Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Karlovcu

    Stalna služba u Gospiću

    Gospić

    Gž R-77/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda, Tatjani Radaković Bašić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice GZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Imonu Choudhuryju, odvjetniku u Gajski, Grlić, Prka i Partneri, odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, protiv tuženika Doma zdravlja ministarstva unutarnjih poslova republike hrvatske, Zagreb, Šarengradska 3, OIB: 10561585601, zastupanog po punomoćniku Željku Jutriši, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Jutriša & Jutriša, Zagreb, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 13967/2021 od 23. travnja 2024., 17. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e:

    I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-1057/2022-17 od 18. ožujka 2024. u dijelu pod točkom I. izreke.

    II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

    "Nalaže se tuženiku Domu zdravlja, Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Šarengradska 3, OIB: 10561585601, isplatiti I. - tužiteljici GZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 775,49 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, izuzev zateznih kamata koje teku na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, tekućom, kako slijedi:

    - na iznos od 71,65 EUR od dana 16.04.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 71,65 EUR od dana 16.05.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 71,65 EUR od dana 16.06.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 61,98 EUR od dana 16.07.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 67,96 EUR od dana 16.08.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 72,22 EUR od dana 16.09.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 71,12 EUR od dana 16.10.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 70,93 EUR od dana 16.11.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 70,87 EUR od dana 16.12.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 72,01 EUR od dana 16.01.2017. godine pa do isplate;

    - na iznos od 73,45 EUR od dana 16.02.2017. godine pa do isplate; i to po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje Poslovni broj: Pr-13967/2021-17 2 prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i da joj naknadi parnični trošak u iznosu 496,88 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim po istoj stopi počevši od 23. travnja 2024. do isplate, po istoj stopi, sve u roku od 15 dana.

    II Nalaže se tuženiku Domu zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Šarengradska 3, OIB: 10561585601, isplatiti II. - tužiteljici GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 601,40 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, izuzev zakonskih zateznih kamata koje teku na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, tekućom kako slijedi:

    - na iznos od 54,41 EUR od dana 16.04.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,53 EUR od dana 16.05.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,36 EUR od dana 16.06.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,52 EUR od dana 16.07.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,97 EUR od dana 16.08.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,14 EUR od dana 16.09.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,64 EUR od dana 16.10.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,69 EUR od dana 16.11.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,81 EUR od dana 16.12.2016. godine pa do isplate;

    - na iznos od 54,75 EUR od dana 16.01.2017. godine pa do isplate;

    - na iznos od 55,58 EUR od dana 16.02.2017. godine pa do isplate; i to po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i da joj naknadi parnični trošak u iznosu 434,38 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 23. travnja 2024. do isplate, po istoj stopi, sve u roku od 15 dana."

    2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, smatra da je presuda opterećena bitnim povredama postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku jer iz stanja spisa ne proizlazi aktivna legitimacija tužitelja u ovom sporu jer nema potvrde o tome da su za vrijeme utuženog razdoblja tužitelju bili zaposlenici tuženika. Nadalje iz stanja spisa ne proizlazi da bi sindikat tužitelja potpisao isprave iz kojih tužitelji crpe pravnu osnovanost tužbe slijedom čega nije bilo osnove za donošenje ovakve presude.

    3. Na žalbu tuženika nije odgovoreno.

    4. Žalba tuženika nije osnovana.

    5. Nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, dani su jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama koji nisu u suprotnosti sa izvedenim dokazima. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

    6. Predmet spora je novčana tražbine s osnova neisplaćene razlike plaće za razdoblje od mjeseca ožujka 2016. do mjeseca siječnja 2017. godine, a temeljem odredbi članka III. i članka IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine (dalje: ID Dodatka Sporazumu/11) i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. (dalje: AO).

    7. Između stranaka sporno je, da li tužiteljicama pripada pravo potraživati utuženi iznos pozivom na navedene odredbe ID Dodatka Sporazumu, jer tuženik tvrdi da su iste odredbe pravno nevaljane, jer ga nije potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi.

    8. Sud prvog stupnja je utvrdio činjenično stanje:

    - da je tuženik tužiteljicama tijekom utuženog razdoblja obračunavao i isplaćivao plaću primjenom osnovice od 5.108,84 kuna, a od mjeseca siječnja 2017. godine primjenom osnovice u iznosu od 5.211,02 kune utvrđene odlukom Vlade RH;

    - da su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 23. studenog 2006. godine zaključili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Sporazum/06), kojim su ugovorili povećanje osnovice u 2007., 2008. i 2009. godini za po 6 %;

    - da su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 13. svibnja 2009. godine sklopili Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Dodatak Sporazumu/09), kojim je ugovoreno zamrzavanje osnovice za 2009. godinu na razini (5.108.84 kuna) one koja se je primjenjivala u 2008. godini;

    - da je navedenim Dodatkom Sporazumu/09, u njegovu članku III. ugovoreno da će osnovica za plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna u momentu kada prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) dođe do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, u odnosu na isto vremensko razdoblje prethodne godine;

    - da je odredbama članka IV. – V. Dodatka Sporazumu/09 ugovorena daljnja uskladba plaća u javnim službama povećanjem osnovice i to utvrđivanjem pariteta između prosječne bruto plaće u javnim službama i prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj;

    - da su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 26. listopada 2011. zaključili ID Dodatka Sporazumu/11, s tim da ga, od sindikata koji su sklopili Sporazum/06 i Dodatak Sporazumu/09, nije potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi

    RH već ga je samo parafirao;

    - da su navedene ID Dodatka Sporazumu/11 usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., a Vlada RH i sindikati javnih službi su 7. prosinca 2011. usvojili i Vjerodostojno tumačenje ID Dodatka Sporazumu/11, glede članka IV. u svezi članka VII.;

    - da su Vlada RH i sindikati javnih službi, među kojima je i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske sklopili Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10. – dalje: TKU/10), i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12. – dalje: TKU/10), u čijim odredbama je (članka 51. stavak 4.) izričito ugovoreno da se Dodatak Sporazumu/09 te sve njegove izmjene i dopune, što znači i ID Dodatka Sporazumu/11, primjenjuje na pitanje visine plaća u javnim službama;

    - da je člankom III. ID Dodatka Sporazumu/11 ugovoreno da će osnovica za plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZSa ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno dva ili više posto;

    - da je članak IV. stavak 1. ID Dodatka Sporazumu/11 ugovoreno da će ugovorne strane šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III. utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između, s jedne strane, pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i, s druge strane, istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

    - da je članak IV. stavak 2. ID Dodatka Sporazumu/11 propisano da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine, a stavkom 3. da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine;

    - da je prema objavi DZS-a od 28. kolovoza 2015. tromjesečni BDP za drugo tromjesečje 2015. realno veći za 1,2 % u odnosu na isto vremensko razdoblje u 2014. godine, a prema objavi DZS-a od 27. studenog 2015. da je tromjesečni BDP za treće tromjesečje 2015. godine veći za 2,8 % u odnosu na isto vremensko razdoblje u 2014. godine, pa prosječni rast BDP-a za navedena dva uzastopna tromjesečja 2015. godine iznosi 2%.

    9. Pravilna je ocjena suda prvog stupnja prema kojoj ID Dodatka Sporazumu/11 po svojoj pravnoj naravi predstavljaju kolektivni ugovor koji je sklopljen u smislu odredbe članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj 39/09. i 124/09. – dalje: ZOPJS), kojom je propisano da se osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim ugovorom kojeg sklapa Vlada RH i sindikati u javnim službama, kao i u skladu s odredbom članak 51. stavak 4. TKU/12, kojim je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009., ali i svih njegovih izmjena i dopuna ili novih sporazuma koji se na njega nastavljaju, a koji predstavljaju važeće dokumente koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima, a potpuno istu odredbu je sadržavao i TKU/10. Zbog navedenog protivne žalbene tvrdnje tuženika ne mogu se prihvatiti.

    10. Nije osnovana niti žalbena tvrdnja tuženika kojom se spori pravna valjanost ID Dodatka Sporazumu/11 zbog činjenice da ga nije potpisao jedan od sindikata koji je potpisnik Sporazuma/06 i Dodatka Sporazuma/09, odnosno zbog toga što ga nije potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi RH. Tuženik tijekom ovog postupka nije dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi RH bio protuzakonito isključen iz pregovaranja u donošenju ID Dodatka Sporazumu/11, to tim više što je utvrđeno da ga je taj sindikat parafirao, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Ovdje treba ukazati i na odluke Vrhovnog suda RH Revr-408/12 i Ustavnog suda RH poslovni broj U-

    III/3535/12, iz kojih proizlazi da izmjene kolektivnog ugovora, da bi obvezivale, ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora, ali da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora. Također ovdje valja napomenuti i to da ni jedan od potpisnika Sporazuma/06, Dodatka Sporazumu/09 i ID Dodatka Sporazumu/11, dakle niti Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi RH, ali niti Vlada Republike Hrvatske kao ugovorna strana na strani poslodavca, nije osporio valjanost istih u zakonom predviđenom postupku. Konačno, ovdje treba reći i to da je Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi RH sudjelovao u postupku pregovaranja i donošenja i TKU/10 i TKU/12, te je ujedno te kolektivne ugovore i potpisao, a njihovim potpisom je u članku 51. stavak 4. ujedno potvrdio prihvaćanje i odredbi predmetnog ID Dodatka Sporazumu/11.

    11. Neosnovane su i žalbene tvrdnje tuženika i u dijelu u kojem se spori pravo tužiteljica na daljnje uvećanje osnovice plaće, počevši od mjeseca lipnja 2016. godine, primjenom odredbe članka IV. stavak 1. i stavak 2. ID Dodatka Sporazumu/11, a zbog zaostajanja pariteta u 2015. godini u odnosu na 2008. godinu. Naime, i u sporenju odluke suda u ovom dijelu, tužena se potpuno neutemeljeno poziva na odredbu članka VII. stavak 1. ID Dodatka Sporazumu/11 pogrešno ju tumačeći.

    12. Naime, u skladu sa već naprijed izloženim, kao i u skladu sa izraženim pravnim stavom VSRH u odluci Rev-1111/2020, odredba članka IV. ID Dodatka Sporazumu/11, propisuje „uskladbu“ osnovice, s tim da je isto odredbom propisano da će se toj uskladbi pristupiti šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. tako što će u ugovorne strane sporazumno utvrditi odnos (kvocijent) pariteta pobliže određenog tom odredbom, svrha čega je smanjenje zaostajanja prosječne plaće u javnim službama u odnosu na prosječnu plaću u gospodarstvu RH.

