REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Ps-177/2022-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Daša Vrzić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa posebna skrbnica ŠU, zastupana po punomoćnici GUU, radi iseljenja i predaje u posjed, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 3. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Daše Vrzić, odvjetnice, posebne skrbnice tuženika ŠU i punomoćnice tuženika Nikoline Brozović Hržina, odvjetnice, 17. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Grada Zagreba koji glasi: ''1. Nalaže se tuženiku GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da prostoriju površine 12 m2 koja predstavlja sastavni dio nekretnine – kuće u [adresa], upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška], Katastarska općina [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, isprazni od svih osoba i stvari te istu slobodnu od svih osoba i stvari preda u posjed tužitelju GRADU ZAGREBU, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Nalaže se tuženiku GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da izvede građevinske radove radi uspostave ranijeg stanja.''

II. Nalaže se tužitelju Gradu Zagrebu isplatiti tuženiku GU iznos od 1.250,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 17. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja Grada Zagreba za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.150,17 EUR, sa zateznim kamatama koje teku od 17. siječnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 6. studenoga 2018. navodi da je vlasnik nekretnine u Zagrebu, Šermanova ulica 44 i to kuće br. 44 i dvorišta površine 203 m2, upisane u kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb kod Općinskog suda u Novom Zagrebu. Ističe da je uvjerenjem Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 30. srpnja 2018. potvrđeno da je zgrada radne oznake Botinec VI. ulica na temelju zaključka skupštine Grada Zagreba objavljenog u Službenom glasniku Grada Zagreba broj 19/1993, Šermanova ulica, preimenovana u [adresa]. Nadalje navodi da iz zapisnika o primopredaji stana od 3. lipnja 2016. i 28. lipnja 2016. proizlazi kako je upravo tuženik pasivno legitimiran, odnosno da je u posjedu sobe koja pripada stanu u vlasništvu tužitelja na adresi [adresa], budući da je isti probio zid iz svog dijela stana koji se nalazi na adresi [adresa] te zatvorio i time omogućio ulaz u predmetnu sobu iz stana u vlasništvu tužitelja. Ističe kako su tuženik i HU kao tužitelji tužili [adresa] i IU koja se nalazila u stanu tužitelja, radi predaje u posjed predmetne sobe u kojem postupku je donesena presuda posl. br. Ps-1011/05 od 22. prosinca 2014. kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim su tražili da tuženici isprazne predmetnu sobu te je slobodnu od osoba i stvari predaju tužiteljima u tom postupku. Navodi da je presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-4767/15 od 8. rujna 2015. potvrđena prvostupanjska presuda u tom dijelu. Ističe i da se tuženik 17. rujna 2007. obratio tužitelju sa zahtjevom da mu se preda predmetna soba. Na navedenu zamolbu Grad Zagreb, Gradski ured za imovinsko-prave poslove i imovinu Grada, očitovao se dopisom Klasa: 370-01/2007-001/4081 od 24. rujna 2007. u kojem je navedeno da je ta soba sastavni dio stana u vlasništvu tužitelja te ista ne predstavlja samostalni objekt iz kojeg razloga ne može biti predmetnom kupoprodaje. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 27. prosinca 2019. predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku predati predmetnu prostoriju površine 12 m2 u posjed tužitelju. Također, a zahtjevom postavljenim u tužbi predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku izvesti građevinske radove radi uspostave ranijeg stanja, sve uz naknadu troškova postupka.

2. Tuženik nije podnio odgovor na tužbu u roku od 30 dana koji mu je podijeljen rješenjem suda od 4. prosinca 2018. Međutim, s obzirom na tužbeni zahtjev postavljen u tužbi, činjenične navode tužbe, dostavljene i predložene dokaze, sud je utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) za donošenje presude zbog ogluhe zbog čega je zakazano pripremno ročište za glavnu raspravu. Na drugom pripremnom ročištu održanom 12. svibnja 2020. tuženik je osporio tužbeni zahtjev tužitelja navodeći da nije u posjedu nekretnine koja bi bila u vlasništvu tužitelja te da je zemljišnoknjižno stanje uredno. Iako se tužitelj usprotivio da tuženik na tom ročištu predlaže izvođenje dokaza, neosnovano je takvo protivljenje tužitelja, budući da su sukladno odredbi čl. 299. st. 1. ZPP-a, stranke dužne iznijeti sve činjenice i predložiti dokaze najkasnije na pripremnom ročištu pa je dakle tuženik dokaze predložio pravovremeno.

