Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

[adresa]

Poslovni broj: Pp-397/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Miri Jalševcu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Štefanije Novoselec, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenih – 1. okrivljene pravne osobe Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o., sa sjedištem u [adresa]. okrivljenog odgovorne osobe FD iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 149. stavak 1. i 2. točka 49. Zakona o zaštiti potrošača ( Narodne novine 19/22. i 59/23., dalje u tekstu ZZP ), pokrenutom povodom prigovora okrivljenih protiv Prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača broj KLASA: 336-02/23-01/556., URBROJ: 443-02-04-01-23-7. od 22. siječnja 2023., nakon dovršene glavne rasprave, na temelju članka avak 1., 2. i 3. i članka 182. stavak 1. točka 1. Prekršajnog zakona ( Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/17, 114/22, 133/23., dalje u tekstu PZ), dana 22. siječnja 2025. objavio je, a dana 17. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 182. točka 1. PZ, okrivljeni

1. okrivljena pravna osoba PERUTNINA PTUJ - PIPO d.o.o., OIB

07977096210, MBS: [matični broj subjekta],sa sjedištem u [adresa]

2. okrivljeni odgovorna osoba CD, OIB [osobni identifikacijski broj],

rođen **.**.1967.g. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],

[adresa], direktor maloprodaje u grupi PP trgovačkog društva Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o.

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

što su dana 8.1.2023. godine u poslovnim prostorijama Prodavaonice br. 233 trgovačkog društva Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. u [adresa], prilikom prodaje proizvoda koristili nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35., čl. 38. i čl. 39. t. 3. Zakona o zaštiti potrošača, koju su koristili u odnosu prema potrošačima na način da su za proizvode zatečene u prodaji:

- Pileći batak-zabatak proizvođača Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. naplaćivali dana- 31.12.2022.g. po mpc 30,99 kuna za kilogram 4,1 1 eura za kilogram, a od dana 1. 1.2023. do dana 8.1.2023. po mpc 4,39 eura za kilogram 33,08 kuna za kilogram, dakle povećali cijenu proizvoda u iznosu 0,28 eura što je povećanje 6,8%

- Pureća posebna 500g proizvođača Perutnina Ptuj Pipo d.o.o, naplaćivali dana 31.12.2022.g. po mpc 10,99 kuna 1,46 eura, a od dana 1.1.2023. do dana 8.1.2023. po mpc 1,59 eura 11,98 kuna, dakle povećali cijenu proizvoda u iznosu 0,13 eura što je povećanje 9%

- Extra pileća kobasica 500 g proizvođača Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. naplaćivali dana 31.12.2022.g, po mpc 12,99 kuna 1,72 eura, a od dana 1.1 ,2023. do dana 8.1.2023. po mpc 1,89 eura 14,24 kuna, dakle povećali cijenu proizvoda u iznosu 0,17 eura što je povećanje 9,8%

- Extra pileća hrenovka 800g proizvođača Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. naplaćivali dana 31.12.2022.g. po redovnoj mpc 18,99 kuna 2,52 eura, a od dana 1.1.2023. 8.1.2023. po mpc 2,59 eura 19,51 kuna, dakle povećali cijenu proizvoda u iznosu 0,07 eura što je povećanje 2,7%

- Panirani pileći odrezak 1000g proizvođača Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. naplaćivali dana 31.12.2022.g. po mpc 52,99 kuna 7,03 eura, a od dana do dana 8.1.2023. po mpc 8,69 eura 65,47 kuna, dakle povećali cijenu proizvoda u iznosu 1 ,66 eura što je povećanje 23,6%

- Pileći cordon bleu SM 1 kg proizvođača Perutnina Ptuj Pipo d.o.o, naplaćivali dana 31.12.2022.g. po mpc 69,99 kuna 9,29 eura, a od dana 1.1.2023. do dana 8.1.2023. po mpc 10,99 eura 82,80 kuna, dakle povećali cijenu proizvoda u iznosu 1,7 eura što je povećanje 18,3 %

