odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

donese rješenje kojim se osniva nužni prolaz kako je to prethodno navela u prijedlogu.

3. Čitanjem izvadaka iz zemljišne knjige utvrđeno je da je u trenutku podnošenja prijedloga kao vlasnica povlasnih nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila upisana predlagateljica KD, a kao vlasnik poslužnih nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je upisana protustranka Republika Hrvatska.

4. Tijekom postupka predlagateljica KD je preminula pa je rješenjem posl. br. R1-443/2016-26 od 22. studenog 2018. utvrđeno da je 30. travnja 2018. smrću predlagateljice KD nastupio prekid u ovom postupku, te su odmah pozvani nasljednici predlagateljice pok. KD, njezini sinovi BD, AD i FD da preuzmu postupak, čime se postupak smatra nastavljenim (sada pod posl. br. R1-3/2020).

5. Na ročištu održanom 13. rujna 2017. zastupnica protustranke nije se protivila vođenju ovog postupka, s time da je navela da će se detaljnije očitovati nakon uviđaja.

6. Radi identifikacije predmetnih nekretnina, procjene vrijednosti nekretnina i utvrđenja mogućnosti određivanja nužnog prolaza, izveden je dokaz uviđajem uz prisustvo vještake mjernične, gospodarske i građevinske struke.

7. Na ročištu održanom na mjestu događaja, u naselju Rošini, 9. veljače 2018., nakon što su stranke pokazale svoje nekretnine, uviđajem je utvrđeno da se predmetne nekretnine protustranke nalaze uz zemljani seoski put, a kojim se i pristupilo do predmetnih nekretnina, te da se nekretnine predlagatelja (tada predlagateljice) nalaze sjeverno od nekretnina protustranke, te da do istih nema direktnog pristupa, odnosno da se dijelom zemljanog puta može prići u blizinu istih, a koji zemljani put vodi od prethodnog zemljanog puta u pravcu sjevera.

8. Mjernični vještak Antonio Labinac naveo je da se predmetnim nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] u naselju Rošini, pristupa preko javnog puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se neposredno uz navedeni put gdje na dijelu iste stoji utabani zemljani puteljak preko kojeg se pristupa na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Vještak je konstatirao da se obje katastarske čestice u vlasništvu protustranke, u naravi nalaze unutar prostora ograđenog žičanom ogradom. Identificirao je da nekretnine predlagatelja oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] neposredno graniče sa svoje južne strane s navedenim nekretninama u vlasništvu protustranke. U naravi se radi o neobrađenoj oranici. Nadalje, vještak je naveo da komunikacije preko dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dijelu utabanog puta ne omogućava pristup na parcele predlagatelja oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] s obzirom na to da se radi o uskom prolazu koji je zarašten, te da se na putu nalaze balvani, i da je pri tome vidljivo i da predmetni zemljani puteljak u nastavku nije ni utaban. Utvrdio je da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti nalazi (ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

unutar građevinskog područja, da je dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dijelom unutar građevinskog područja, a dijelom poljoprivrednog područja, te da je dio k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], dijelom unutar građevinskog područja. Kada je mjerničnom vještaku predočen prijedlog parcelacije (str. 24), te pozvan da se izjasni o tome da li bi se predmetni nužni prolaz nalazio unutar ili izvan građevinskog područja, odnosno da li na građevinskom ili poljoprivrednom zemljištu, mjernični vještak je naveo da bi se predmetni nužni prolaz najvećim dijelom nalazio na poljoprivrednom zemljištu, osim u jednom neznatnom dijelu radi proširenja puta kojim je pristupljeno na lice mjesta, a oznake je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skladu s prostornim planom Općine Tar-Vabriga.

8. 1. Prilikom uviđaja utvrđivalo se postoje li i drugi pristupni putevi do predmetnih nekretnina. Tako je utvrđeno da je put koji je pokazan od strane protustranke na ortofoto snimci, asfaltirana cesta u naselju Rošini koja se proteže prema zapadu, a koja završava prije početka oranica, odnosno vinograda, time da se na kraju asfaltiranog puta nalazi hrpa naslaganih drva, te da nije moguć pristup do nekretnina predlagateljice.

