Poslovni broj: UsI-1466/2024-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćenicima Bepu Marušiću i Ivanu Topiću, odvjetnicima u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 3/II, radi izdavanja građevinske dozvole, nakon javne i usmene rasprave zaključene 18. prosinca 2024. u prisutnosti opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanih tužiteljice i tuženika, objavljene 17. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/23-02/609, urbroj: 531-03-4-24-3 od 24. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora isplati zainteresiranoj osobi iznos od 2.500,00 (dvije tisuće petsto) eura.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužiteljice podnesenoj 13. lipnja 2024. protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/23-02/609, urbroj: 531-03-4-24-3 od 24. travnja 2024., tužiteljica u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega ističe kako tuženik prilikom donošenja osporenog rješenja nije uzeo u obzir Ustav Republike Hrvatske i njeno pravo na život, zdravlje te siguran i miran život. Naglašava kako je svoje argumente iznijela vrlo ozbiljno jer je činjenica da će se ona i njena kći ugušiti od duhanskog dima koji će dopirati od kafića (i restorana) koji bi bio otprilike pola metra od prozora njene kuće. U prilogu šalje kopiju prigovora ČN, ing. građ. u Gradu Kaštela i kopiju njene žalbe tuženiku te dvije kaznene prijave kojima je prijavila ČN, ing. građ. policiji, kako bi sud pročitao njene razloge za zabranu izgradnje kafića i restorana na novoformiranoj građevnoj čestici (k.č.z.) 16531 k. o. [katastarska općina]. Kako bi se sud uvjerio u opravdanost razloga zbog kojih se protiv izgradnje kafića i restorana na novoformiranoj građevnoj čestici 16531 k. o. [katastarska općina] predlaže očevid na terenu kod njene kuće koja je izgrađena na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] jer će se utvrditi da navedena građevna čestica (k.č.z.) 16531 k. o. [katastarska općina] nije prikladno mjesto za kafić (i restoran). Što se tiče buke, smatra da je namješten rezultat koji po zakonu namještaju kako bi kriminalni investitori proveli u djelo izgradnju kafića (i restorana) preko investitora MN. Smatra da zaposlenici Državnog inspektorata ne mogu unaprijed znati koliko će biti glasna buka koja će svakodnevno po cijele dane dopirati iz kafića (i restorana) u neposrednoj blizini njene kuće. Slijedom izloženog, tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenja tuženika.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, u bitnom navodi kako se tužbi protivi u cijelosti, smatra da ista nije na zakonu osnovana, te čak niti ne sadržava svu propisanu zakonsku formu koju tužba u upravnom sporu mora sadržavati, pa se predlaže da se ista odmah odbaci, a podredno da se ista u cijelosti odbije te se obveže tužiteljicu na plaćanje troškova spora. Ovaj upravni spor je eklatantan primjer obijesnog parničenja odnosno namjernog odugovlačenja nečijeg dobivanja pravomoćnosti građevinske dozvole iz razloga što argumenti navedeni u nekakvoj vrsti tužbe ne podliježu nikakvim zakonskim propisima radi čega predmetna građevinska dozvola ne bi bila izdana. Čak štoviše, predmetna tužba je neuredna u cijelosti, a što znači da u istoj nije navedeno tko bi bio tužitelj, a tko bi bio tuženik kao niti tko bi bio zainteresirana osoba, nedostaje OIB, kako tuženika tako i zainteresirane osobe, te se tužba ne podnosi Sudu već na ruke predsjednice Suda. Nadalje, tužba uopće nema uređen tužbeni zahtjev i nejasno je što bi on onda uopće bio, a isto tako nisu priloženi niti odluka prvostupanjskog tijela, kao niti odluka drugostupanjskog tijela, pa već prema tome naslovni Sud ne može uopće raspravljati o ovoj upravnoj stvari već je potrebno da se "tužba i tužbeni zahtjev" odmah odbace u cijelosti te da se tužiteljicu obveže na plaćanje troškova spora. Također se želi istaknuti da tužiteljica u tzv. tužbi navodi da su investitori kriminalni što bez sumnje predstavlja kazneno djelo klevete te će zainteresirana osoba odmah po završetku ovog upravnog spora odnosno nakon njegove pravomoćnosti protiv tužiteljice pokrenuti kazneni postupak radi kaznenog djela klevete i uvrede, a za navesti je da je u svojim drugim dopisima i kaznenim prijavama koje je neosnovano podnosila navodila i druge osobe da su kriminalci, te će se i zbog toga protiv tužiteljice podignuti kaznena prijava zbog lažnog prijavljivanja, te će se pokrenuti svi kazneni postupci u svakom slučaju u kojem je tužiteljica nekoga uvrijedila bez ikakvog razloga i uporišta. Što se tiče samog predmeta spora iako se zbog neurednosti tužbe o istome ne bi trebalo niti raspravljati za navesti je da je tuženik pravilno donio osporeno rješenje, te u istome kao nesporno navodi da je predmetna građevinska dozvola u cijelosti sukladna s odredbom čl. 110. st. 1. Zakona o gradnji u postupku izdavanja građevinske dozvole te je nesporno utvrđeno da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, da su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, da je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegovog sadržaja, odnosno njegovih dijelova te da ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja. Dakle, naprijed navedeno, uz čl. 109. st. 1., čl. 108. i čl. 116. Zakona o gradnji je sasvim razvidno da su ispunjeni svi uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, a navodi tužiteljice da bi njoj smetao, kako ona navodi, kafić, jest njezino nekakvo osobno mišljenje i stav, a sasvim sigurno ne nešto što bi priječilo valjanost predmetne građevinske dozvole. S obzirom na sve naprijed navedeno se predlaže da Sud odbaci "tužbu i tužbeni zahtjev" kao neuredne, a podredno da iste odbije u cijelosti te obveže tužiteljicu na plaćanje troškova spora.