- Panirani pileći mini file 1 kg proizvodača Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. naplaćivali dana

31.12.2022.g. po mpc 62,99 kuna 8,36 eura, a od dana 1.1.2023. dana 8.1.2023. po mpc 9,99 eura 75,27 kuna, dakle povećali cijenu proizvoda u iznosu 1,63 eura što je povećanje 19,5%

neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. godine pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji proizvoda,

dakle, okrivljeni su se koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom,

čime su počinili prekršaj iz čl. 149. st. 1. t. 49. ZZP-a za koji je propisana novčana kazna u članku 149. stavak 1. za pravnu osobu te u članku 149. stavak 2. ZZP-a za odgovornu osobu u pravnoj osobi

II Temeljem članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. PZ, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor trgovine, usluga

i zaštite potrošača sanitarne inspekcije izdao je okrivljenima Prekršajni nalog broj KLASA: 336-02/23-01/556., URBROJ:443-02-04-01-23-7. od 22. siječnja 2023., zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.

2. Protiv narečenog Prekršajnog naloga okrivljeni su, pravodobno, uložili prigovor, slijedom čega je Prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

3. Na glavnu raspravu zakazanu pred uređujućim sudom uredno pozvani okrivljeni nisu se odazvali, niti su svoj izostanak opravdali, a bili su upozoreni da se rasprava može održati i bez njihove nazočnosti, pa je rasprava održana, sukladno članku 167. stavak 3. PZ, bez nazočnosti okrivljenih.

