Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ovr-256/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja ABC [adresa], [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja: 1) BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Arnold Čada, odvjetnik u Dugom Selu, Zagrebačka 7, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja pod 2) protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr-400/2024-7 od 29. svibnja 2024., dana 17. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba protivnice osiguranja pod 2) MC i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr-400/2024-7 od 29. svibnja 2024. osim u dijelu u kojem je žalba izjavljena iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona.
II Vraća se predmet Općinskom sudu u Velikoj Gorici da sa žalbom protivnice osiguranja pod 2) MC u dijelu u kojem je izjavljena iz razloga propisanog u čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona postupi u skladu s odredbom čl. 52. Ovršnog zakona.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem o osiguranju suda prvog stupnja riješeno je:
"I. Na temelju Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160 / 51400607 – 5103294530 (novi broj partije 183933), solemniziran kod Javnog bilježnika Ignaca Vugera iz [adresa] pod brojem OU-2069/2006, a koji je postao ovršan dana 19.11.2014. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 26.629,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od 11.723,89 od 8.5.2024. pa sve do namirenja predlagatelja osiguranja u cijelosti po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke
određuje se osiguranje
1. uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja ABC, [osobni identifikacijski broj], [adresa] na nekretninama protivnika osiguranja BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] upisanim kod Općinskog suda u Velikoj Gorici, Zemljišnoknjižni odjel Ivanić grad i to:
- zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], Šibinci, oranica, površine 1301 m2, u vlasništvu protivnika osiguranja u cijelosti
2. uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja B2 KAPITAL d.o.o., OIB: 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb na nekretninama protivnika osiguranja MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] upisanim kod Općinskog suda u Velikoj Gorici, Zemljišnoknjižni odjel Ivanić grad i to:
- zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], oranica Plešci, površine 13413 m2 i kč. br. [katastarska čestica], oranica Plešci, površine 15191 m2 u vlasništvu protivnika osiguranja u cijelosti.
II. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti ovršnost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena (članak 297. stavak 2. Ovršnog zakona).
III. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine predlagatelja osiguranja nalaže se zemljišno knjižnom odjelu [adresa].
IV. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (članak 298. stavak 1. Ovršnog zakona).
V. Nalaže se protivnicima osiguranja BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da nadoknade predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka osiguranja u iznosu od 81,85 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 8 dana. "
2. Protiv navedenog rješenja o osiguranju žalbu je izjavila protivnica osiguranja pod 2), ne navodeći iz kojih ga žalbenih razloga pobija. U žalbi ističe da ne postoji potraživanje predlagatelja osiguranja iz navedenog Ugovora kreditu, jer je predlagatelj osiguranja za dospjelu tražbinu iz tog Ugovora, nakon što je RBA preuzeo tražbinu, pokrenuo ovršni postupak prodajom stana u [adresa], na kojem je postojalo založno pravo, kao osiguranje vraćanja iznosa kredita koji je otkazan. Dalje navodi kako se ovršni postupak radi naplate tražbine po otkazanom kreditu vodio na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, pod posl. brojem Ovr-6529/18. Nakon što je predlagatelj osiguranja, tamo ovrhovoditelj, kupio predmetni stan i upisao se u zemljišne knjige, vodio se i ovršni postupak prisilnim iseljenjem protivnice osiguranja pod 2) iz stana, također pred istim prvostupanjskim sudom pod posl. brojem Ovr- 2522/2020. Predlagatelj osiguranja je u potpunosti namiren prodajom stana, kojim se osiguravao povrat kredita u slučaju njegova otkazivanja, zbog čega ne postoji potraživanje u iznosu u kojem se navodi u izvatku iz poslovnih knjiga, te je prodajom stana na kojem je postojalo založno pravo kao osiguranje vraćanja iznosa iz kredita tražbina predlagatelja osiguranja prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je protivnik osiguranja više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe ta odluka. Kao dokaz žalbenim navodima predlaže izvršiti uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj: Ovr-6529/18 i posl. broj Ovr-2522/20, obzirom da žaliteljica nema dokumentaciju iz glavnog ovršnog predmeta da bi ju mogla priložiti ovoj žalbi, iz razloga što uopće nije bila stranka u ovršnom postupku prodaje stana (iako je bila sudužnik), već je ovršenik bio samo BC, kao korisnik kredita i založni dužnik. O postojanju ovršnog postupka u kojem je prodan stan kao osiguranje vraćanja otkazanog kredita saznala je tek kada je pokrenut postupak iseljenja, odnosno predaje nekretnine kupcu, ovdje predlagatelju osiguranja, u posjed. U prilog svojih navoda može priložiti samo prijedlog radi ispražnjenja i predaje nekretnine, iz kojeg je, kao i iz ovršnog predmeta posl. broj Ovr-6259/18, vidljivo da je iz prodajne cijene stana potraživanje iz kredita u cijelosti namireno. Predlaže uvažiti žalba i ukinuti pobijano rješenje, ili, podredno, žaliteljicu uputiti na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. - u daljnjem tekstu: OZ) na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene.
