Poslovni broj: Pn-54/2022-28

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji Zorani Matešić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nikica Dalić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Denis Lauc, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 4. prosinca 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, u smislu odredbe čl. 335. st. 4. ZPP-a, 17. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, da tužitelju PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] isplati iznos od 1.440,96 eura sa zateznim kamata od 25. svibnja 2022. pa do isplate sve po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, da tužitelju PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.433,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 17. siječnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 17. siječnja 2025. pa do isplate kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je 10. srpnja 2021. nastradao u prometnoj nezgodi koja se dogodila u [adresa], na križanju ulice Matice Hrvatske i ulice Matije Slatinskog. Na tužitelja kao pješaka, koji se kretao preko pješačkog prelaza je naletjelo osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala LČ. Za nastalu nezgodu isključivo je odgovorna vozačica osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka], LČ. U prometnoj nezgodi tužitelj PČ zadobio je tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tužitelj se odštetnim zahtjevom od 24. svibnja 2022. obratio tuženom glede mirnog rješenja spora. Tuženik je svojim dopisom od 13. srpnja 2022. otklonio štetu kao pravno neosnovanu. S obzirom da je osobno vozilo reg. ozn. [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika to tužitelj zbog povrede prava osobnosti tj. prava na tjelesno i duševno zdravlje na ime pravične naknade za neimovinsku i imovinsku štetu koju trpi potražuje kako slijedi po slijedećim kriterijima: za pretrpljene fizičke boli 8.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti 12.000,00 kn, za pretrpljeni strah 8.000,00 kn, te za tuđu pomoć i njegu 2.000,00 kn. Predlaže prihvatiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti u ukupnom iznosu od 30.000,00 kuna/3.981,68 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 25. svibnja 2022. pa do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim činjenične navode iz tužbe u dijelu gdje se navodi da je tužitelj kao pješak na pješačkom prijelazu 10. srpnja 2021. stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila u [adresa], na križanju ulice Matice Hrvatske i ulice Matije Slatinskog. Tuženik osporava činjenične navode iz tužbe u dijelu u kojem se navodi da je za nastali štetni događaj isključivo odgovoran osiguranik tuženika, odnosno vozačica vozila registarskih oznaka [registarska oznaka]. Tuženik smatra da je i tužitelj doprinio nastalom štetnom događaju i to iz razloga što je nepažljivo prelazio kolnik, sve protivno odredbama iz članka 130. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022. i 133/2023.).

2.1. Ističe da je tužitelju isplatio nesporni iznos od 1.990,84 eura/15.000,00 kn na ime naknade štete, te smatra da je isplaćenim iznosom u cijelosti podmirio svoje obveze prema tužitelju iz predmetnog štetnog događaja.

2.2. Ne spori da je tužitelj ozlijeđen u predmetnom štetnom događaju, međutim tuženik smatra da kod tužitelja nisu zaostale tegobe u opsegu koje bi opravdavale dosuđivanje pravične novčane naknade u iznosu u kojem to tužitelj potražuje tužbom. Smatra da je iz medicinske dokumentacije razvidno da je nakon provođenja četiri ciklusa fizikalne terapije postignut dobar oporavak funkcije desnog ramena, a tegobe s desnim kukom i koljenom su posljedica starih degenerativnih promjena i nisu u vezi s predmetnim štetnim događajem. Predlaže sudu da tužitelja odbije sukladno načelu tereta dokaza, uz obvezivanje tužitelja da tuženiku naknadi prouzročene parnične troškove, te osporava i tužbeni zahtjev tužitelja vezano za zakonske zatezne kamate.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem u zapisnik o očevidu (list 3-4 spisa), odštetni zahtjev i odgovor na odštetni zahtjev (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 6-9 spisa), situacijski plan prometne nezgode (list 18-19 spisa), priklopljeni spis MUP-a PP Zagreb, PP Velika Gorica, Ur. broj 511-19-36/06-K-348- 4/2021, liječničku potvrdu (list 31 spisa), nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Žarka Rašića (list 36-37 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka LČ (list 45 spisa), tužitelja kao stranke u postupku (list 45-46 spisa), presudu poslovni br. K-125/2022-3 od 11. studenog 2022. (list 49-50 spisa) te uvid u kaznenu presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj K-125/2022 (list 49-50 spisa).

3.1 Nadalje, nije izveden dokaz usmenim saslušanjem medicinskog vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića, jer su stranke suglasno izjavile na ročištu 4. prosinca 2024. da nemaju prigovor na njegov nalaz i mišljenje od 6. ožujka 2024. kao i da istog nije potrebno usmeno saslušavati, pa se od istog dokaza odustalo.