4. Okrivljeni su sudu dostavili pisanu obranu od 10.11.2024. u kojoj su naveli da

smatraju kako su postupili u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača, ali ako sud utvrdi suprotno da ističu kako nisu znali da su ostvarena obilježja navedenih prekršaja, odnosno smatraju da su bili u zabludi o protupravnosti djela, te stoga u svojoj obrani iznose olakotne okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen, odnosno činjenice zbog kojih smatraju da postoje uvjeti da se oslobode od krivnje i oslobode od kazne ili da im se izrekne kazna ispod zakonskog minimuma. Nadalje, da se Prekršajnim nalogom okrivljenicima stavlja na teret da su u poslovnim prostorijama trgovačkog društva Perutnine Ptuj — Pipo d.o.o. [adresa], na adresi [adresa], u [adresa] , a koja posluje u sastavu trgovačkog društva PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o. , [adresa] , prilikom prodaje proizvoda koristili nepoštenu poslovnu praksu na način da su za proizvode zatečene u prodaji neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. godine pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 01. siječnja 2023.g. kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji proizvoda. Istaknuli su kako su nakon što je dana 05.01.2023.g. Vlada Republike Hrvatske na svojoj 183. Sjednici donijela Zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, odnosno nakon što je odredila da svi poslovni subjekti revidiraju maloprodajne cijene svojih roba i usluga sukladno temeljnim načelima i pravilima iz Zakona i to tako da iste budu određene najviše do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedile na dan 31. prosinca 2022. godine, odmah pokrenula proces revizije maloprodajnih cijena sukladno Zaključku Vlade. Budući da proces revizije cijena iziskuje rad nekoliko organizacijskih jedinica unutar trgovačkog društva, te uzimajući u obzir činjenicu da su u periodu od stupanja na snagu zaključka Vlade pa do dana provedbe nadzora, za organizacijske jedinice uključene u proces prilagodbe i revizije maloprodajnih cijena, bili neradni dani (6.01.2023. blagdan, 07.01.2023. - subota, 08.012023. - nedjelja ) revidirane cijene sukladno službenom Cjeniku maloprodaje su sve maloprodajne jedinice zaprimile u sustav sa danom 09.01.2023. godine., a kao dokaz da prilažu Cjenik maloprodaje na dan 01.01.2023.godine i 09.01.2023.godine. Smatraju da opisanim ponašanjem nisu ostvarena obilježja prekršaja iz čl. 149 st . 1. Točka 49 i stavak 1 i 2 Zakona o zaštiti potrošača budući da kod okrivljenika nije postojala namjera da svojim postupanjem potrošača dovede u zabludu . Naime iz samog cjenika je razvidno da je na svim proizvodima koji su predmet nadzora sa danom 09.01.2023.g maloprodajna cijena SMANJENA, osim na artiklima pileći odrezak, cordon bleu i panirani pileći minifile a kojima je cijena povećana zbog povećanja i rasta nabavne cijene od strane dobavljača iz Slovenije Perutnine Ptuj d.o.o., a kao dokaz prilažu tablicu sa podacima o nabavnim (ulaznim) cijenama i MPC ; usporedba 31.12.2022. i korigirane na 09.01.2023. Istaknuli su kako su na gore opisani način postupili sukladno Zaključku Vlade poštujući načela zaštite potrošača i zabrane neopravdanog povećanja cijena. Transparentnim postupanjem okrivljenika odnosno isticanjem cijena , te usmenim informiranjem potrošača prilikom kupnje o razlozima porasta cijena okrivljenik smatraju kako se ne može smatrati da su postupali sa namjerom da potrošača dovedu u zabludu, odnosno da isti donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, budući da okrivljeni opisanim ponašanjem nije stvorio kod potrošača pogrešnu predodžbu o cijeni proizvoda i time uzrokovao kupnju proizvoda od strane potrošača pod uvjetima pod kojima kupac inače proizvod ne bi kupio. Nadalje, smatraju kako je provedenim neposrednim inspekcijskim nadzorom pogrešno te nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odnosno kako suprotno navodima pobijanog prekršajnog naloga nisu postupali sa namjerom da potrošača dovedu u zabludu da je maloprodajna cijena za kontrolirani artikl utvrđena u skladu sa Odlukom i naveli ga da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio . Okrivljeni su naveli da su prigovor protiv Prekršajnog naloga podnijeli i radi izrečene prekršajnopravne sankcije odnosno visine kazne. Istaknuli su kako na njihovoj strani postoji olakotna okolnost budući da opisanim ponašanjem nije nastala šteta. Nadalje, ujedno da na njihovoj strani postoji olakotna okolnost što su okrivljeni odmah nakon provedenog Inspekcijskog nadzora otklonili nepravilnosti i nedostatke odnosno posljedice tih nepravilnosti i nedostataka utvrđenih u Inspekcijskom nadzoru. Stoga, ukoliko se i utvrdi da postoji krivnja okrivljenika, smatraju da postoje uvjeti za ublažavanje kazne odnosno izricanje kazne ispod zakonskog minimuma. Stoga, uvažavajući navode obrane, kao i navedene olakotne okolnosti, okrivljenici predlažu da ih sud oslobodi krivnje, a podredno da ih oslobodi kazne, a ukoliko ipak utvrdi odgovornost okrivljenika da izrekne kaznu ispod zakonskog minimuma.

5. U okviru dokaznog postupka sud je pregledao i pročitao materijalnu dokumentaciju i to očitovanje na obavljeni inspekcijski nadzor, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 8.1.2023. , zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 20.1.2023. očitovanje Perutnine Ptuj od 11.1.2023., službene cjenike maloprodaje Perutnine Ptuj na dan 11.2023. od 10.1.2023., izvozni cjenik od 1.9.2022. i 3.1.2023., očitovanje Perutnine Ptuj od 16.1.2023., podatke o odgovornoj osobi od 20.1.2023., izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda i potvrde o prekršajnoj kažnjavanosti za okrivljene od 17.01.2025. Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

6. U završnoj riječi opunomoćena predstavnica tužitelja navela je da iz svega navedenog proizlazi da su okrivljenici mogli tijekom cijele 2022. godine ukoliko su to smatrali opravdanim podizati cijene proizvoda a da su trebali sukladno svojoj profesionalnoj pažnji na dan 1.1.2023. uzeti u obzir posebnu okolnost u kojoj se potrošači nalaze na dan uvođenja eura kao službene valute što nisu učinili, te su na taj način obavljali nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu koristeći upravo taj dan uvođenja eura za povećanje cijena a imali su drugačiju mogućnost.

7. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, analizom i ocjenom obrana okrivljenih i provedenih dokaza i to svakog zasebno, te u odnosu na ostale provedene dokaze, sud nalazi da djelo, a na način kako je to opisano u optužbi, po propisu nije prekršaj.

8. Materijalnu dokumentaciju sud je prihvatio i ocijenio vjerodostojnom, stranke je nisu osporavale, niti su na sadržaj iste imale ili stavile kakve primjedbe, a ista je, uz suglasnost stranaka, pregledana i pročitana.

9. Okrivljenima se stavlja na teret da su u inkriminiranom razdoblju u prodavaonici u [adresa], koja prodavaonica posluje u sastavu 1. okrivljene pravne osobe, a prilikom prodaje proizvoda, koristili nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama članka 33., 34., 35., 38. i 39. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača, koju su koristili u odnosu prema potrošačima jer su za navedene proizvode neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 01. siječnja 2023, kao službene valute, te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji proizvoda.

10. Tužitelj, dakle, prema sadržaju optuženja, navodi kako su okrivljeni koristili poslovnu praksu zabranjenu odredbama članaka 33., 34., 35., 38. i 39. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača, a koje odredbe se odnose i na zavaravajuću poslovnu praksu i na agresivnu poslovnu praksu.

11. Odredbom članka 33. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da je nepoštena poslovna praksa zabranjena.

12. Odredbom članka 34. Zakona o zaštiti potrošača propisano je:

(1) Poslovna praksa je nepoštena:

- ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i

- ako, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena.

(2) Poslovna praksa koja će vjerojatno bitno utjecati na ekonomsko ponašanje samo jasno odredive skupine potrošača koji su zbog tjelesnih ili duševnih mana, dobi ili lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod, i to na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivat će se iz perspektive prosječnog člana te skupine potrošača.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne utječe na dopuštenost korištenja uobičajene i zakonite promidžbene prakse preuveličavanja ili davanja izjava za koje se ne očekuje da budu shvaćene doslovno.

(4) Nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra: - zavaravajuća poslovna praksa i - agresivna poslovna praksa.

13. Odredbom članka 35. Zakona o zaštiti potrošača propisano je:

(1) Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

(2) Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu:

1. postojanje ili priroda proizvoda

2. osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu

3. opseg obveza trgovca, motivi poslovne prakse te priroda postupka prodaje, bilo koja izjava ili simbol koji se odnosi na izravno ili neizravno sponzorstvo ili odobrenje trgovca ili proizvoda

4. cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu

5. potreba servisiranja, rezervnih dijelova, zamjene ili popravka

6. priroda, obilježja i prava trgovca ili njegova zastupnika, kao što su njegov identitet, imovina, kvalifikacije, status, odobrenja, članstvo u određenim udruženjima ili povezanost s nekim drugim subjektima, njegovo industrijsko, komercijalno ili drugo intelektualno vlasništvo, nagrade i priznanja

7. prava potrošača, uključujući prava koja potrošač ima na temelju pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke

8. rizici kojima potrošač može biti izložen.

(3) Poslovna praksa se smatra zavaravajućom ako, u konkretnom slučaju uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, prosječnog potrošača navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, a uključuje:

1. bilo koji oblik stavljanja proizvoda na tržište, uključujući i usporedno oglašavanje koje dovodi do poistovjećivanja tog proizvoda s nekim drugim proizvodom, žigom, zaštićenim imenom ili drugim znakom raspoznavanja konkurenta na tržištu

2. nepoštivanje obveza, od strane trgovca, koje proizlazi iz pravila postupanja trgovaca koja ga obvezuju, uz pretpostavku da ta obveza ne predstavlja tek namjeru, već je riječ o čvrstoj obvezi koju je moguće provjeriti te uz pretpostavku da je trgovac u okviru poslovne prakse naznačio da je vezan tim pravilima postupanja

3. svako stavljanje robe na tržište Republike Hrvatske uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima, osim ako je to opravdano legitimnim i objektivnim kriterijima.

