Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Pn-2615/2021-32

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Grahovac, u pravnoj stvari tužitelja KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Biserki Radolović, odvjetnici u Puli, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćnicima Josipu Mađariću i Hrvoju Lui, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 11. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, uz javnu objavu 17. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Nalaže se tuženom Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, da isplati tužitelju KL iz [adresa], iznos od 53.825,87 eura (pedesettritisućeosamstodvadesetpeteuraiosamdesetsedamcenti) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 29. travnja 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine te da joj nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 10.163,84 eura sa zateznim kamatama od 17. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 90.045,65 eura sa zateznim kamatama od 29. travnja 2021. do isplate i zahtjev za naknadom parničnog troška u iznosu od 10.363,83 eura, odbija se kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi da se 7. kolovoza 2019. na raskrižju cesta DC-39 i A9, na cesti Poreč-Baderna, dogodila prometna nesreća kada je vozilo marke „Hyundai“, inozemnih registarskih oznaka reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), dolaskom na raskrižje DC-302 te pristupnih cesta za „Istarski Y“ i naselje Bonaca započeo skretanje u lijevo u smjeru „ K Y-a“, a da prije toga nije propustio vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera – motocikl marke „Yamaha“, reg oznake [registarska oznaka], koje je zadržavalo smjer svog kretanja, kojom radnjom je oduzeto prvenstvo prolaza tužitelju koji je upravljao motociklom pravilno se krećući cestom s prednošću prolaska te je došlo do udara vozila marke „Hyundai“ u motocikl. Od siline udara tužitelj je odbačen preko vozila reg. oznake [registarska oznaka] sjeverni kolnički trak te zadobio niz teških tjelesnih ozljeda. Osobnim vozilom marke „Hyundai“, inozemnih registarskih oznaka reg. oznake [registarska oznaka], upravljao je BL koji je isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode te je protiv istog podignuta optužnica od strane ODO Pazin i donesena pravomoćna presuda u kaznenom postupku koji je vođen pred Općinskim sudom u Pazinu pod poslovnim brojem K-203/2020 kojom je isti oglašen krivim. Obzirom se radi o vozilu inozemnih registarskih oznaka, osiguranog kod stranog osiguravatelja ANAG, broj police 1520Y-0775780, a nesreća se dogodila na području Republike Hrvatske, tužitelj je podnio tužbu protiv Hrvatskog ureda za osiguranje koji je obvezan naknaditi štetu tužitelju. Tužitelj se 29. travnja 2021. izvansudskim zahtjevom obratio tuženiku te je Croatia osiguranje d.d. donijela odluku kojom se utvrđuje obveza osiguratelja za isplatom 90% štete te je tužitelju isplatila naknadu štete u iznosu od 216.000,00 kuna. Tužitelj smatra da je utvrđenje njegove suodgovornosti od 10% neosnovano kao i da je ponuđen iznos naknade štete neprimjeren stvarnim povredama tužitelja u predmetnom štetnom događaju i posljedicama istog. Naime, iz dokumentacije kaznenog spisa te provedenog vještačenja proizlazi da je do sudara isključivo iz razloga što vozač vozila „Hyundai i20“ nije odustao od radnje skretanja kada je mogao i morao uočiti vozilo koje se kreće prometnicom s prednošću prolaza, odnosno oduzimanje prednosti vozilu. Tužitelj je u tom štetnom događaju zadobio niz teških tjelesnih ozljeda zbog čega je trpio fizičke bolove, strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od oko 80% te duševne boli zbog naruženosti, a imao je potrebu i za pružanjem tuđe pomoći, što je sve rezultiralo povredom njegovog prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO). Imajući u vidu sve navedene kvalifikatorne okolnosti, težinu povrede i sve okolnosti slučaja tužitelj smatra da mu pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.200.000,00 kuna i na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 100.000,00 kuna. Uzevši u obzir činjenicu da je tužitelju već isplaćen iznos nespornog dijela na ime naknade predmetne štete od 216.000,00 kuna, ovom tužbom traži od suda da obveže tuženika na naknadu štete u daljnjem iznosu od 1.084.000,00 kuna. Tužitelj je na ročištu 11. prosinca 2024. uskladio tužbeni zahtjev sa promjenom službene valute te traži od suda da obveže tuženika na naknadu štete u iznosu od 143.871,52 eura (protuvrijednost iznosa od 1.084.000,00 kuna) sa zateznim kamatama od 29. travnja 2021. do isplate uz naknadu parničnog troška u iznosu od 20.527,67 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. U pogledu odgovornosti vozača vozila strane registarske oznake navodi kako nije sporno da je donesena presuda u kaznenom postupku kojom je isti oglašen krivim, ali ističe prigovor doprinosa odnosno suodgovornosti tužitelja nastanku štetnog događaja, a time i same štete. Tuženik ističe da sukladno prometnom vještačenju dipl. ing. Petković Željka koje je izrađeno za potrebe kaznenog postupka proizlazi da nezgoda nije bila neizbježiva za tužitelja. Nije sporno da je vozač vozila strane registarske oznake oduzeo prednost prolaska tužitelju, no prema mišljenju provedenog vještačenja tužitelj je imao mogućnost kočenjem izbjeći nalet pri svim brzinama manjim od 77 km/h, a kako se kretao brzinom od 61,63 km/h kočenjem bi se zaustavio i bitno prije mjesta sudara, a osobito bi se bez ikakvih problema zaustavio da se kretao maksimalno dopuštenom brzinom 50 km/h. Tuženik je suglasan da se u ovom postupku koristi nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Željka Petkovića kojeg je tužitelj dostavio uz tužbu. Tuženik smatra da je isplatom iznosa od 216.000,00 kn s naslova naknade neimovinske štete te imovinske naknade s naslova tuđe pomoći i njege u cijelosti nadoknadio štetu tužitelju s obzirom na postavljeni odštetni zahtjev i kriterije sudske prakse koji su se tada primjenjivali. Stoga osporava postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti, a posebno u pogledu visine, a protivi se i utuženom tijeku zateznih kamata. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška u iznosu od 12.625,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