    13. Istovremeno odredbom članka VII. stavak 1. je propisano da „ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III. do V. uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao. Razdoblje o kojem govori odredba članka III. je razdoblje koje je u predmetnom slučaju započelo 27. studenog 2015., kada su se ostvarile pretpostavke za povrat osnovice u smislu članka III., a vremenska razdoblja koja su propisana odredbama članka IV. i članka V. su vremenska razdoblja koja slijede nakon onog vremenskog razdoblja iz članka III. ID Dodatka Sporazumu/11. To nadalje znači da bi došlo do odgode uskladbe osnovice iz članka IV. stavak 1. ID Dodatka Sporazumu/11, a zbog pada realnog tromjesečnog BDP o čemu govori odredba članka VII. stavak 1. ID Dodatka Sporazumu/11, nužno je da je do tog pada došlo nakon 27. studenog 2015. Međutim, u tom razdoblju (nakon 27. studenog 2015.) nije bilo negativnog rasta (pada) BDP-a, već je evidentiran samo pozitivni rast. Negativni rast je zabilježen u vremenskom razdoblju iz članka II. i članka IV. stavak 5. ID Dodatka Sporazumu/11, tj. u razdoblju od stupanja na snagu ID Dodatka Sporazumu/11 pa do kraja 2014. godine, no taj negativni rast nije relevantan za odgodu uskladbe osnovice pozivom na članak VII. stavak 1. ID Dodatka Sporazumu/11. 11.3. Osim toga, taj negativni rast BDP-a (pad) konzumiran je kroz odgodu iz članka IV. stavak 5. ID Dodatka Sporazumu/11. Naime, odredbom članka IV. stavak 5. IDDS-a Vlada RH se obvezala povećati osnovicu plaće od 1. siječnja 2013., ako se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz članka III. na način što će provesti usklađenje bruto plaće u javnim službama sa bruto plaćom u privredi, a to su Vlada i sindikati javnih službi izričito i potvrdili Vjerodostojnim tumačenjem od 28. prosinca 2012., kojim je u članku 1. stavak 1. izričito navedeno da je to nesporno i zajedničko tumačenje odredbi članka IV. u svezi članka VII. Dodatku sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, te su u članku 1. stavak 4. dodatno pojasnili da se odgoda iz članka VII. stavak 1. primjenjuje i u slučaju iz članka IV. stavak 5. IDDS-a, dok je člankom 2. Vjerodostojnog tumačenja utvrđeno da je BDP prethodno ostvario negativan rast od 4 tromjesečja, da se primjena članka IV. stavak 5. odgađa do 31. prosinca 2013. (tj. 4 tromjesečja), a Vlada RH nije sukladno članku 2. Vjerodostojnog tumačenja i članka IV. stavak 5. IDDS-a povećala osnovicu nakon isteka 31. prosinca 2013. već je i dalje odgađala primjenu članka IV. stavak 5. tijekom 2014. i 2015., s obzirom da je od potpisivanja tumačenja zabilježio još ukupno 8 tromjesečja negativnog rasta. Od donošenja Vjerodostojnog tumačenja BDP je ostvario negativan rast od 8 uzastopnih tromjesečja (tj. ukupno 12 tromjesečja) pa se sukladno Vjerodostojnom tumačenju primjena članka IV. stavak 5. mogla odgoditi najkasnije do 31. prosinca 2015., a kako Vlada RH nije postupila sukladno članku IV. stavak 5. nameće se zaključak da je za to razdoblje koristila pravo na odgodu usklađivanja iz članka VII. stavak 1. IDDS-a.

    14. S obzirom na naprijed navedeno pravilna je i zakonita odluka suda prvog stupnja kojom je tužiteljicama dosuđena razlika plaće temeljem članka III. ID Dodatka Sporazumu/11, koju čini razlika između osnovice po kojoj je tuženik isplaćivao plaću tužiteljicama u utuženom razdoblju i osnovice po kojoj je trebao isplaćivati. Visina potraživanja nije sporna činjenica. Tuženik tijekom prvostupanjskog postupka nije osporio činjenicu da su tužiteljice radnice tuženika, pa u žalbi iznošenje činjenice da tužiteljice nisu aktivno legitimirane za vođenje parnice je protivno odredbi članka 352. stavak 1. ZPP-a. Osim toga u prvostupanjskom spisu se nalaze ugovori o radu za tužiteljice.

    15. Sud prvog stupnja je pravilno, primjenom odredbe članka 154. stavak 1. i članak 155. ZPP-a i primjenom odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12) odlučio o parničnim troškovima.

    16. Temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena presuda.

    17. Tuženik nije uspio u žalbenom postupku pa mu ne pripada pravo na naknadu troškova izjavljivanja žalbe.

    U Gospiću, 17. siječnja 2025.

    Sutkinja:

    Tatjana Radaković Bašić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.