8. 2. Mjernični vještak je pozvan da identificira nekretnine kojima prolazi predmetni asfaltirani put, te naveo da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravni asfaltirani put ili cesta, te da se isto odnosi i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi asfaltirani put. Da bi se pristupilo u pravcu zapada prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vještak je utvrdio da se treba proći preko dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi dijelom asfaltirani put), te dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi najvećim dijelom zasađeni vinograd na čijem je južnom dijelu manjim dijelom asfaltirani put, a u ostatku, u pravcu zapada do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je travnata površina). Prilikom uviđaja zatečena je hrpa naslaganih ogrjevnih drva. Potom se u obilasku došlo do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je dijelom u naravi vinograd (sa sjeverne strane), a s južne strane je neobrađena oranica, nakon koje se dolazi do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu predlagateljice. Prema tome, mjernični vještak je utvrdio da pristup do nekretnine predlagateljice nije moguć ni s te strane. Kada je vještaku predočen prijedlog parcelacije (str. 24), isti je naveo da je ucrtani put označen kao 859/A i 859/C u skladu s odredbama iz prostornog plana, sukladno pravilima struke za projektiranje prometnica i odredbi iz plana na temelju kojih prometnica ne može biti duža od 90 m bez da ima izlaz na drugu cestu. Mjernični vještak je iskazao da je predmetni predloženi put trenutno najbolje rješenje u odnosu na stanje susjednih nekretnina, uzevši u obzir da se tim prijedlogom zaštićuju interesi Republike Hrvatske jer se formira građevinska parcela u najvećem dijelu bez da put kao takav ulazi unutar građevinskog područja, a sve s obzirom na to da bi došlo do znatno većeg gubitka vrijednosti za protustranku da je taj put predviđen u građevinskom području , samo na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu gdje postoji utabani zemljani put. Kada bi se u tom dijelu formirao put širine 8 m, kako je to predviđeno prostornim planom, tada Republika Hrvatska ne bi imala mogućnost formirati ni jednu građevinsku parcelu.

9. Mjernični vještak Antonio Labinac dostavio je u spis skicu izmjere za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 48-49).

(ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka gospodarske struke Ranka Anđelinija (str. 57- 65) proizlazi da se predmetne nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze uz zapadnu granicu naselja Rošini i da čine jednu cjelinu. Predmetna cjelina nekretnina svojim južnim dijelom graniči s javnim putem oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Istočni dio u površini od 574 m[2] poslužne nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se unutar građevinskog područja, a zapadni veći dio u površini od 2186 m[2] se nalazi izvan granica građevinskog područja. Prema prijedlogu i skici služnost prolaza osnovala bi se uz istočni rub k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi izvan granica građevinskog područja. Predmetna služnost na skici mjerničnog vještaka označena je kao 859/C u površini od 332 m[2] . Na poslužnu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolazi se preko javnog makadamskog puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Približno mjesto osnivanja nužnog prolaza u naravi predstavlja pašnjak.

10. 1. Vještak gospodarske struke izvršio je procjenu tržišne vrijednosti nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije osnivanja prava služnosti prolaza u iznosu od 76.663,00 kuna (sada 10.174,93 eura). Potom je utvrdio iznos naknade za poslužnu nekretninu oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uslijed osnivanja prava služnosti prolaza, u iznosu od 12.800,00 kuna (sada 1.698,85 eura).