    3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora od 29. travnja 2021. (list 7 – 9 spisa), u odluku Croatia osiguranja d.d. povodom pritužbe / prigovora od 7. rujna 2021. (list 10 spisa), u presudu Općinskog suda u Pazinu broj K-203/2020-2 od 25. rujna 2020. (list 11 – 13 spisa), u nalaz sudskog vještaka Željka Petkovića dipl. ing. prometa od 15. srpnja 2020. izrađenog za potrebe postupka vođenog pred Općinskim državnim odvjetništvom u Pazinu broj KP-DO-402/2020 (list 14 – 21 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 22 – 75 i 88 spisa), u presliku osobnog zdravstvenog kartona tužitelja (list 90 – 161 spisa), proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Gordanu Makariću od 3. veljače 2023. (list 164 – 166 spisa), proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću od 25. listopada 2023. (list 177 – 179 spisa), te dopunskim vještačenjem od 16. rujna 2024. (list 206 – 211 spisa), proveo dokaz saslušanjem sudskih vještaka i saslušanjem tužitelja te uvidom u spis Općinskog suda u Pazinu broj K-203/2020.

    4. Uvidom u spis Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-203/2020 utvrđeno je da je vođen kazneni postupak protiv okrivljenika BL koji je okončan donošenjem pravomoćne presude broj K-203/2020-2 od 25. rujna 2020. kojom je izdan kazneni nalog kojim je isti oglašen krivim što je 7. kolovoza 2019. oko 8,15 sati na kolniku DC 302, na cesti Poreč – Baderna kod čvora Bonaci, upravljajući osobnim automobilom marke "Hyundai i20", registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) iz smjera zapada u pravcu istoka te dolaskom do četverokrakog raskrižja, protivno čl. 57 st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pogrešno smatrajući da neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, započeo skretati u lijevo, u pravcu sjevera, a da prethodno nije propustio motocikl marke "Yamaha MT03", registarske oznake [registarska oznaka] kojim je iz suprotnog smjera, iz smjera istoka u pravcu zapada, zadržavajući smjer svog kretanja upravljao KL uslijed čega je došlo do udara motocikla u prednji dio osobnog automobila pri čemu je KL odbačen preko automobila na sjevernu kolničku traku kojom prilikom je zadobio ozljedu torakalne aorte, traumatski pneumotoraks lijevo, kontuziju pluća lijevo, prijelom trećeg grudnog kralješka, serijsku frakturu rebara lijevo od VII do XI, prijelom velikog tuberkula lijevog humerusa, prijelom dosučne kosti I, II i III lijeve šake, rupture kvadricepsa obostrano i otvorenu ranu desne potkoljenice, koja povreda je osobito teške naravi, dakle iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za tijelo druge osobe, a kojim djelom je drugoj osobi prouzročena osobito teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u čl. 227. st. 1., 2. i 5. Kaznenog zakona zbog čega mu je izrečena kazna.