14. Članak 38. Zakona o zaštiti potrošača kaže da se poslovna praksa smatra agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

15. U članku 39. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti potrošača propisano je: Prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.

16. Za uočiti je da niti jednom od spomenutih zakonskih odredaba, povećanje maloprodajnih cijena, samo za sebe, nije propisano kao oblik nepoštene ili zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse. Također, niti jedna od spomenutih zakonskih odredaba, ne uređuje “neopravdano povećanje maloprodajnih cijene nakon 31. prosinca 2022. uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj, korištenjem uvođenja eura 1. siječnja 2023. kao službene valute”, kao oblik nepoštene ili agresivne poslovne prakse.

17. Niti svako povećanje maloprodajne cijene nije protivno načelima propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, već samo povećanje maloprodajne cijene bez opravdanog razloga.

18. Tužitelj nije u optužnom prijedlogu konkretizirao pod koji oblik nepoštene odnosno agresivne poslovne prakse treba podvesti postupanje okrivljenika odnosno podizanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022., iako je trebao točno i precizno kvalificirali djelo, pa je sud razmotrio moguće oblike agresivne, zavaravajuće i nepoštene poslovne prakse propisane Zakonom o zaštiti potrošača u odredbama članka 33., 34., 35, 38. i 39. točka 3. te potom cijenio, može li se neopravdano povećanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022. koje se okrivljenicima stavlja na teret podvesti pod biće prekršaja iz članka 149. stavak 1. točka 49. kažnjivo po članku 149. stavak 1. i 2. ZOZP.

19. Ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koju konkretnu okolnost iz stavka (2) čl. 35 Zakona se odnosi zavaravajuća poslovna praksa niti je povećanje maloprodajnih cijena od 1. siječnja 2023.g. na način opisan u izreci ove presude podveo pod bilo koju od okolnosti pa tako ni pod okolnost iz točke 4. stavka (2) članka 35. Zakona niti je objasnio u čemu se sastoji zavaravajuće postupanje trgovca odnosno iz kojeg bi razloga takvo postupanje trgovca moglo utjecati na ponašanje i odluke potrošača.

20. Uvidom u cjenik maloprodaje 1. okrivljene pravne osobe sud je utvrdio da se 1. okrivljena pravna osoba kao trgovac koja je u okviru svoje poslovne djelatnosti prodavala predmetne proizvode nije koristila u svom poslovanju praksom koja je nepoštena i zavaravajuća jer je konkretne proizvode označila točnom informacijom o cijeni proizvoda odnosno cjenikom proizvoda koji je u primjeni od 1. siječnja 2023. Naime, vidljivo je da su cijene dvojno iskazane na jasan, čitljiv i uočljiv način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn. Takvim predstavljanjem cijene svojih proizvoda okrivljeni nisu doveli prosječnog potrošača u zabunu i nisu ga poticala na donošenje odluke o kupnji proizvoda. Naime, trgovci u smislu citiranog Zakona su dužni potrošaču dati jasnu i točnu obavijest, a opisanim po ocjeni Suda kod potrošača-kupaca nije važan utjecaj na njihovo ekonomsko ponašanje s ciljem znatnog umanjivanja njihove sposobnosti da donese odluku utemeljenu na potpunoj obavijesti pa prema tome iz navedenog ne proizlazi takva poslovna praksa okrivljenih u vezi cijene proizvoda, za koju je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača i navesti ga da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

21. Prema članku 38. Zakona o zaštiti potrošača poslovna praksa smatra se agresivnom, ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

22. Prema članku 39. stavak (1) točka 3. Zakona o zaštiti potrošača, prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.