11. U podnesku od 7. studenog 2018., protustranka je navela da je potrebno dopuniti nalaz mjerničnog vještaka. Naime, na upit zakonskog zastupnika protustranke prilikom uviđaja, da li je predloženi nužni prolaz prema skici uz prijedlog, jedini mogući način pristupa nekretnini predlagatelja, da se mjernični vještak na terenu, a niti u nalazu nije očitovao o svim mogućim pristupima nekretnini predlagatelja, pa da stoga nije moguće utvrditi ispunjenje pretpostavke da do iste nema nikakve odnosno da nema druge prikladne veze s javnim putem, odnosno da nije moguće utvrditi da li se nužni prolaz s manje opterećenja može odrediti preko drugih susjednih nekretnina. Nadalje, protustranka je istakla da je iz nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka razvidno da je on nastalu štetu iskazao kao vrijednost dijela nekretnine protustranke koji je predložen za nužni prolaz. Protustranka smatra da je u skladu s odredbom čl. 224. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i sudskom praksom pored navedenog potrebno uzeti u obzir i eventualno umanjenje vrijednosti nužnim prolazom opterećene nekretnine odnosno da vlasniku poslužne nekretnine pripada puna novčana naknada za sve što će on trpjeti i biti oštećen, a koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje (odluka VSRH Rev 1259/2012). Slijedom navedenog predlaže da i vještak gospodarske struke dopuni svoj nalaz i mišljenje, nakon što mjernični vještak dostavi očitovanje o svim mogućim pristupnim putevima nekretnini predlagatelja, jer ocjenu o ispunjenju pretpostavki za osnivanje nužnog prolaza preko nekretnine protustranke donosi sud na temelju nalaza vještaka odgovarajuće struke.

12. Mjernični vještak Antonio Labinac dostavio je 14. veljače 2020. očitovanje odnosno dopunu nalaza i mišljenja vezano za primjedbe protustranke. U očitovanju navodi, a vezano za mogućnost pristupa do nekretnina predlagateljice oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], uz manje opterećenje preko drugih nekretnina (primjerice preko nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) da za naselje Rošini koje se nalazi na području Općine Tar-Vabriga ne postoji plan uređenja nižeg reda (UPU) (ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

niti ne postoji obveza izrade istoga čijom bi se izradom nedoumice po pitanju prometnica definirao već samo PPUO (prostorni plan uređenja Općine Tar-Vabriga). Nadalje, vještak navodi da je prilikom izrade idejnog rješenja (prijedloga predlagateljice) i Situacionog plana od 7. travnja 2018. u vrijeme ondašnjeg PPUO i odredbama u tekstualnom dijelu plana koje se tiču oblikovanja prometnica (širina i maksimalna dužina bez spoja na drugu prometnicu s planiranim okretištem) uz poštivanje najmanje mogućeg opterećenja parcele oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranke, najveći dio planirane prometnice planiran na dijelu izvan građevinskog područja. U odnosu na mogući pristup preko dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pošto je parcela u privatnom vlasništvu i nalazi se unutar građevinskog područja, te je u naravi dijelom oranica i dijelom vinograd, i nema odgovarajuću širinu minimalno 8 m prema odredbama starog PPUO, vještak smatra da nije moguć pristup preko te nekretnine.

13. Vještak građevinske struke UD u nalazu i mišljenju od 29. srpnja 2021. (str. 109-131) očitovao se o najmanjoj dopuštenoj širini ceste (prolaza) na području naselja Rošini prema Prostornom planu naselja Tar-Vabriga koja iznosi 8,50 m. Vještak je utvrdio da ne postoji drugi prolaz koji bi bio ekonomičniji od predloženog. Drugi mogući pristup je s javno prometne površine na k. č. [katastarska čestica] i to preko k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Budući da se obje te čestice nalaze unutar građevinskog područja i kako je potrebno izdvojiti cca 190 m[2] k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], počinila bi se veća šteta poslužnim nekretninama. Prema procjeni vještaka u slučaju da se kao nužni prolaz formira u najmanjoj dopuštenoj širini, vrijednost poslužnih nekretnina bi se umanjila za vrijednost koju je naveo vještak gospodarske struke u svom nalazu i mišljenju, s obzirom na površinu od 332 m[2] po cijeni od 38,26 kuna (sada 5,07 eura) / m[2] , što sve ukupno iznosi 12.800,00 kuna (sada 1.698,85 eura). Prema mišljenju vještaka, povećanje vrijednosti povlasnih nekretnina k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] očituje se u činjenici da osnivanjem puta koji udovoljava urbanističke uvijete prema prostornom planu čestice postaju zemljišta I. kategorije te je povećanje vrijednosti u razlici između zemljišta I. kategorije i zemljišta II. kategorije. Vještak je u nalazu utvrdio da je vrijednost zemljišta I. kategorije 1.852.570,50 kuna, a vrijednost zemljišta II. kategorije 1.482.056,40 kuna pa povećanje vrijednosti iznosi 370.514,10 kuna.