3. Sud je donio presudu posl. br. Ps-347/2018-41 od 23. studenog 2021. kojom je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja. Odlučujući o žalbi tužitelja Županijski sud u Splitu rješenjem posl. br. Gž-1579/2022-2 od 6. listopada 2022. ukinuo je navedenu presudu te je predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje. U drugostupanjskom rješenju u bitnom se navodi kako sud nije dovoljno cijenio pravomoćnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ps-1011/2005- 47 od 22. prosinca 2014. i dokaze koji su izvedeni, a sve imajući na umu stajalište izraženo u odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu Brletić protiv Hrvatske od 16. siječnja 2014. i Ustavnog suda Republike Hrvatske u odluci broj U-III-3902/2015 od 4. listopada 2017.

4. Tijekom postupka, zbog teško narušenog zdravstvenog stanja, uslijed pretrpljenog moždanog udara, tuženiku je imenovana posebna skrbnica, kćerka ŠU. Tuženik je istaknuo prigovor prava na dom, sukladno odredbi čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 3), uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 30. srpnja 2018. (list 4), zapisnik s uviđaja na licu mjesta od 3. lipnja 2016. (list 5-6), zapisnik o primopredaji stana od 28. lipnja 2016. (list 7-8), presudu ovog suda posl. br. Ps-1011/05-47 od 22. prosinca 2014. (list 9-11), presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-4767/15- 2 od 8. rujna 2015. (list 12-14), zamolbu tužitelja od 17. rujna 2007. (list 15-16), odgovor na zamolbu od 24. rujna 2007. (list 17), izvadak iz zemljišne knjige (list 65), izvod iz katastarskog plana (list 66), prijepis posjedovnog lista (list 67-69), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta (list 86-88) i građevinskim vještačenjem po vještaku dipl. ing. arh. TU (list 94-101), izveden je dokaz saslušanjem posebne skrbnice ŠU (list 203-204), izvršen je uvid u zapisnik s ročišta održanog 8. studenog 2024. u predmetu posl. br. R1 Ob-836/2022 (list 206-208) te medicinsku dokumentaciju tuženika (list 209-210).

6. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ZPP-a, sud je našao tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za iseljenje i predaju u posjed slobodan od osoba i stvari prostorije površine 12 m2, a koja prema navodima tužitelja predstavlja sastavni dio nekretnine – kuće u [adresa], k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

8. Među strankama je sporno da bi predmetna prostorija bila sastavni dio nekretnine – kuće u [adresa], k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno da bi ista bila vlasništvo tužitelja.

9. Uvidom u dostavljeni zemljišnoknjižni izvadak, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je tužitelj upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 44, Šermanova ulica i dvorište površine 203 m2.

10. Uvidom u uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 30. srpnja 2018. utvrđeno je da se istim potvrđuje da je zgrada radne oznake Botinec VI. ulica na temelju Zaključka skupštine Grada Zagreba broj 19/1993, Šermanova ulica u naselju Zagreb, preimenovana u [adresa].

11. U zapisniku s uviđaja na adresi [adresa] od 3. lipnja 2016. naznačeno je da se radi o prizemnom objektu u nizu površine 70,38 m2, ranijeg stanara KU, sada bespravne korisnice IU. Prilikom uviđaja u stanu je zatečena IU koja je izjavila da je spremna vratiti predmetni stan u posjed Gradu Zagrebu, ali da isti nije u mogućnosti predati u cijelosti jer je susjed AU, [adresa], ušao u posjed jedne sobe dana 1. lipnja 2016. na način da je (uzurpirao) probio zid iz svog dijela stana te zakucao daske na vrata predmetne sobe i prislonio ormar čime je onemogućio ulaz iz stana vlasništvo Grada Zagreba, [adresa]. U toj sobi su ostale stvari ranije stanara KU. Prilog zapisnika je i skica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], kućni broj 46 i k. č. br. [katastarska čestica], kućni broj 44, iz koje proizlazi da bi se sporna soba nalazila na k. č. br. [katastarska čestica], no nacrtana su i vrata kojima je ta soba spojena s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica].