6. Iz spisa predmeta je razvidno da je po prijedlogu predlagatelja osiguranja, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 26.629,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, na temelju ovršne isprave - Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160/51400607– 5103294530 (novi broj partije 183933), solemniziranog od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera iz [adresa] pod brojem OU-2069/2006, a koji je postao ovršan 19. studenog 2014., prvostupanjski sud 29. svibnja 2024. donio rješenje o osiguranju uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja pod 1) upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], te na nekretninama protivnice osiguranja pod 2) upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] (toč. I. izreke), te je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu Ivanić Grad da pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznači ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena (toč. II. i III. izreke) i određeno da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (toč. IV. izreke). Ujedno je istim rješenjem o osiguranju protivnicima osiguranja pod 1) i 2) naloženo da nadoknade predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka osiguranja u iznosu od 81,85 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate (toč. V. izreke).
7. Odredba čl. 296. OZ propisuje da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja. Prema čl. 297. st. 1. i 2. OZ, na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom. Pri uknjižbi založnoga prava u zemljišnoj će se knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena. Učinak uknjižbe i zabilježbe propisan je čl. 298. st. 1. OZ, a sastoji se u tome da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.
7.1. Budući da je uz prijedlog za osiguranje podnesena valjana ovršna isprava iz čl. 23. OZ – ovršna javnobilježnička isprava, koja i dalje egzistira, a uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno da su protivnici osiguranja pod 1) i 2) upisani kao vlasnici nekretnina na kojima se zasniva založno pravo, to ovaj sud nalazi da su ispunjene sve pretpostavke za određivanje predmetnog osiguranja iz citirane odredbe čl. 296. OZ. 8. Po ocjeni ovog suda, žaliteljica nije istaknula navode koji bi doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o osiguranju, pa je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje o osiguranju temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ, odnosno odlučiti kao pod toč. I izreke ove drugostupanjske odluke.
9. Međutim, žalbenim prigovorima da je predlagatelj osiguranja u cijelosti namiren prodajom stana na adresi [adresa] u [adresa], na kojem je stanu u svrhu osiguranja povrata kredita bilo upisano založno pravo i da stoga ne postoji potraživanje radi čijeg je osiguranja pokrenut ovaj postupak, žaliteljica ističe žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ (ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave), povodom kojeg žalbenih razloga sukladno čl. 52. OZ postupak provodi i odluku donosi prvostupanjski sud, pa je u tom dijelu trebalo predmet vratiti sudu prvog stupnja da postupi u smislu te odredbe, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. II izreke ove drugostupanjske odluke.
9.1. Naime, prema odredbi čl. čl. 290. OZ, na osiguranje tražbine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine (st. 1.). Na osiguranje tražbine ne primjenjuju se odredbe tog Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b (st. 2.).
9.2. Prema odredbi čl. 52. st. 1. OZ, ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. tog Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, a ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz st. 1. tog članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st. 3.), u kojem je smislu Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stav u odluci posl. broj Rev-538/2021-2 od 7. veljače 2024.
Zadar, 17. siječnja 2025.
Sutkinja
Sanja Dujmović