14. Predlagatelji (nasljednici predlagateljice KD) su u podnesku od 28. rujna 2021. predložili da sud pozove mjerničnog vještaka da dopuni Situacioni plan od 7. travnja 2018. tako da prikaže predložen nužni prolaz puta širine 8,50 m, sukladno Prostornom planu naselja Tar-Vabriga, tako da i dalje ostane dimenzijama i položajem prikazan dio k. č. [katastarska čestica] koji bi činio dio prolaza – puta, a da razliku u širini puta, preostalih 0,50 m prikaže grafički i izračuna novu površinu (bila je 330 m[2] dok je pretpostavljana širina prolaza od 8 m) na dodatnom dijelu k. č. [katastarska čestica] odnosno da Situacionim planom ili skicom grafički nedvojbeno prikaže dimenzijama, oblikom i površinom nužni prolaz (put) odnosno dijelove k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] koji bi "ušli" u put i dijelove katastarskih čestica koji bi i dalje činili građevinsko odnosno poljoprivredno zemljište, kao i da se pozove vještak gospodarske struke nakon izrađene dopune mjerničnog vještačenja da utvrdi konačnu vrijednost dijela poslužne nekretnine k. č. [katastarska čestica], odnosno iznos umanjena vrijednosti te katastarske čestice i (ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

konačno da pozove vještaka građevinske struke da nakon dopune mjerničnog vještačenja utvrdi umanjenje vrijednosti poslužne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15. Mjernični vještak Antonio Labinac je 20. travnja 2022. izradio dopunu Situacionog plana (str. 142).

16. Vještak gospodarske struke Ranko Anđelini je u dopuni nalaza i mišljenja od 30. rujna 2022. (str. 155-171) utvrdio iznos naknade za poslužnu nekretninu k. č. [katastarska čestica] (vrijednosni gubitak). U skladu s dopunom Situacionog plana mjerničnog vještaka i prijedlogu predlagatelja po kojemu bi se služnost osnovala po zapadnom, rubnom dijelu te nekretnine, u površini služnosti od 351 m[2] , vještak Ranko Anđelini izračunao je iznos naknade na ime umanjenja vrijednosti prostora za izvršavanje služnosti puta na poslužnoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] (0,30 (koeficijent za preračunavanje vrijednosti služnosti puta) x 61,83 kuna x 351 m[2] ) u visini od 6.510,70 kuna, te na ime okrnjenosti zbog trajnog ograničenja vlasništva na cijeloj nekretnini (2186 m[2] – 351 m = 1835 m x 61,83 kune = 113.458,05 kuna x 0,16 (koeficijent okrnjenosti)), da iznos naknade iznosi 18.153,28 kuna. Prema mišljenju vještaka ukupni vrijednosni gubitak zbog osnivanja prava služnosti puta odnosno iznos naknade za poslužnu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 24.663,99 kuna (sada 3.273,47 eura).

17. Vještak građevinske struke UD je u nalazu i mišljenju od 4. ožujka 2024. (str. 205-224) utvrdio iznos naknade uslijed osnivanja prava služnosti puta na poslužnoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještak je izvršio procjenu naknade za potpuno izvlaštene nekretnine prema načelu prethodnog učinka. Na ime naknade za gubitak prava odnosno naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu utvrdio je iznos od 11.541,52 eura, te na ime umanjenja vrijednosti te poslužne nekretnine za dio nekretnine (30 m[2] ) za koji je predloženo osnivanje nužnog prolaza, utvrdio visinu naknade od 139,64 eura. Prema tome, prema izračunu suda, sveukupni iznos naknade za poslužnu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bi iznosio 11.681,16 eura.