12. Uvidom u zapisnik o primopredaji stana od 28. lipnja 2016. u predmetu predaje stana na adresi [adresa], utvrđeno je da je istog dana izvršena predaja stana od stane IU službenim osobama tužitelja. U zapisniku je također naznačena napomena da IU nije u mogućnosti stan predati u cijelosti budući da je jednu sobu pripadajuću stanu (u naravi stambeni objekt u nizu) uzurpirao susjed GU, vlasnik objekta na adresi [adresa].

13. Uvidom u presudu ovog suda posl. br. Ps-1011/05-47 od 22. prosinca 2014. utvrđeno je da je istom odbijen kao neosnovan tuženi zahtjev HU i GU kojim je predloženo naložiti [adresa] i IU isprazniti sobu koju IU nezakonito koristi te je slobodnu od osoba i stvari preda tužiteljima. Iz obrazloženja presude u bitnom proizlazi da je sud tužbeni zahtjev odbio iz razloga što tužitelji u tom postupku GU i HU prilikom kupnje nekretnine – obiteljske kuće na kbr. 46 nisu kupili i spornu prostoriju, neovisno o tome na kojoj se katastarskoj čestici nalazi. Sporna prostorija nikad nije bila u vlasništvu njihovih prednika, niti im je ista kod prodaje predana u posjed pa na tužitelje ni u kojem slučaju nije moglo prijeći više prava nego što su ih imali njihovi prednici. Sporna je prostorija prema zapisniku o bodovanju stana iz 1988. još od dodjele ovih nekretnina na korištenje bila sastavni dio susjedne nekretnine na kbr. 44.

14. Uvidom u zamolbu od 17. rujna 2007. koju je tuženik uputio Gradskom uredu za upravljanje imovinom grada, Odjelu za stanove i stambeno zbrinjavanje utvrđeno je da je istom tužitelj zamolio održavanje sastanka, a u vezi parničnog postupka u kojem su tužitelji HU i GU, a protiv tuženika Grada Zagreba, sve radi pokušaja mirnog rješenja spora. Ovdje tuženik GU u toj zamolbi navodi da je Grad Zagreb vlasnik sporne prostorije. U odgovoru na zamolbu Gradski ured za imovinsko- pravne poslove i imovinu grada od 24. rujna 2007. navodi da je sporna prostorija (soba) sastavni dio stana u gradskom vlasništvu te ne može biti predmet prodaje, a da bi ista eventualno mogla biti prodana isključivo putem javnog natječaja i po tržišnoj cijeni.

15. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 1339 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su tuženik i ŠU upisani kao suvlasnici i to svaki u 1/2 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 46 i dvorište u [adresa] površine 286 m2. Uvidom u stanje zemljišne knjige kroz zajednički sustav katastra i zemljišnih knjiga, utvrđeno je da je u međuvremenu ŠU upisana kao vlasnica navedene nekretnine u 1/1 dijela. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 2463 utvrđeno je da je ŠU upisana kao posjednica nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 286 m2, koja se sastoji od zgrade površine 48 m2, kuće, [adresa] površine 73 m2 i dvorišta površine 165 m2. Također, iz identifikacije zemljišnoknjižnih čestica prema evidenciji iz katastarske dokumentacije proizlazi da navedena katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara zemljišnoknjižnoj čestici broj 4237/1 k. o. [katastarska općina] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. Uvidom u izvadak iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica], a na kojem je vidljiva i k. č. br. [katastarska čestica] utvrđen je položaj i oblik navedenih susjednih čestica, kao i položaj i oblik na njima izgrađenih objekata.

16. Na održanom očevidu na adresi [adresa], kuća tuženika pregledana je izvana i iznutra. Tuženik je pokazao granicu njegove kuće u odnosu na kuću na kućnom broju 44, u vlasništvu tužitelja. Na poseban upit da pokaže spornu prostoriju tuženik je naveo da takve nema i da je kuća kao takva jedna cjelina. Vještak je izvršio potrebna mjerenja te mu je u zadatak dano očitovati se je li tuženik prostoriju površine 12 m2 koja je prema tvrdnjama tužitelja sastavni dio kuće na kućnom broju 44 pripojio svojoj kući na kućnom broju 46 te koji su radovi potrebni za odvajanje takve prostorije od kuće tuženika i ponovno pripajanje kući na kućnom broju 44, sve ako vještak utvrdi neosnovano pripajanje od strane tuženika.