    5. Punomoćnici stranaka su se suglasili da se u svrhu utvrđenja činjenica u svezi istaknutog prigovora tuženika o postojanju podijeljene odgovornosti odnosno doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja koristi nalaz i mišljenje sudskog vještaka prometne struke Željka Petkovića dipl. ing. prometa kojeg je izradio za potrebe postupka vođenog pred Općinskim državnim odvjetništvom u Pazinu broj KP-DO-402/2020 odnosno za potrebe kaznenog postupka koji je vođen pred Općinskim sudom u Pazinu pod brojem K-203/2020.

    6. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Željka Petkovića dipl. ing. prometa od 31. srpnja 2020., koji je sastavni dio kaznenog predmeta broj K-203/2020 Općinskog suda u Pazinu utvrđeno je da je sudski vještak nalaz izradio na temelju podataka iz kaznenog spisa te izvršenog očevida na licu mjesta prometne nesreće, uzevši u obzor nastala oštećenja vozilu i tragove na mjestu prometne nesreće. Sudski vještak je utvrdio da je do prometne nesreće došlo na kolniku četverokrakog raskrižja kojeg čini prometnica DC – 302 odvojak koji vodi za A9 („Istarski Y") te odvojak za naselje Bonaci. Način nastanka prometne nesreće je sudar motocikla "Yamaha" kojim je upravljao ovdje tužitelj i osobnog vozila "Hyundai i20" kojim je upravljao osiguranik tuženika. Sudarni kontakt ostvaren je udarom prednjeg dijela motocikla u prednju lijevu stranu osobnog vozila. Nakon naleta došlo je odbačaja i preleta motocikliste preko dijela osobnog vozila i pada motociklista na kolnik. U trenutku sudara osiguranik tuženika je skretao sa kolnika D-302 u lijevo u pravcu A9, dok se u istom trenutku kolnikom D302 pravcem istok zapad, [adresa] – [adresa], kretao motocikl "Yamaha". Točka sudara nalazila se u potpunosti na sjevernoj kolničkoj traci D-302, dakle u desnoj kolničkoj traci motocikla. Nakon ostvarenog sudarnog kontakta vozila su odbačena do svojih konačnih položaja. Brzina kretanja osobnog vozila marke "Hyundai i20" u trenutku sudara iznosila je oko 12,96 km/h, a brzina kretanja motocikla marke "Yamaha" 61,63km/h. U spisu nema podataka da je motocikl do mjesta sudara bio kočen, pa da se posljedično tome i kretao nekom većom brzinom od sudarne. Sudski vještak je izračunao da je osobno vozilo do mjesta sudara skretano u lijevo sa lijevog skretača na kolniku na dužini puta od 6,5m i u vremenu od 3,61 sekunde. U trenutku započetog skretanja osobnog vozila motocikl je bio udaljen od mjesta sudara oko 61,8 m, odnosno međusobna udaljenost između vozila u tom trenutku iznosila je 68,3m. Preglednost na mjestu događaja iznosila je 90 m što je omogućavalo međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće u trenutku započetog skretanja vozila osiguranika tuženika. Kako je postojala mogućnost međusobnog uočavanja u trenutku započetog skretanja vozila osiguranika tuženika, do sudara ne bi došlo da je vozač osobnog vozila odustao od skretanja i propustio motocikl sukladno prometnim pravilima. Također, pored činjenice da u spisu nema podataka da je motocikl bio kočen do mjesta sudara, a zbog praktično ususretnog kretanja vozila neposredno prije sudara, vještak je utvrdio da bi do sudara došlo i pod uvjetom kretanja motocikla ograničenom brzinom od 50 km/h. Međutim, tužitelj je sudar mogao izbjeći poduzimanjem radnje trenutnog snažnog kočenja motocikla. Stoga je vještak zaključio da do sudara u konkretnom slučaju ne bi došlo pod uvjetom da je vozač motocikla reagirao radnjom trenutnog snažnog kočenja u trenutku kada je vozilo osiguranika tuženika otpočelo sa skretanjem u lijevo. Na dužini raspoloživog puta (61,8m) motocikl je uz poduzeto kočenje mogao zaustaviti motocikl do mjesta sudara pri svim brzinama kretanja nižim od 77km/h, pa tako i pri kretanju brzinom od oko 61 km/h (sudarna brzina) ili pak ograničenom brzinom od 50 km/h.