18. S obzirom na primjedbe protustranke, mjernični vještak je u očitovanju od 14. veljače 2020. (str. 229) naveo da uvjerenje o statusu nekretnine iz prostornog plana dostavljeno od strane protustranke za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim se iskazuje da se katastarska čestica u cijelosti nalazi izvan građevinskog područja nije točno, te da je pogrešno utvrđeno da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti izvan građevinskog područja, jer se dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s istočne strane nalazi unutar građevinskog područja. Istaknuo je da je na Situacionom planu vidljivo da je dio k. č. [katastarska čestica] koji se nalazi s istočne strane unutar građevinskog područja, obilježen oznakom 859/D. Dio k. č. [katastarska čestica] koji se nalazi dijelom unutar obuhvata građevinskog područja u površini od 26 m[2] na planu u žutoj boji, a dio izvan obuhvata građevinskog područja u površini od 332 m[2] na planu u modroj boji, a dio planiran kao prometnica da je obilježen s oznakom 859/C.

19. Protustranka u podnesku od 27. ožujka 2024. iznosi primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke jer da se u procjeni građevinskog zemljišta (ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

koristio podacima za poljoprivredno zemljište i na temelju toga iskazao vrijednost traženog. Osim toga, ne slaže se s mišljenjem predlagatelja da bi se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazila danas i u vrijeme pokretanja postupka izvan granica građevinskog područja s obzirom na uvjerenje o statusu nekretnine od 4. svibnja 2017.

20. Predlagatelji su prihvatili dopunu Situacionog plana od 20. travnja 2022. mjerničnog vještaka Antonia Labinca, dopunu vještačenja vještaka gospodarske struke Ranka Anđelinija od 30. rujna 2022., kao i nalaz i mišljenje građevinskog vještaka i dopunu od 5. srpnja 2024.

21. Vještak građevinske struke UD se na primjedbe protustranke očitovao u podnesku od 5. srpnja 2024. Istaknuo je da su urbanistički uvjeti za pristup čestica na javno prometnu površinu ili formiranje nove javno prometne površine iz PPU Općine Tar-Vabriga od 2018. i danas važećem Prostornom planu od 16. veljače 2022., nepromijenjeni. Shodno tome da su i površine koje je mjernični vještak Antonio Labinac naveo u svom elaboratu i danas važeće. Vezano za primjedbu zašto je pri izračunu naknade za izvlaštenje nekretnine unutar građevinskog područja koristio vrijednost zemljišta izvan građevinskog područja, očitovao se navodeći da se prema Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilniku o metodama procjene nekretnina za izračun vrijednosti čestica za koje ne postoji tržište, predvidio izračun prema načelu prethodnog učinka. Pojasnio je da pod terminom " nekretnine za koje ne postoji tržište" razumijevaju i trajne površine javne namjene koje su i zakonski u statusu van tržišta. Prema načelu prethodnog učinka ako su posljedični dobici veći od posljedičnih gubitaka (što znači da je čestica formiranjem prometnice prema PPU promijenila status iz zemljišta druge kategorije u prvu kategoriju, čime joj je porasla vrijednost m[2] na preostalom dijelu više od vrijednosti izvlaštenog dijela). Budući da je navedeno primjenjivo u predmetnom slučaju, vrijednost naknade je vrijednost poljoprivrednog zemljišta, a prema čl. 50. st. 4. ZPVN-a iznos naknade ne može biti manji od vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

22. Protustranka u podnesku od 5. srpnja 2024. navodi da iz nalaza vještaka građevinske struke, a dijelom i nalaza vještaka mjernične struke od 14. veljače 2020. proizlazi da isti trasu služnosti definiraju kao javnu površinu odnosno prometnicu. Smatra da u konkretnom slučaju nije moguće osnivanje nužnog prolaza preko javne površine odnosno na nekretninama koje su urbanističkim planom uređenja predviđene kao javna prometnica s obzirom na to da se navedeno protivi javnim interesima. Ističe da ej prilikom identifikacije nekretnine na terenu 9. veljače 2018. mjernični vještak naveo da se k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze unutar prostora ograđenog žičanom ogradom, a što isto ukazuje na primjenu čl. 224. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