17. U svom nalazu vještak navodi da je očevidom utvrđeno da se u prizemnom objektu tuženika na kućnom broju 46 nalazi jedan stan koji se sastoji od ulaza, kuhinje, kupaonice, tri sobe, ostave i verande te da stan predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu sa zasebnim ulazom s parcele tuženika k. č. br. [katastarska čestica]. Vještak je izradio i skicu tlocrta sa stanja zatečenog na očevidu, a zatečeno stanje razvidno je i iz fotografija s očevida, kojima izrađena skica u cijelosti odgovara. Iz mišljenja vještaka proizlazi da se u prizemnom stambenom objektu na adresi [adresa] u [adresa], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi jedan stan koji se sastoji od ulaza, kuhinje, kupaonice, tri sobe i ostave te verande. Svi dijelovi predmetnog objekta i stana nalaze se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a stanje katastra usklađeno je i sa stanjem u zemljišnim knjigama. U spornu prostoriju (sobu) ulazi se iz ulaznog hodnika u kući tuženika, a prostorni raspored soba i ostalih prostorija u stanu tuženika je u arhitektonskom smislu logičan. U spornoj sobi nalazi se i dimnjak, a koji se nalazi na katastarskoj čestici tuženika te izlazi na krov objekta tuženika. Ne može se zaključiti da sporna soba koja se nalazi na kućnom broju 46 u arhitektonskom, građevinskom, katastarskom ili zemljišnoknjižnom upisu može biti dio objekta tužitelja na kućnom broju 44, a niti u tom ima arhitektonske i građevinske logike. Vještak također navodi da se ne može izjasniti po pitanju je li u povijesti ta sporna soba bila priključena objektu na kućnom broju 44 i pod kojim okolnostima, tko ju je koristio i pod kojim pravnim uvjetima.

18. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti jer je jasan i obrazložen te je u skladu s rezultatima s očevida, odnosno zapažanjima suda te ostalim izvedenim dokazima.

19. Na temelju izvedenih dokaza sud je prvenstveno utvrdio da stvarno stanje nekretnine na adresi [adresa] zatečeno prilikom očevida odgovara opisu nekretnine iz katastarske evidencije, a što je utvrđeno uvidom u posjedovni list br. 2463. U istom je nekretnina tuženika opisana kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 286 m2, koja se sastoji od zgrade površine 48 m2, kuće, [adresa] površine 73 m2 i dvorišta površine 165 m2. Iako je u zemljišnim knjigama predmetna nekretnina opisana samo kao kuća broj 46 i dvorište, naznačena je ukupna površina od 286 m2, što odgovara i ukupnoj površini upisanoj u katastru. Također je utvrđeno da je stanje katastra i zemljišne knjige usklađeno, odnosno katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odgovara zemljišnoknjižnoj čestici 4237/1 k. o. [katastarska općina].

20. Iako tužitelj u tužbi upućuje na sadržaj zapisnika iz 2016. sastavljenih na adresi [adresa], a u kojima da se navodi da je tuženik uzurpirao spornu prostoriju i pripojio je nekretnini na adresi [adresa] (dakle, iz kojih bi onda proizlazilo da je sporna prostorija nekad bila sastavni dio kuće tužitelja na kbr. 44), tužitelj ni u tužbi, a ni tijekom postupka uopće se ne osvrće na stanje obje nekretnine u zemljišnim knjigama i katastru. Naime, tužitelj u tužbi samo tvrdi da je vlasnik nekretnine na kbr. 44 te se poziva na pravomoćno presudu ovog suda posl. br. Ps- 1011/05 od 22. prosinca 2014. kojom je odbijen zahtjev ovdje tuženika i RU protiv ovdje tužitelja i IU, radi predaje u posjed sporne sobe.

21. Sud je pročitao navedenu presudu pa iz obrazloženja presude saznao o tome kako je i zašto postalo sporno kojoj nekretnini predmetna prostorija pripada, a s obzirom da je i u arhitektonskom i građevinskog smislu, a imajući na umu i izgled tih susjednih nekretnina kao i drugih nekretnina u nizu, logično da je sporna prostorija sastavni dio kuće u posjedu tuženika.