    7. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz sudskog vještaka Željka Petkovića dipl. ing. prometa koji je stručan, logičan i jasno obrazložen, a prihvaćaju ga i parnične stranke.

    8. Tužitelj je u svom iskazu u pogledu prometne nezgode iskazao je da je vozio svojom desnom prometnom trakom iz pravca Tinjana prema [adresa]. Cesta je bila ravna i zadržavao je svoj pravac kretanja, a u suprotnoj prometnoj traci vidio je zaustavljeno vozilo koje je imalo namjeru skrenuti u svoju lijevu stranu. Neposredno prije nego što je došao u blizinu tog vozila, vozilo je naglo poduzelo radnju skretanja i oduzelo mu prednost prolaska. To vozilo koje je stajalo uočio je udaljenosti od oko 50m od mjesta sudara.

    9. Osuđujućom presudom Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-203/2020-2 od 25. rujna 2020. koja je, između ostalog, utemeljena i na nalazu vještaka Željka Petkovića dipl. ing. prometa, a kojom je ovaj sud vezan, utvrđena je krivnja BL, vozača osobnog vozila marke "Hyundai i20", za izazivanje prometne nesreće u kojoj je tužitelj ozlijeđen i to nije sporno. Sporan je prigovor tuženika o postojanju podijeljene odgovornosti.

    10. Prema odredbi čl. 1072. st. 1. i 2. ZOO-a kada je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a u slučaju da postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

    11. Sudski vještak je u svom nalazu jasno ukazao na činjenicu da je tužitelj kao vozač motocikla mogao uočiti vozilo osiguranika tuženika u trenutku kada je započelo s poduzimanjem radnje skretanja u lijevo na udaljenosti od 61,8m, a tužitelj je u svom iskazu i potvrdio da je uočio vozilo osiguranika tuženika zaustavljeno u suprotnoj prometnoj traci koje je imalo namjeru skrenuti u lijevo kao i trenutak u kojem je tu radnju poduzeo. Sudski vještak je utvrdio da je tužitelj sudar mogao izbjeći poduzimanjem radnje trenutnog snažnog kočenja motocikla u trenutku kada je vozilo osiguranika tuženika otpočelo sa skretanjem u lijevo, dok u spisu nema podataka da je takvu radnju poduzeo. Na dužini raspoloživog puta (61,8m) motocikl je uz poduzeto kočenje mogao zaustaviti motocikl do mjesta sudara pri svim brzinama kretanja nižim od 77km/h, pa tako i pri kretanju brzinom od oko 61 km/h (sudarna brzina) ili pak ograničenom brzinom od 50 km/h. Tužitelj je, dakle, propustio poduzeti radnju kočenja u cilju izbjegavanja prometne nesreće, što je postupanje protivno onom koje se očekuje od svakog drugog prosječno opreznog vozača u sličnoj prometnoj situaciji, čime je prema ocjeni ovoga suda doprinio nastanku štete u omjeru od 10% zbog čega ima pravo na razmjerno smanjenu naknadu u smislu odredbe čl. 1092. st. 1. ZOO-a.