23. Razmotrivši optužni prijedlog kao i obranu okrivljenika te u dokaznom postupku provedene dokaze Sud nije utvrdio da bi ponašanje okrivljenika – konkretno povećanje maloprodajnih cijena - na način kako je opisano u optužnom prijedlogu bilo podvedivo pod gore citiranu odredbu Zakona o zaštiti potrošača koja zabranjuje agresivnu poslovnu praksu.

24. Usporedba „Izvoznog cenika za perutninsko meso in perutninske izdelke za Hrvaško od 01.09.2022.“ i „Izvoznog cenika za perutninsko meso in perutninske izdelke za Hrvaško od 03.01.2023., upućuje da je povećanje maloprodajnih cijena od strane okrivljenih, uslijedilo nakon što su povećane cijene usluga dobavljača iz Slovenije.

25. Nadalje, iz cjenika proizvoda proizlazi da su potrošači imali mogućnost, prije kupnje, upoznati se s cijenom proizvoda, pri čemu su potrošači imali mogućnost neometano odabrati drugog trgovca, na izbor kojeg okrivljeni nisu niti na koji način utjecali. Nadalje, ovlašteni tužitelj, u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koji bi način od strane okrivljenika eventualno bili korišteni u odnosu s kupcima uznemiravanje, prisila, sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, a što su nužne sastavnice agresivne poslovne prakse.

26. Sud smatra, da se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne može podvesti pod “nesretne ili druge okolnosti” iz točke 3. stavka (1) članka 39. Zakona o zaštiti potrošača, a temeljem kojih treba ocijeniti je li od strane okrivljenika u poslovnoj praksi korištena agresivna poslovna praksa uznemiravanjem, prisilom, silom ili prijetnjom ili nedopuštenim utjecajem. Naime, kako je utvrđeno, informacije o cijeni proizvoda, bile su iskazane na cjeniku na jasan, način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn. Tim informacijama je svaki potrošač mogao pristupiti neometano uvidom u cjenik proizvoda u poslovnim prostorijama. Iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu ne proizlazi da je okrivljenik prema potrošačima – kupcima koristio bilo kakav oblik uznemiravanja, prisile, sile ili prijetnja ili nedopuštenog utjecaja, a koje bi mogle utjecati na neometan izbor i odluku pri kupnji proizvoda od okrivljenih.

27. U okolnostima konkretnog predmeta, u kojima je sud vezan elementima nepoštenosti koje je naznačio ovlašteni tužitelj, isti smatra da povećanje cijena uslijed promjene valute, samo po sebi, ne predstavlja nedopušten utjecaj na potrošača za koji je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Nadalje, prema stavu ovoga Suda, uvođenje eura nije ona „nesretna ili druga okolnost“ kakvu u vidu ima odredba članka 39. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača, koja bi bila tolikog značenja da je mogla umanjiti sposobnost potrošača da razumno rasuđuje. Naime, promjena službene valute, pored pripremnih radnji koje su obavljene prije uvođenja eura i na samom početku njegove uporabe, nije takva okolnost koja bi mogla umanjiti sposobnost prosječnog potrošača da razumno rasuđuje i da primijeti povećanje cijena, pogotovo kod obveze dvojnog iskazivanja cijena, prije i nakon 1. siječnja 2023.

28. Imajući u vidu sve navedeno, Sud je okrivljen oslobodio optužbe temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona jer djelo, na način kako se okrivljenima stavlja na teret, po propisu nije prekršaj.

29. Kako su okrivljeni oslobođeni od optužbe, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. PZ, temeljem članka 140. stavka 1. i 2. PZ, padaju na teret proračunskih sredstava suda

30. Radi svega navedenoga, odlučeno je, kao u izreci presude.

U Varaždinu, 17. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Sudac:

Štefanija Novoselec,v.r.

LD, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u Zagrebu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno putem ovog Suda.

Presuda se dostavlja:

1. Tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor trgovine i usluga i zaštite potrošača

2. 1. okrivljena pravna osoba Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. [adresa]

3. 2. okrivljeni CD, [adresa]

4. Za spis, ovdje