22. Tako se u navedenoj presudi obrazlaže između ostalog da je nekretnina tuženika otkupljena od Grada Zagreba od strane sunositelja stanarskog prava G i EU dana **.**.1993., da je predmetni stan prema zapisniku o bodovanju stana imao površinu 37,83 m2, a da se sastoji od jedne sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, predsoblja, hodnika i degažmana. Nadalje se navodi da je nositelj stanarskog prava na susjednoj nekretnini ZU kojem je predmetna nekretnina dana na korištenje ugovorom od 23. siječnja 1968. te da je u predmetnom ugovoru ta nekretnina opisana kao stan koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, ostave, kupaonice sa WC-om, predprostora i drvarnice, ukupne površine 70,12 m2. Nekretnina na kućnom broju 46 je nakon otkupa od strane G i EU, darovana ČU, a potom su istu na temelju ugovora o kupoprodaji stekli tuženik i HU, dok je u pogledu kuće na kućnom broju 44 otkazano stanarsko pravo ranijim nositeljima stanarskog prava, nakon čega su u istoj živjeli bespravni korisnici. Saslušani svjedoci u tom postupku, prednici tuženika tako su objasnili da im sporna prostorija nije dana na korištenje jer su imali jedno dijete, dok su stanari u susjednoj kući na broju 44 imali troje djece pa su stanarima na kbr. 44 prepustili tu prostoriju na korištenje.

23. S obzirom na istaknuti prigovor prava na dom saslušana je posebna skrbnica tuženika ŠU, a budući da tuženika zbog zdravstvenog stanja nije bilo moguće saslušati na navedenu okolnost. U svom iskazu navodi kako je njezin otac teško bolesna osoba, 24 sata ovisan o skrbi druge osobe, a sve kao posljedica moždanog udara kojeg je pretrpio 2021. Kao posljedica moždanog udara nastupila je senzomotorna afazija i pareza desne strane tijela. Djelomično se oporavio u fizičkom smislu, povratio je snagu u desnoj ruci i desnoj nozi, djelomično. Međutim, i dalje je prisutna teška senzomotorna afazija. Ne razumije govor, a teško mu je i producirati govor. Živi s njim i u svemu mu pomaže. Na adresi [adresa] živi zajedno s ocem. Majka povremeno dolazi odnosno pomaže kad treba. Kad majka ne može pomognu braća i sestre. Otac joj je darovao nekretninu 2012. Iako je vlasnik smatra da je to njegova nekretnina dok je on živ. To je njegov dom. Od kad zna za sebe on tamo živi. Tamo su živjeli zajedno kao obitelj, a nakon što su se roditelji razveli tamo je ostao živjeti otac. Njezin otac nije vlasnik drugih nekretnina. Prima invalidninu zbog svog zdravstvenog stanja. Ne zna točno u kojem iznosu, ali vidljivo je iz zapisnika koji je predan u spis. Nema u vlasništvu vrjednijih pokretnina, nije vlasnik vozila. Ne prima mirovinu, nije ostvario pravo na mirovinu nedostajalo mu je 6 mjeseci. Kuću su prilagodili potrebama tuženika, maknuli su sve pragove u kući kako se ne bi na iste spotaknuo te su kupili krevet koji je ekstra velik i visok, bolničkih dimenzija koji je stavljen u sobu u kojoj spava njezin otac.

24. Naime, prema odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

25. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZV-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

26. Iz zemljišnoknjižnih izvadaka za obje nekretnine, kao i posjedovnog lista za nekretninu u posjedu tuženika ne proizlazi da bi tužitelj bio upisan kao vlasnik, odnosno korisnik sporne prostorije čiju predaju u posjed zahtjeva, već je kao vlasnica upisana ŠU.

27. Sukladno odredbi čl. 120. ZV-a vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu. Kako ne proizlazi da bi tužitelj bio upisan kao vlasnik sporne prostorije, odnosno sporna prostorija nije u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tužitelja, to tužiteljev vlasničkopravni zahtjev već iz tog razloga nije osnovan. 28. Prema odredbi čl. 166. st. 1. ZV-a onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravog temelja ili na slabijem pravnom temelju.