23. Na ročištu od 8. srpnja 2024. predlagatelji su osporili tvrdnje protustranke da nije moguće osnivanje nužnog prolaza jer da se radi o javnoj površini. U slučaju da se radi o javnoj površini tada, predlagatelji ne bi uopće predlagali osnivanje nužnog prolaza. Ističu da je na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da su k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] bile u vrijeme upisa Republike Hrvatske vlasnicom 24. srpnja 1991., poljoprivredna zemljišta. Sukladno promjeni Prostornog plana Općine (ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

Tar-Vabriga, k. č. [katastarska čestica] je građevinsko zemljište, a k. č. [katastarska čestica] je manjim dijelom građevinsko, a u preostalom dijelu poljoprivredno zemljište. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je djelomično ograđena žicom koju je ogradila treća osoba prezimena B, bez pravnog osnova. Dakle, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije ogradila vlasnica Republika Hrvatska niti predlagatelji. Da bi ta čestica činila dvorište ili neku drugu površinu iz čl. 224. st. 2. zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima trebala bi postojati neka građevina na njoj ili uz nju, a te građevine nema. Također, predlagatelji ističu i da je citiranom odredbom određeno da se neće osnovati nužni prolaz samo u iznimnim slučajevima, a što na temelju provedenih dokaza u predmetnoj pravnoj stvari nije slučaj.

24. U podnesku od 19. srpnja 2024. predlagatelji su nakon provedenih vještačenja, u skladu s nalazima sudskih vještaka uskladili prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza kojim zahtijevaju osnivanje nužnog prolaza radi prolaza i kolnika (puta) za potrebe povlasnih nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu predlagatelja, a na teret poslužnih nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranke, u obliku i površini od 407 m[2] , prikazanim zelenom, roza i plavom bojom na Situacionom planu izrađenom po mjerničnom vještaku Antoniju Labincu 20. travnja 2022., koji plan će biti sastavni dio rješenja suda. U t. II. prijedloga predlažu da sud odredi da su oni dužni na ime naknade za osnovani nužni prolaz platiti protustranci iznos od 14.531,51 eura u roku 15 dana, te u t. III. prijedloga da se predlagatelje ovlašćuje ishoditi upis prava stvarne služnosti nužnog prolaza u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] kod ovog suda, Zemljišnoknjižnog odjela u Poreču- Parenzo, po pravomoćnosti rješenja.

25. Protustranka je u podnesku od 23. rujna 2024. ustrajala kod svih prigovora, navodeći da u konkretnom slučaju nije moguće osnivanje nužnog prolaza preko javne površine odnosno na nekretninama koje su urbanističkim planom uređenja predviđene kao javna prometnica s obzirom na to da se navedeno protivi javnim interesima. Također ponovno ističe da je prilikom identifikacije na terenu 9. veljače 2018. mjerni vještak naveo da se k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi nalaze unutar prostora ograđenog žičanom ogradom, a što također ukazuje na primjenu čl. 224. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

26. Na ročištu od 25. rujna 2024. predlagatelji su ostali kod prijedloga za osnivanje nužnog prolaza preciziranog u podnesku od 19. srpnja 2024. Predlagatelji osporavaju sve navode protustranke iz podneska od 23. rujna 2024. Smatraju da protustranka pogrešno tumači da bi predmetne nekretnine činile površinu javne namjene i bile zakonski van tržišta. To ne proizlazi iz nalaza vještaka. U svakom slučaju, predlagatelji smatraju, da je na temelju izvedenih dokaza, provedenog uviđaja na licu mjesta, uvjerenja o statusu nekretnina i izvadaka iz zemljišne knjige nesporno da se radi o nekretninama koje čine građevinsko zemljište i one koje čine ostala obradiva tla. Ponovno ističu, da u slučaju kada bi se radilo o javnoj površini da tada predlagatelji ne bi morali ni podnositi prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza. Osim toga, ističu da je protustranka navodila da se radi o ograđenoj površini, a da se radi o javnoj površini da ona zasigurno ne bi bila ograđena. Doduše ta ograđenost je (ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

improvizirana, a i ne predlaže se osnivanje služnosti na ograđenom dijelu. Iz provedenih dokaza smatraju da je nesporno da oni do svojih nekretnina, građevinskog zemljišta ne mogu pristupiti i ne mogu ishoditi građevinsku dozvolu bez da imaju osnovan nužni prolaz, odnosno pristup do nekretnina.

27. Iz odredbe čl. 224. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje ZV) proizlazi da će se nužni prolaz preko nekretnine kao poslužne osnovati ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom, i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. U st. 2. je propisano da se nužni prolaz ne može osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači, a kroz ograđene vrtove i vinograde može se osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog. 28. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka mjernične, gospodarske i građevinske struke, a koji su u svojim nalazima obrazložili svrsishodnost otvaranja nužnog prolaza preko dijela nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranke. Naime, po mišljenju ovog suda, prava protustranke nisu ugrožena zbog otvaranja nužnog prolaza s obzirom na to da su nekretnine protustranke koje čine cjelinu, velike površine (ukupno 3554 m[2] ), da je nužni prolaz određen na način da najmanje opterećuje poslužne nekretnine, te da poslužne nekretnine ne trpe okrnjenost zbog trajnog ograničenja vlasništva iz razloga što će predmetna služnost prolaziti po zapadnom, odnosno istočnom rubnom dijelu poslužnih nekretnina. Iako je utvrđeno da se poslužna nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti nalazi unutar građevinskog područja, a da se poslužna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dijelom nalazi unutar građevinskog, a dijelom unutar poljoprivrednog područja, predmetni nužni prolaz najvećim dijelom se nalazi na poljoprivrednom zemljištu, osim u jednom neznatnom dijelu.

29. Slijedom iznesenog, a s obzirom na to da povlasne nekretnine predlagatelja oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nemaju direktne, odnosno prikladne putne veze s javnim putom, te da je mjernični vještak prilikom uviđaja na mjestu događaja, naveo da je predloženi put najbolje rješenje u odnosu na stanje susjednih nekretnina, stav je suda kako je najprikladnija i najmanje otegotna putna veza do nekretnina predlagatelja preko dijela nekretnina protustranke oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazanih zelenom, roza i plavom bojom na Situacionom planu mjerničnog vještaka Antonija Labinca od 20. travnja 2022. koji je sastavni dio ovog rješenja. Ujedno, korist osnivanja prava služnosti veća je od štete koja će time nastati, a ponajviše iz razloga što će tržišna vrijednost povlasnih nekretnina biti svakako veća, dok s druge strane na poslužnim nekretninama ne dolazi do okrnjenosti, odnosno umanjenja koeficijenta. Osim toga, mjernični vještak je na uviđaju od 9. veljače 2018. iznio mišljenje da se predloženim nužnim prolazom zaštićuju interesi Republike Hrvatske jer se formira građevinska parcela u najvećem dijelu bez da put kao takav ulazi unutar građevinskog područja, jer bi u suprotnom došlo do znatno većeg gubitka vrijednosti za protustranku.

(ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

30. Sud ocjenjuje neosnovanim prigovore protustranke da nije moguće osnivanje nužnog prolaza jer bi se protezao preko javne površine odnosno na nekretninama koje su urbanističkim planom uređenja predviđene kao javna prometnica, te da se poslužne nekretnine nalaze unutar prostora ograđenog žičanom ogradom. Naime, protustranka pogrešno tumači da bi predmetne nekretnine činile površinu javne namjene i bile zakonski van tržišta. Vještak mjernične struke je u očitovanju od 14. veljače 2020. utvrdio da je najveći dio planirane prometnice planiran na dijelu izvan građevinskog područja, dok se predmetni nužni prolaz najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu, osim u jednom neznatnom dijelu. U slučaju kada bi se radilo o javnoj površini tada predlagatelji ne bi morali ni podnositi prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza. Što se tiče prigovora protustranke da se poslužne nekretnine ograđena površina, nije jasno kako bi se onda radilo o javnoj površini koja je ograđena. Na mjestu događaja je utvrđeno, a što je vidljivo iz pregledom fotografija iz nalaza i mišljenja vještaka (str. 130 spisa) da se ovdje ne radi o ograđenom kućnom dvorištu, ograđenom vrtu ili pak vinogradu (metalnoj ogradi ili zidu) već o improviziranoj žičanoj ogradi s improviziranom drvenom kapijom koja se lako može otvoriti i ukloniti. Osim toga, protustranka nije tvrdila da je ona kao vlasnica postavila takvu improviziranu žičanu ogradu, već je očito to učinila treća osoba.

30. 1. Zbog navedenog, sud drži da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 224. st. 2. ZV-a, gdje su propisani slučajevi kada sud ne može osnovati nužni prolaz. Čak i da se uzme da se u konkretnom slučaju osniva nužni prolaz kroz ograđeni vrt i vinograd, što je u istom citiranom stavku propisano u slučaju ako za to postoji osobito jak razlog, sud ocjenjuje da upravo u konkretnom slučaju postoji osobito jak razlog, jer predlagatelji sa svog građevinskog zemljišta nemaju prikladne putne veze s javnim putem i ne mogu ishoditi građevinsku dozvolu bez da imaju osnovan nužni prolaz, odnosno pristup do nekretnina.

31. Prema čl. 224. st. 4. ZV-a, sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako se stranke glede naknade nisu drukčije sporazumjele.

32. Visinu naknade utvrdili su vještaci gospodarske i građevinske struke, a što je obrazloženo u t. 16 i 17. obrazloženja ovog rješenja. Puna novčana naknada za obje poslužne nekretnine ukupno iznosi 14.954,63 eura pa je određeno da su predlagatelji dužni taj iznos naknade isplatiti protustranci.

33. Prigovori protustranke glede izračuna visine naknade su neosnovani. Vještaci građevinske i gospodarske struke su u nalazima, odnosno dopunama nalaza i mišljenja, prilikom izračuna naknade uzeli u obzir okrnjenost u dijelu umanjenja vrijednosti prostora za izvršenje služnosti puta, i zbog trajnog ograničenja vlasništva na cijeloj nekretnini. Vještak građevinske struke je odgovorio na primjedbe (ranije R1-443/2016, Pu R-201/2019)

prostutranke zašto je pri izračunu naknade za izvlaštenje nekretnine unutar građevinskog područja koristio vrijednost zemljišta izvan građevinskog područja, kako je navedeno u t. 21. ovog obrazloženja, koje sud prihvaća.

34. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u t. I. - III. izreke rješenja.

35. Predlagatelji su na ročištu od 25. rujna 2024. zatražili da im protustranka naknadi polovinu troškova provedenih vještačenja i troška izlaska sudskog izaslanstva na mjesto događaja.

36. Prema pravnom pravilu iz § 12. Zakona o nužnim prolazima, a koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine br. 73/91.) ako troškovi postupka nisu prouzročeni neopravdanim postupkom protustranke, troškove postupka su dužne podmiriti stranke koje su postupak pokrenule.

36. 1. Po ocjeni ovog suda, u postupku osnivanja nužnog prolaza bilo je nužno provesti uviđaj na mjestu događaja, kao i mjernično vještačenje (radi identifikacije nekretnina i pravca nužnog prolaza, te izrade skice koja je sastavni dio odluke), te vještačenje visine pune naknade za sve što će vlasnik poslužne nekretnine trpjeti i biti oštećen, pa se ne radi o troškovima prouzročenim neopravdanim postupkom protustranke, već o troškovima koje je sukladno pravnom pravilu iz § 12. Zakona o nužnim prolazima, dužna snositi stranka koja je pokrenula postupak i u čiju korist je osnovan nužni prolaz, dakle predlagatelj. Takav pravni stav je iznesen primjerice u odluci Županijskog suda u Varaždinu, posl. br. Gž-885/2023.

36. 2. Stoga je odbijen zahtjev predlagatelja za naknadu troškova kao neosnovan (t. IV. izreke).

U Bujama 17. siječnja 2025.

Sutkinja

Pavica Gulišija Brečević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dostave rješenja.

DNA:

1. predlagateljima p.p., uz Situacioni plan od 20. travnja 2022. (str. 266) 2. protustranci po ODO Pazin, uz Situacioni plan od 20. travnja 2022. (str. 266)