4.U sporu je održana rasprava 18. prosinca 2024. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio opunomoćenik zainteresirane osobe, dok nisu pristupili uredno pozvani tužiteljica i tuženik, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, odgovor na tužbu zainteresirane osobe zajedno s prilogom, popis troškova zainteresirane osobe priložen u spis na održanoj raspravi od strane opunomoćenika zainteresirane osobe, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice i to da se obavi očevid na licu mjesta, to na okolnosti koje su precizirane u tužbi, kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu tuženika dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10.Naime, prvostupanjskom građevinskom dozvolom Splitsko-dalmatinske županije, Grada Kaštela, Upravnog odjela za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: UP/I-361- 03/22-01/000149, Urbroj: 2181-4-07-01/13-23-0025, od 24. listopada 2023. dozvoljava se investitoru, zainteresiranoj osobi u ovom sporu rekonstrukcija zgrade mješovite namjene (stambeno poslovna), 2.b. skupine, na novoformiranoj građevnoj čestici k.č.z. 16531 (formira se od č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica]), sve k. o. [katastarska općina] ([adresa]), u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake ZOP: Vujević, koji je sastavni dio ove građevinske dozvole, glavnog projektanta CN, mag. ing. arch., broj ovlaštenja A4162, u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko tijelo zaključilo da su ispunjene sve pretpostavke za izdavanje takvog akta, slijedom čega je građevinska dozvola izdana pozivom na odredbu članka 99. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/23-02/609, urbroj: 531-03-4-24-3 od 24. travnja 2024. postupajući po žalbi tužiteljice iz ovog spora njena žalba je odbijena, čime je potvrđena naprijed citirana prvostupanjska građevinska dozvola, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom aktu, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za izdavanjem građevinske dozvole, slijedom čega je tuženik istu ocijenio pravilnom i zakonitom.