    12. Prema nalazu vještaka medicinske struke doc. prim. dr. sc. Jakše Filipovića od 25. listopada 2023. te dopune nalaza od 16. rujna 2024. nakon što izvršio klinički pregled tužitelja proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju od 7. kolovoza 2019. zadobio tjelesne ozljede u vidu politraume, disekciju grudne aorte, natučenje lijevih pluća sa slobodnim zrakom, infarkt lijevog bubrega i slezene, prijelom III grudnog kralješka, prijelom VII. do XI. lijevih rebara. Po ozljeđivanju isti je dan hospitaliziran u Općoj bolnici Pula gdje su nakon obrade verificirane navedene ozljede te je iz razloga hitnosti (nagla bol u leđima s iskašljavanjem krvi) učinjena angiografija MSCT na kojoj je verificirana disekcija (napuknuće) grudne aorte, zbog čega je premješten u KBC Rijeka, gdje je hospitaliziran te su dodatno verificirane ozljede u vidu prijeloma velikog tuberkuluma lijeve nadlaktične kosti, prijelom I., II. i III. metakarpalne kosti lijeve šake, obostrana ruptura četveroglavih mišića natkoljenica, otvorena rana lijeve potkoljenice, ozljeda tetiva desne šake te prijelom V. metakarpalne kosti desne šake. Po prijemu je izvršena obrada rane desne potkoljenice sa zaostalim defektom za plastičnog kirurga, a nastavkom obrade verificiran je hematom aorte, infarkti oba bubrega i slezene. Indicirano je postavljanje proteze aorte TEVAR 8. kolovoza 2019. te je učinjena drenaža lijevog prsišta. Postoperativni tijek bio je uredan. Hospitalizacija je trajala do 12. kolovoza 2019. kada je tužitelj premješten na Vaskularni odjel gdje je boravio do 16. kolovoza 2019. Kontrola aortografija opisuje uredan nalaz nakon čega je premješten u Opću bolnicu Pula gdje je boravio do 21. kolovoza 2019. Tijekom hospitalizacije učinjena je dodatna obrada CT stopala, neurološki i psihijatrijski pregled. Dogovorno se premješta u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu gdje je hospitaliziran od 21. kolovoza 2019. do 27. kolovoza 2019. kada je učinjena osteosinteza lijevog palca i kažiprsta lijeve šake. Nastavio je ambulantno liječenje po kirurgu, fizijatru, traumatologu i kardiologu. Od strane fizijatra preporučena je stacionarna fizikalna terapija. Dana 19. kolovoza 2020. pregledan je u Hitnoj službi KBC Rijeka radi boli u prsima gdje obrada nije dokazala kardiološki ili aortalni sindrom. Indicirana je hitna MSCT aortografija. Dana 25. veljače 2021. pregledan je Hitnoj službi Opće bolnice Pula gdje se žalio na bol grudnog koša jer je zadobio udarac pri noćnim morama. Kliničkim pregledom sudski vještak je utvrdio da tužitelj pri hodanju šepa na lijevu nogu, da su mu kretnje u desnom i lijevom ramenu reducirane, da se žali na povremene bolove u prsima, ne podnosi fizičko opterećenje. Fleksija desnog koljena je do 110 st., postoji redukcija kretnji palca i kažiprsta lijeve šake u lakom stupnju. Vidljivi su defekti četveroglavog mišića na obje natkoljenice. Kretnje grudne kralježnice su bolne u terminalnim fazama kretnji, koje su reducirane u lakom stupnju.

    13. Sudski vještak je mišljenja da su ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogle nastati u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročnu vezu sa predmetnim štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija, a po završenom liječenju zaostale su trajne posljedice uslijed oštećenja i proteze grudne aorte 25%, po prijelomu lijevih rebara 10%, po prijelomu 3. grudnog kralješka 5%, po prijelomu tri metakarpalne kosti lijeve šake 4%, po oštećenju muskulature obje natkoljenice 5% te zbog redukcije kretnji lijevog ramena u srednjem stupnju 10% ili objedinjeno 53%.

    14. Sudski vještak je utvrdio da je liječenje tužitelja završeno 25. veljače 2021.

    15. Također, vještak je utvrdio da je tužitelj je kao posljedicu zadobivenih ozljeda trpio bol jakog intenziteta u trajanju od 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 65 dana.

    16. Utvrđeno je postojanje naruženja u srednjem stupnju, a dopunskom nalazu od 16. rujna 2024. prileže i fotografije u boji na kojima su vidljivi ožiljci na tijelu tužitelja zaostali nakon štetnog događaja.

    17. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna 4h dnevno kroz 40 dana, a zatim 2h dnevno kroz 40 dana.

    18. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke prim. Gordana Makarića, dr. med. od 3. veljače 2023. proizlazi da je tužitelj kao vozač motocikla u prometnoj nesreći 7. kolovoza 2019. zadobio politraumu; ozljede grudne aorte, traumatski pneumotoraks lijevo, kontuziju pluća lijevo, prijelom 3. grudnog kralješka, serijski prijelom 7., 8. i 9. lijevog rebra, infarkti slezene, infarkti oba bubrega, prijelom velikog tuberkula lijeve nadlaktične kosti, prijelome MC 1., 2. i 3. prsta lijeve šake, razdor mišića kvadricepsa obostrano, otvorenu ranu desne potkoljenice, ozljedu tetiva desne šake te prijelom pete MC kosti desne šake. Iz medicinske dokumentacije je vidljivo da je od 16. do 21. kolovoza 2019. bio hospitaliziran u službi za kirurške bolesti Opće bolnice Pula. U nalazu psihijatra je zabilježeno da se žalio na nesanicu. Opisao je prometnu nesreću, svoje funkcioniranje i naveo kako je jedan dio života proveo u zatvoru. Nastavio je liječenje po psihijatru ambulantno provodeći redovne kontrole i uzimajući propisanu terapiju. Na temelju medicinske dokumentacije u sudskom spisu i pregleda tužitelja sudski vještak je utvrdio da je tužitelj kao izravnu posljedicu navedenog ozljeđivanja na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku Poremećaja prilagodbe (F43.2), te nastavno Reakcije na teški stres (F43.8). Tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je uz liječenje i zaostale tjelesne posljedice i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Sudski vještak je utvrdio da između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, kod tužitelja je došlo do povrede duševnog zdravlja u vidu smanjenja životne aktivnosti koje je ocijenio u omjeru od 20% u kojem će tužitelj morati ulagati pojačane napore u svom životu.

    19. Prema nalazu vještaka tužitelj je u štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 7 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 12 tjedana. Zaostao je i kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj.

    20. Tužitelj je prigovarao nalazima sudskih vještaka držeći da su pojedine kvalifikatorne okolnosti za utvrđivanje postojanja i visine povrede prava osobnosti tužitelja prenisko ocijenili.

    21. Sudski vještaci dr. Gordan Makarić i dr. Jakša Filipović-Čugura su prilikom usmenog obrazlaganja svog nalaza dali objedinjenu ocjenu smanjenja životne aktivnosti tužitelja u omjeru od 67% te u cijelosti ostali kod svojih pisanih nalaza i mišljenja. Na poseban upit punomoćnika tuženika je li tužitelj prije predmetnog štetnog događaja imao psihičkih tegoba dr. Gordan Makarić iskazao je da je prilikom dobivanja amnestičkih podataka tužitelj naveo da nije bio psihijatrijski liječen, a uvidom u presliku osobnog zdravstvenog kartona s podacima od 4. svibnja 1988. pa nadalje nije nađeno podataka u vidu eventualnog prijašnjeg psihičkog poremećaja. Također, iskazao je da nema podataka da bi uzimao neku terapiju za liječenje eventualne ovisnosti uz napomenu da je isto irelevantno za ocjenu kvalifikatornih okolnosti. Sudski vještak dr. Jakša Filipović-Čugura na poseban upit punomoćnika tužitelja iskazao je da kod tužitelja nije nađena potreba za pružanjem trajne tuđe pomoći.

    22. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke ocijenivši da su vještaci nalaze utemeljili na svoj dostupnoj medicinskoj dokumentaciji u spisu, svojim stručnim znanjima i iskustvu te nalaze jasno i logično obrazložili.

    23. Tužitelj je u svom iskazu naveo da su mu za vrijeme liječenja kod kuće pomoć pružali članovi obitelji (supruga i majka), a pomažu mu i danas. Nakon prometne nezgode i liječenja zaostali su mu ožiljci na nadlanici lijeve ruke, na desnoj potkoljenici, u području lijevog kuka, ožiljci na oba kvadricepsa, a prilikom hoda šepa na desnu nogu. Nakon prometne nezgode od koje se oporavljao četiri godine nije više u mogućnosti baviti se sportom niti rekreativno. U svakodnevnom životu ima problema tako da ima poteškoće prilikom odijevanja, ne može odrezati nokte grickalicom niti dosegnuti predmete koji se nalaze na većoj visini.

    24. Punomoćnici stranaka su se suglasili da sud prilikom ocjene naruženosti koristi podatke iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Jakše Filipovića, odnosno njegove dopune od 16. rujna 2024. kojem su priložene i fotografije kako bi se izbjeglo izlaganje tužitelja nepotrebnim neugodnostima, dok je sud osobnim opažanjem utvrdio da tužitelj prilikom hoda lagano šepa.

    25. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebno stupanj trajnog umanjenja životne aktivnosti tužitelja, trajanje i intenzitet fizičkih boli, straha, stupanj naruženosti te vrstu ozljede, činjenicu da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda bio dugotrajno hospitaliziran u tri različite klinike, da je više puta operiran, da je bio podvrgnut brojnim i invazivnim dijagnostičkim pretragama, provodio stacionarnu fizikalnu terapiju, po ocjeni ovog suda time mu je povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19. ZOO-a).

    26. Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) sud će se rukovoditi jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova, straha i duševnih bolova izazvanih trajnim narušavanjem zdravlja.

    27. Prema ocjeni ovoga suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade tužitelju. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u konkretnom slučaju potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

    28. Donoseći odluku o visini štete sud se rukovodio pravnim shvaćanjem zauzetim na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-47/2020- 5 od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske štete na način da se mijenjaju Orijentacijski kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, tako da se prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) po svim osnovama podignu za 50%.

    29. Cijeneći utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, vrstu ozljede (politrauma) te način liječenja koje je bilo popraćeno neugodnostima u smislu dugotrajne hospitalizacije kroz 20 dana u tri različite klinike, podvrgavanju više operativnih zahvata, brojnim i invazivnim dijagnostičkim pretragama, provođenju stacionarne fizikalne terapije, sud drži da tužitelju s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.500,00 eura.

    30. Cijeneći intenzitet pretrpljenog straha te njegovo trajanje u smislu okolnosti predmetnoga slučaja sud ocjenjuje da bi tužitelju s te osnove pripala pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 4.500,00 eura.

    31. Imajući u vidu utvrđeni stupanj trajnog umanjenja životnih i radnih aktivnosti tužitelja od 67% u kojem omjeru će morati ulagati pojačane napore u svom daljnjem životu i radu kao i dob tužitelja u trenutku ozljeđivanja od 31 godinu, sud je utvrdio da mu s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 78.000,00 eura.

    32. Cijeneći činjenicu da su tužitelju na tijelu kao posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju i operativnih zahvata kojima je u vezi s tim ozljedama bio podvrgnut zaostali brojni ožiljci i to postoperativni ožiljak u području palca i kažiprsta lijeve šake te na nadlanici lijeve šake, udubljenja u području mišića obje natkoljenice, postoperativni ožiljak u području lijeve prepone, više skupnih ožiljaka u području lijevih rebara koji su vidljivi na fotografijama priloženim uz dopunski nalaz vještaka dr. Jakše Filipovića od 16. rujna 2024., uz utvrđenu činjenicu da tužitelj pri hodanju šepa na lijevu nogu, imajući u vidu da je sudski vještak utvrdio da se radi o naruženosti u srednjem stupnju, od čega su ožiljci u području palca i kažiprsta lijeve šake te na nadlanici lijeve šake kao i šepanje uvijek vidljivi trećim osobama, sud je ocijenio da tužitelju s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 5.700,00 eura.

    33. S obzirom na izloženo te na utvrđenje suda da težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju tužitelju pravo na pravičnu novčanu naknadu (čl. 1100. st. 1. ZOO-a), sud zaključuje da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 90.700,00 eura.

    34. Primjenom odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku imajući u vidu cijenu jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege po nekvalificiranoj osobi, utvrđenoj prema slobodnoj ocjeni i usporedbom sa cijenom jednog sata neto zarade nekvalificirane osobe u mjestu stanovanja tužiteljice u trenutku štetnog događaja u visini od 4,00 eura, uz utvrđeno trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom tužitelja (240 sati), sud je utvrdio da mu pripada novčana naknada za ovaj vid štete u iznosu od 960,00 eura.

    35. Slijedom navedenog, sud je tužitelju utvrdio ukupan iznos naknade neimovinske štete i imovinske nenovčane naknade za tuđu pomoć u iznosu od 91.660,00 eura.

    36. Kako je sud tijekom postupka utvrdio da je tužitelj suodgovoran za nastanak štetnog događaja, a posljedično i nastupanje štete u omjeru od 10%, istom je utvrđeno pravo na naknadu štete u razmjerno smanjenom iznosu za 10% što iznosi 82.494,00 eura (čl. 1092. st. 1. ZOO-a).

    37. S obzirom na nespornu činjenicu da je tuženik u mirnom postupku tužitelju isplatio nesporan dio štete u iznosu od 216.000,00 kuna, što primjenom odredbe čl. 13. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22. i 88/22. - dalje: Zakon o uvođenju eura) sada iznosi 28.668,13 eura, sud je tužitelju dosudio razliku do punog iznosa štete od 53.825,87 eura.

    38. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a temeljem kojeg tužitelju pripada pravo na zatezne kamate na dosuđeni iznos pravične novčane naknade za neimovinsku štetu danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je prema nalazu sudskog vještaka medicinske struke liječenje tužitelja završeno 25. veljače 2021., a odštetni zahtjev je podnesen 29. travnja 2021., tužitelj ima pravo na zateznu kamatu od dana podnošenja pisanog zahtjeva 29. travnja 2021.

    39. Sukladno odredbi čl. 12. st. 3. i 4. u vezi sa st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. i 155/23. - dalje: ZOUP) koji je lex specialis u odnosu na opće odredbe ZOO-a, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Odgovorni osiguratelj je dužan isplatiti iznos naknade štete u navedenom roku, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, dužan je oštećenoj osobi u istom roku isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (Vrhovni sud Republike Hrvatske, br. Rev-550/14 od 18. studenoga 2015., Rev-934/14 od 5. travnja 2017., Rev-1056/2017-3 od 27. travnja 2021., Rev-373/22 od 29. studenog 2022.).

    40. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do 31. prosinca 2022. temelji se na članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a u svezi s uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu koju utvrđuje Hrvatska narodna banka za svako polugodište za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

    41. Primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da je tužitelj prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspio u postupku u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva sa 100% te u odnosu na visinu sa 48% što ukupno iznosi 74% (100%+48%=148%/2=74%). Daljnjom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je od postotka u kojem je tužitelj uspio u sporu oduzeo postotak u kojem je tuženik uspio u sporu, a to je 26% te na taj način utvrdio ukupan uspjeh tužitelja u parnici od 48% (74%-26%=48%).

    44. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tužitelju pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav tužbe u visini od 1082 boda (Tbr. 7.1 OT), za sastav obrazloženih podnesaka od 25. travnja 2023., 17. siječnja 2024. i 10. listopada 2024. u iznosima od po 1082 boda (Tbr. 8.1 OT), za zastupanje na ročištima 11. svibnja 2022., 29. travnja 2024. i 11. prosinca 2024. u visini od po 1082 boda (Tbr. 9.1 OT), sa pripadajućim PDV-om od 25%, troškom sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 euro i na presudu od 663,61 euro, razmjerno uspjehu tužitelja u postupku od 48%, te trošak vještačenja u iznosu od 597,24 eura u cijelosti, što čini ukupno priznati i dosuđeni parnični trošak u iznosu od 10.163,84 eura.

    U Zagrebu, 17. siječnja 2025.

    Sudac:

    Andrea Grahovac

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.