4. Tužitelj je podneskom od 22. ožujka 2024. (list 41 spisa) konačno specificirao tužbeni zahtjev, te je učinio nespornim da mu je tuženik isplatio na ime naknade štete iznos od 1.990,84 eura, te potražuje preostali iznos od 1.440,96 eura sa zakonskim zateznim kamatama..

5. Ocjenjujući rezultate izvedenih dokaza u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja specificiran podneskom od 22. ožujka 2024. (list 41 spisa) u cijelosti osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koja je nastala u štetnom događaju 10. srpnja 2021. u [adresa] kada je tužitelj nastradao kao pješak u prometnoj nesreći i kojom prilikom je zadobio tjelesne ozljede.

7. Između stranaka nije sporno da je tužitelj kao pješak na pješačkom prijelazu 10. srpnja 2021. stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila u [adresa], na križanju ulice Matice Hrvatske i ulice Matije Slatinskog te da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju ostao ozlijeđen. Također, među strankama je nesporno da je tuženik, tužitelju 26. kolovoza 2022. isplatio na ime naknade štete iznos od 1.990,84 eura.

8. Među strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva i zakonske zatezne kamate. U početku postupka bio je sporan doprinos tužitelja vlastitoj šteti međutim tijekom postupka tuženik je priznao isključivu odgovornost svoje osiguranice za nastanak štete.

9. Tužitelj kao stranka u postupku u bitnom je iskazao da je predmetnog štetnog događaja nastradao kao pješak i to na način da se već nalazio na sredini pješačkog prijelaza kada ga je LČ udarila svojim automobilom. Ističe da je on nju vidio prije toga i da je mislio da će ga ista propustiti iz razloga što je on već bio na sredini pješačkog prijelaza. Posebice ističe da je do tog štetnog događaja bio zdrav i da nije hodao na nikakvoj štaci, a koju sad zbog tog predmetnog događaja koristi. Ističe da ga je LČ direktno udarila u tijelo, te je on zajedno s torbom koju je vukao na kotačiće pao pod njezin automobil. Istog trenutka osjetio je ogromnu bol u ramenu i rukama te u cijelom tijelu, te je doslovno vidio "smrt pred očima". Sjeća se da mu je tom prilikom pomogao jedan dečko koji se tamo zatekao, a isto tako navodi da mu je i pomogla vozačica, te ga ista nije mogla pridići i ista je tom prilikom tada ponavljala koliko se on sjeća "gospodine ja vas nisam vidjela, nisam gledala", te je ista strašno jadikovala i bila je u stanju šoka. Sjeća se da je otišao na hitnu i da su mu tamo ustanovljene teške tjelesne ozljede i bio je u zavojima s obzirom da se radilo o prijelomu s pomakom koštanog ulomka. S obzirom na protek godina ne sjeća se koliko je dugo bio u "zavojima". Tuđu pomoć i njegu nakon štetnog događaja pružala mu je supruga koliko je mogla, te su mu pomoć pružali i sin i snaha koji su redovito dolazili kod njih, čak su u jednom trenutku i dva unuka redovito dežurala oko njega, jer mu je trebala pomoć. Ta se pomoć sastojala u hranjenju, u osobnoj higijeni, prilikom odlaska na toalet pomagali su mu ukućani i to je trajalo jedno duže vrijeme, s obzirom da je on bio u velikim bolovima i teško pokretan. Isto tako navodi da su mu pružali pomoć i u oblačenju, kao i u odlasku u trgovinu kako bi kupio osnovne potrepštine za prehranu. Ističe da je nakon tog predmetnog štetnog događaja osjećao veliki strah, te je bio zabrinut za svoju budućnost, s obzirom da je on osoba koje je do tada bila zdrava, koja se samostalno kretala i koja je bila jaka kao "dren". Ističe da nakon tog štetnog događaja osjeća velike posljedice u pokretljivosti ramena, te mu je teško hodati.

10. Svjedokinja LČ u bitnom iskazala da se predmetnog štetnog događaja u jutarnjim satima kretala iz svoje ulice Matije Slatinskog 2. Ističe da je vidljivost bila dobra i da se pokušala uključiti u promet sa svojim automobilom. Navodi da se ona nalazila s automobilom na pješakom prijelazu i da očito nije vidjela pješaka, ovdje tužitelja, koji je već bio na pješačkom prijelazu, te je istog tom prilikom udarila svojim automobilom. Ističe da joj je tužitelj došao s njezine lijeve strane, a ona je gledala u desnu stranu jer su joj s te strane dolazili automobili i ona se pokušavala uključiti u promet. Misli da ga je udarila u torbu koju je vukao na kolicima, te ističe da je do udara došlo na sredini pješačkog prijelaza. Navodi da je nakon toga izašla odmah iz automobila, da je bila u šoku, te da je tužitelju odmah pokušala pomoći pokušavajući izvući torbu ispod kotača njezinog automobila. Isti tako je navela da je tužitelj bio na podu. Ona ga nije uspjela dići, te im je tom prilikom pomogao jedan drugi gospodin koji se našao u blizini. Ne sjeća se da li je isti tom prilikom imao štap, niti ne zna kojom brzinom hoda se isti kretao, jer ona jednostavno nije pogledala u lijevu stranu, s obzirom da je gledala na desnu stranu kako bi se uključila u promet. Navodi da je prije samog pješačkog prijelaza imala znak stop te da je tužitelj odvezen na hitnu pomoć, s kojim je zajedno otišla te je čekala da čuje da li je gospodin dobro. Navodi kako se tom prilikom tužitelj odmah počeo žaliti da ga jako boli ruka.

11. Uvidom u kaznenu presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici pod poslovnim brojem K-125/2022-3 od 11. studenog 2022.(list 49-50 spisa) koja je donesena tijekom ovog postupka utvrđeno je da je istom LČ proglašena krivom zbog počinjenja kaznenog djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

11. 1. Navedenom kaznenom presudom sud je u ovom postupku vezan u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti tuženika s obzirom da je ista proglašena krivom, čime je utvrđena odgovornost tuženika i za sam nastanak štetnog događaja.

11.2. Imajući u vidu da je građanskopravna odgovornost po svom opsegu šira od kaznene odgovornosti, sud je u postupku raspravljao i o istaknutom prigovoru doprinosa tužitelja vlastitoj šteti.

11.3. Radi utvrđenja te odlučene činjenice sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja i svjedokinje LČ. Na temelju navedenih iskaza, a kojima je u cijelosti ovaj sud poklonio vjeru, jer su isti iskazivali životno, objektivno i uvjerljivo te nisu međusobno u proturječju, a i u suglasnosti su s ostalim izvedenim dokazima sud je utvrdio kako prigovor tuženika o doprinosu tužitelja vlastitoj šteti nije osnovan. Naime, sud utvrđuje da tužitelj nije nepažljivo prelazio kolnik, jer iz njegovog iskaza proizlazi da je prije nego je stupio na pješački prijelaz provjerio može li to učinit na siguran način dok iz iskaza svjedokinje LČ proizlazi da ona nije uopće gledala na pješački prijelaz, te uopće nije vidjela tužitelja koji se nalazio na pješakom prijelazu. Osim toga nakon iskaza svjedokinje LČ, a koja je osiguranica tuženika tuženik je podneskom od 24. svibnja 2024. priznao krivnju svog osiguranika, za nastalu prometnu nezgodu, a što ovaj sud cijenio kao odustanak od prigovora doprinosa tužitelja vlastitoj šteti.

12. U postupku kao dokaz bilo je predloženo i provođenje prometnog vještačenja na okolnost dinamike štetnog događaja, ali nakon danih iskaza svjedokinje LČ i tužitelja, tuženik je podneskom od 24. svibnja 2024. priznao krivnju svog osiguranika za nastalu prometnu nezgodu prema čemu je dokaz provođenja prometnog vještačenja na okolnost dinamike štetnog događaja postao nesvrsishodan te se isti iz navedenog razloga nije izveo.

13. Na okolnost visine tražbine tužitelja izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću. Iz nalaza i mišljenja, a nakon osobnog pregleda tužitelja dana 20. veljače 2024. proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio ozljede: prijelom velike kvrge desne nadlaktične kosti tj. vještak je mišljenja da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom u području desnog ramena. Liječen je konzervativno imobilizacijom, te nakon tog fizikalnom terapijom . Ističe da je liječenje tužitelja završeno nakon kontrole fizijatra 24. studenoga 2021. Vještak utvrđuje kako je tužitelj trpio bol jakog intenziteta u trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta u trajnog karaktera 10 dana i manjeg u trajanju od 45 dana. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. Sekundarni strah bio je jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od 21 dan. Vještak nadalje navodi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom velike kvrge nadlaktične kosti, prijelom u području desnog ručnog zgloba. Navedena ozljeda u području desnog ramena dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 6% koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti desnog ramena, desne dominantne ruke, te bolovima u desnom ramenu kod dužeg rada desnom rukom, te onemogućenog rada u razini i iznad razine ramenog zgloba. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeo je u obzir degenerativne promjene lokomotornog sustava pa tako i desnog ramena koje su vezane za životnu dob tužitelja, te ističe da se navedena ocjena od 6% odnosi na stanje po predmetnom štetnom događaju. Tužitelju je nakon predmetnog štetnog događaja bila potrebna tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna u trajanju od 20 dana po 3 sata dnevno za pomoć pri oblačenju, održavanju higijene za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu, zatim tuđa pomoć 20 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć.

14. Na pisani nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Žarko Rašić prim. dr. med. od 6. ožujka 2024. stranke nisu imale primjedbi, a ovaj sud ga je prihvatio u cijelosti ocijenivši ga u prvom redu objektivnim, stručnim, sveobuhvatnim te utemeljenim na priloženoj dokumentaciji u spisu i kliničkim pregledom tužitelja kojim je utvrđeno da je tužitelj stradao u štetnom događaju i da mu je nastala neimovinska i imovinska šteta na način opisanim u tužbi, te je time odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

15. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi članka 19. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO), čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz članka 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi članka 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

16. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo u obzir obrazložene kvalifikatorne okolnosti i to utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli, vrstu i lokalitet ozljeda, utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha, kao i duševne boli uslijed smanjenja životne aktivnosti, te je sud našao da sve činjenice i okolnosti slučaja, osobito imajući na umu dob tužitelja i težinu zadobivenih ozljeda, opravdavaju dosuđenje iznosa od 3.050,00 eura kao pravične novčane naknade.

17. Pritom valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu nematerijalne odnosno neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

18. Temeljem odredbe članka 1095. stavak 1. i članka 1089. stavak 2. ZOO-a, tužitelju za 115 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada, sud smatra primjerenom cijenu sata u iznosu 3,32 eura (čl. 223. ZPP- a) pa tužitelju pripada pravo na tu naknadu u iznosu 381,80 eura.

19. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 3.050,00 kn te imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 381,80 eura, dakle ukupno 3.431,80 eura, a koju mu je štetu dužan naknaditi tuženik. Kako je tuženik u mirnom postupku tužitelju na ime naknade štete (neimovinske i imovinske štete) isplatio iznos od 1.990,84 eura, tužitelju je dosuđen daljnji iznos od 1.440,96 eura, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

20. Tužitelju je na iznos od 1.440,96 eura (neimovinska šteta i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege) dosuđena zatezna kamata od 25. svibnja 2022., odnosno od slijedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, temeljem odredbe članka 1103. ZOO-a u vezi člankom 12. stavak 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09; tako i VSRH u Rev-1770/15 od 11. travnja 2018.). Visina stope zakonskih zateznih kamatama određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO.

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i 3. ZPP-a. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u sporu valjalo je presuditi kao u točki II. izreke ove presude. Tužitelju su sukladno odredbi članka 154. stavak 1. i 3. ZPP-a priznati troškovi parničnog postupka prema vrijednosti predmeta spora, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023. dalje u tekstu: Tarifa) i priloženom troškovniku. Kao opravdani troškovi parničnog postupka tužitelju su priznati troškovi sastava odštetnog zahtjeva od 24. svibnja 2022. prema Tbr. 32 Tarife u visini od 100 bodova, sastav tužbe od 28. srpnja 2022. prema Tbr. 7/1 Tarife u visini od 100 bodova, sastav podneska 6. listopada 2022. prema Tbr. 8/1 Tarife u visini od 100 bodova, sastav podneska od 29. studenog 2022. prema Tbr. 8/1 Tarife u visini od 100 bodova, pristupa na ročište 5. travnja 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife u visini od 100 bodova, sastav podneska od 26. travnja 2023. prema Tbr. 8/4 Tarife u visini od 25 bodova, sastav podneska od 22. ožujka 2024. prema Tbr. 8/1 Tarife u visini od 100 bodova, pristupa na ročište 16. svibnja 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife u visini 100 bodova, sastav podneska od 23. svibnja 2024. prema Tbr. 8/4 Tarife u visini 25 bodova te pristup na ročište 4. prosinca 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife u visini 100 bodova, odnosno ukupno 850 bodova. Cijeneći da je vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 eura tužitelju je priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 1.700,00 eura koji uvećan za iznos PDV-a od 25% (425,00 eura) ukupno iznosi 2.125,00 eura. Tužitelju je valjalo priznati i trošak sudske pristojbe na tužbu od 43,00 eura, trošak provedenog medicinskog vještačenja u iznosu od 265,00 eura, pa je tako na ime troškova parničnog postupka tužitelju valjalo priznati iznos od 2.433,00 eura i presuditi kao u točki II. izreke ove presude.

22. Na dosuđeni trošak parničnog postupka tužitelju je valjalo dosuditi pripadajuću zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate jer se zatezna kamata na parnični trošak stranci određuje temeljem odredbe članka 151. stavak 3. ZPP-a.

23. Tuženiku nisu priznati parnični troškovi u iznosu od 1.750,00 eura sukladno članku 154. stavak 1. ZPP-a jer isti nije uspio u postupku, te je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

Velika Gorica, 17. siječnja 2025.

Sutkinja:

Zorana Matešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.