12.Među strankama ovog spora prijepornim se ukazuje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke za izdavanje građevinske dozvole, kao i je li tuženik u osporenom rješenju pravilno otklonio žalbene razloge koje je tužiteljica istaknula u žalbi podnesenoj protiv građevinske dozvole, odnosno je li u provedenom postupku činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, slijedom čega je prijeporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

13.Odredba članka 108. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:

1. glavni projekt u elektroničkom obliku

2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata

3. Iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom

4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata 5. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 6. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima

7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole

8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i

9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji."

Odredba članka 109. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:

1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja

3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja

4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje

5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine te suglasnost Republike Hrvatske, tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom, za nekretnine kojima Ministarstvo državne imovine upravlja temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.)

6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se:

1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka 1. ovoga članka 2. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti

3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo služnosti, zakupa ili korištenja

4. odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti.

(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.

(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja, ili drugi akt određen posebnim zakonom, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje infrastrukture i jednostavnih građevina na pomorskom dobru dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.

(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.

(6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom."

Odredba članka 110. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti

2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja

3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba

6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

(2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za:

1. rekonstrukciju postojeće građevine

2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(3) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka

2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

(4) Stavak 3. podstavci 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnosi se na rekonstrukciju postojeće zgrade."

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužiteljice iz ovog spora izjavljenoj protiv prvostupanjske građevinske dozvole istu odbio, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako su u predmetnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve pretpostavke da bi se zahtjevu zainteresirane osobe za izdavanje građevinske dozvole moglo udovoljiti, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilno postupio kada je izdalo građevinsku dozvolu, kao i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv iste, pa stoga sud osporeni akt tuženika cijeni u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega navesti kako iz podataka spisa upravnog tijela dostavljenom od strane tuženika uz odgovor na tužbu proizlazi kako je prvostupanjsko tijelo građevinsku dozvolu izdalo temeljem ovlasti iz članka 99. stavka 1. Zakona o gradnji u povodu zahtjeva koji je podnijela MN iz [adresa], od 10. lipnja 2022. kojom se dozvoljava rekonstrukcija zgrade mješovite namjene (stambeno poslovna), 2.b. skupine, na novoformiranoj građevnoj čestici k.č.z. 16531 (formira se od č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica]), sve k. o. [katastarska općina] ([adresa]), u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake ZOP: Vujević, koji je sastavni dio ove građevinske dozvole glavnog projektanta CN, mag. ing. arch., broj ovlaštenja A4162, uz utvrđenje da su ispunjeni uvjeti iz čl. 110. st. 1. Zakona o gradnji. Nadalje, iz dokumentacije priložene u spis predmeta proizlazi da je investitor uz zahtjev priložio dokumentaciju propisanu člankom 108. Zakona o gradnji, te da su stranke u postupku pozvane na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja kako to propisuje odredba članka 116. Zakona o gradnji, ujedno iz spisa proizlazi i da je ispunjen uvjet iz čl. 109. st. 1. Zakona o gradnji jer je investitor dokazao pravni interes za izdavanje građevinske dozvole, kako je to navedeno u obrazloženju same građevinske dozvole. Također razvidno je i da je građevina već priključena na prometnu površinu, kao i na javni sustav otpadnih voda te na niskonaponsku električnu mrežu, te da su utvrđeni svi propisani uvjeti priključenja, kao i da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta. Isto tako, vidljivo je i da glavni projekt zajedničke oznake ZOP: Vujević, koji je sastavni dio građevinske dozvole glavnog projektanta CN, mag. ing. arch., broj ovlaštenja A4162, ispunjava uvjete iz odredbe članka 110. stavka 1. točke 5. i 6. ZOG- a te da je isti, u smislu točke 4. navedenog stavka, izrađen u skladu s odredbama Generalnog urbanističkog plana Kaštela („Službeni glasnik Grada Kaštela", broj: 2/06, 2/09, 2/12, 14/19, 17/19 - pročišćení), a predmetna građevna čestica nalazi se prema kartografskom prikazu 1. „korištenje i namjena prostora" u zoni, mješovite namjene povijesne jezgre, stambena, poslovna, javna i društvena (oznaka M6), unutar područja označenog kao zona „A"- potpuna zaštita povijesnih struktura, s tim da je citirani glavni projekt izrađen u skladu s odredbama za provođenje GUP-a, i to čl. 12., 41., 52., 71., a u svemu kako je navedeno u obrazloženju građevinske dozvole, nakon kojih utvrđenja je prvostupanjsko tijelo izdalo predmetnu građevinsku dozvolu naprijed citirane izreke, protiv koje je tužiteljica izjavila žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužiteljica pokrenula predmetni upravni spor. 16.Nadalje, što se pak tiče tužbenih prigovora tužiteljice koje iznosi u ovom sporu, sud najprije primjećuje kako je tužiteljica identične prigovore iznosila i u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjske građevinske dozvole, koje prigovore je tuženik u osporenom rješenju pravilno otklonio, i s čijim obrazloženjem je u cijelosti suglasan i ovaj sud. Stoga, u odnosu na razloge zbog kojih tužiteljica smatra da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta izdavanju građevinske dozvole, za navesti je kako prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju građevine, nadležno tijelo dužno je utvrditi je li glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom, a na koji način je u konkretnoj upravnoj stvari prvostupanjsko tijelo i postupilo. Uslijed izloženog, suglasnost susjeda te u ovom konkretnom slučaju istaknuti prigovori nesnosnog duhanskog dima, nisu, niti mogu biti od utjecaja na izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju navedene građevine, s čim u vezi je dodatno za istaknuti kako spisu predmeta prileže i potvrda glavnog projekta, izdana od Državnog inspektorata, Područnog ured Split, Službe sanitarne inspekcije, Klasa: 540-02/23- 03/3428, Urbroj: 443-02-03-03-23-2 od 18. travnja 2023., a iz koje pak proizlazi da je glavni projekt usklađen sa sanitarno-tehničkim i uvjetima zaštite od buke za tu vrstu građevine.

17.Konačno, sud nalazi potrebnim nadodati kako za izdavanje građevinske dozvole nije potrebna suglasnost susjeda međašnika, već je nadležno tijelo koje izdaje građevinsku dozvolu u smislu odredbe čl. 115. st. 2. Zakona o gradnji dužno stranki, prije izdavanja građevinske dozvole, pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, na koji način je tijelo prvog stupnja u konkretnoj upravnoj stvari i postupilo, dok protivljenje bilo koje stranke, pa tako i tužiteljice u postupku izdavanju akta za građenje nije od utjecaja na zakonitost takvog akta, odnosno ne predstavlja smetnju njegovom izdavanju, već se ista izdaje ukoliko nadležno tijelo utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani prethodno citiranom odredbom članka 110. Zakona o gradnji, kao što je to bilo i u konkretnom slučaju.

18.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa kako tužiteljica u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njene tužbe.

19.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjska građevinska dozvola, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

20.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

21.Naposljetku, s obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovom sporu, trebalo joj je priznati zahtijevanu naknadu troškova u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) i to za sastav odgovora na tužbu od 23. listopada 2024. i pristup na raspravu 18. prosinca 2024. u iznosu od po 500 bodova (Tbr. 27. st. 1. t. 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54.), daje iznos od 2.000,00 eura, i što uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46.) ukupno iznosi 2.500,00 eura, koji iznos je zainteresiranoj osobi i obistinjen, uslijed čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 17. siječnja 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici VN, iz [adresa], uz zapisnik od 18. prosinca 2024. i zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 18. prosinca 2024., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- opunomoćenicima zainteresirane osobe Bepu Marušiću i Ivanu Topiću, odvjetnicima u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 3/II, uz zapisnik o objavi,

- u spis.