29. Za prihvaćanje tužbenog zahtjeva po ovom pravnom osnovu tužitelj je trebao dokazati pravni temelj i istinit način svog stjecanja stvari, odnosno u ovom konkretnom slučaju, sporne prostorije površine 12 m2. Tužitelj ne iznosi činjenice iz kojih bi bio razvidan pravni temelj i istinit način stjecanja te prostorije. Tužitelj nije dostavio niti jedan dokaz, odnosno nije dostavio niti jedan relevantan dokument iz kojeg bi bio razvidan pravni temelj stjecanja prava vlasništva na predmetnoj prostoriji.

30. Navedeno ne proizlazi niti iz obrazloženja presude posl. br. Ps-1011/05-47 od 22. prosinca 2014. o dokazima izvedenim u tom postupku. Naime, a kako je već navedeno, iz obrazloženje te presude razvidno je da je sporna prostorija ranije doista korištena kao dio susjedne nekretnine na kbr. 44. Tako iz iskaza svjedokinje VU proizlazi: ''Iako se i sporna prostorija nalazila na k. č. br. [katastarska čestica] ista im nije dana na korištenje, niti su je oni ikada posjedovali. Razlog tome bio je taj što je njezin suprug imao jedno dijete, a KU kojemu je na korištenje dana susjedna nekretnina na kbr. 44. imao je troje djece pa je BU spornu prostoriju prepustio KU.'' U presudi se također navodi da je sporna prostorija i prema zapisniku o bodovanju stana iz 1988., još od dodjele ovih nekretnina na korištenje, bila sastavni dio susjedne nekretnine na kbr. 44. Međutim, iz svih navoda i utvrđenja iz te presude nije razvidno zašto, kako, od kada i na temelju čega je sporna prostorija bila sastavni dio susjedne nekretnine, a s obzirom da se nalazi na drugoj katastarskoj čestici te je i prema stanju u katastru i prema stanju u zemljišnim knjigama, dio druge nekretnine, nekretnine u vlasništvu ŠU.

31. Stoga proizlazi kako tužitelj nije dokazao ni da bi bio predmnjevani vlasnik te prostorije jer nije dokazao pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari, a prema tuženiku koji posjeduje stvar uz dopuštenje upisane zemljišnoknjižne vlasnice sporne prostorije ŠU, svoje kćeri i posebne skrbnice.

32. Prema odredbi čl. 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Prema odredbi čl. 219. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

33. Sud je izveo sve po strankama predložene dokaze. Kako se iz izvedenih dokaza ne može utvrditi da je tužitelj vlasnik ili predmnijevani vlasnik predmetne prostorije, a tužitelj je bio dužan istu činjenicu dokazi pred sudom u smislu odredbe čl. 162. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZV-a, sud je primjenom pravila o teretu dokazivanja odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u točki I. izreke.

34. Kako sud tužbeni zahtjev tužitelja nije našao osnovanim, to nije odlučivao o istaknutom prigovoru prava na dom tuženika.

35. Odluka o trošku tuženika temelji se na članku 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23

- dalje: Tarifa). Tako je tuženiku priznat trošak sastava podnesaka od 4. kolovoza 2022., 2. kolovoza 2023. i 15. siječnja 2024. u visini 25 bodova za svaki podnesak (Tbr. 8. t. 4. tarife), sastava podnesaka od 13. rujna 2022. i 5. lipnja 2023. u visini 100 bodova za svaki podnesak (Tbr. 8. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištima održanim 16. siječnja 2024. u visini 25 bodova (Tbr. 9. t. 5. Tarife), zastupanja na ročištima održanim 7. listopada 2024 i 3. prosinca 2024. u visini 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9/1 Tarife), odnosno 500 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR prema Tbr. 54. Tarife (1.000,00 EUR), uvećano za 25% PDV-a (250,00 EUR) iznosi 1.250,00 EUR.

36. Na ukupno dosuđeni trošak tuženika od 1.250,00 EUR dosuđene su i zatezne kamate koje teku od 17. siječnja 2025. do isplate sukladno čl. 151. st. 3. ZPP- a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

37. Kako tužitelj nije uspio u postupku, valjalo je odbiti kao neosnovan njihov zahtjev za naknadu troškova postupka u zatraženom iznosu od 1.150,17 EUR. 38. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 17. siječnja 2025.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika