REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-8597/2023-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 6. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 17. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 platiti tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 iznos od 4.530,33 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 9. lipnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana“.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 17. srpnja 2023. navodi da je osiguranik tužitelja EJ stradala u prometnoj nesreći 23. svibnja 1995. Prometnu nesreću prouzročio je osiguranik tuženika AJ, upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka]. Radi posljedica prometne nesreće priznato je osiguraniku tužitelja pravo na invalidsku mirovinu uslijed 50% ozljede izvan rada i 50% bolesti. Isplatom navedene invalidske mirovine u razdoblju od 1. svibnja 2021. do 30. travnja 2023. trpi štetu. Tužitelj je u tom razdoblju na ime invalidske mirovine isplatio ukupan iznos od 9.060,65 Eura, od čega 50% s osnove ozljede izvan rada pa tužitelj potražuje naknadu štete u iznosu od 4.530,33 Eura uvećanom za zatezne kamate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja od 05. studenog 1993. kao i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50%. Navodi da bi s obzirom na godine života osiguranice tužitelja u slučaju redovnog tijeka stvari ista bila u redovnoj starosnoj mirovini. Naime, osiguranica tužitelja je rođena **.**.1946., te bi navršila 65 godina dana 26. svibnja 2011. Činjenica je i da bi osiguranica tužitelja, da nije
. / .
stradala u predmetnoj prometnoj nesreći radila, te bi s navršenih 65 godina starosti ispunila uvjete za starosnu mirovinu koju bi joj bio u obvezi plaćati ovdje tužitelj, a koja mirovina bi iznosom svakako bila veća od iznosa mirovine koju tužitelj isplaćuje. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. S obzirom da je u ovom predmetu tuženik također osiguravajuće društvo koje je pasivno legitimirano temeljem police obveznog osiguranja od odgovornosti jasno je da se visina štete koju tužitelj navodno trpi isplatom invalidske mirovine mora utvrđivati upravo temeljem čl. 27. st. 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojim je propisano da se stvarnom štetom u smislu čl. 27. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu smatra razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Razmjerni iznos mirovine određuje se sukladno čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: zapisnik o očevidu (list 4-7 spisa), privremeno rješenje (list 8-9 spisa), nalaz i mišljenje (list 10-13 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. P-3214/16 (list 14-18 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda u Zagrebu (list 19-22 spisa), potvrdu o isplaćenim sredstvima (list 23 spisa), ispis iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja (list 24-38 spisa), odštetni zahtjev (list 39-40 spisa), dopis tuženika (list 41-42 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku financijske struke Darku Prpiću (list 101-122 spisa).
4. Cijeneći sve provedene dokaze u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 114/22 i 155/23- dalje: ZPP-a), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan. 5. Tužbeni zahtjev se odnosi na naknadu štete u ukupnom iznosu od 4.530,33 Eura, a koji iznos se odnosi na 50% invalidske mirovine isplaćene u razdoblju od 1. svibnja 2021 do 30. travnja 2023., osiguraniku tužitelja EJ.
6. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja od 23. svibnja 1995. i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak istog u omjeru od 50%.
7. Između stranaka je sporna primjena materijalnog prava kao i da li tužitelj ima pravo na naknadu štete nakon što osiguranik tuženika stekne uvjete za isplatu starosne mirovine.
8. Valja navesti da je na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 8. lipnja 2022. promijenjeno je pravno shvaćanje prihvaćeno na 26. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016. tako da promijenjeno shvaćanje glasi: „u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine“. Ovaj sud prihvaća navedeno pravno shvaćanje, a slijedom čega je u ovoj pravnoj stvari trebalo prije svega poći od odredbe čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 ,; dalje: ZOOP). Navedeni stav prihvaćen je u nizu recentnih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poput odluka poslovni broj Rev 3660/2018-2 od 12. siječnja 2022., Rev 1354/2016 od 18. svibnja 2021., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev 3159/2018 od 12. srpnja 2022.
9. Odredbom čl. 27. ZOOP-a je propisano da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (st. 1.). Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st. 3.). Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja (st. 4.).
10. U predmetnom slučaju iz nalaza i mišljenja (list 10-13 spisa) sud je utvrdio da na ukupnu invalidnost utječe bolest u omjeru od 50%, i povreda izvan rada u omjeru od 50%, a isto proizlazi i iz privremenog rješenja tužitelja broj IN-915572 od 18. lipnja 1996.
11. Iz nalaza i mišljenja vještaka Darka Prpića sud je utvrdio da ukupno isplaćene invalidske mirovine osiguranika EJ iznose 9.060,64 Eura, a da izračunate invalidske mirovine, koje bi bila utvrđene u slučaju povrede na radu, iznose 10.740,60 EUR. Dakle, invalidske mirovine osiguranika tužitelja utvrđene rješenjem tužitelja su za 1.679,96 EUR manje od izračunate invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer smatra da je izrađen stručno. Tužitelj nije imao matematičkih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka te je vještak iznio nalaz i mišljenje na ročištu za glavnu raspravu održanom 6. prosinca 2024. Tuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje niti je pristupio na ročište održano 6. prosinca 2024.
13. Budući da je razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu negativna, samim time ne postoji šteta za tužitelja.
14. Budući da ne postoji razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, odnosno ista je negativna, sud je odbio tužbeni zahtjev radi isplate iznosa od 4.350,33 Eura primjenom odredbe iz čl. 27.st.3. ZOOP. U Zagrebu, 17. siječnja 2025.
Sudac
Marko Ivrlač
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
pun. tužitelja,
pun. tuženika
