REPUBLIKA HRVATSKA

P-1321/2023

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

U  I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Tomislav Grgurić odvj. u Trogiru, protiv tuženika KN, [adresa], 21 203 Donji Muć, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Edvard Sušac odvj. u Splitu, radi brisanja založnog prava, nakon glavne i javne rasprave održane dana 22. studenog 2024. god., u prisustvu zamj. pun. tužitelja Sonja Hajek odvj. u Trogiru i zamj. pun. tuženika Ivan Pavičić odvj. u Splitu, dana 17. siječnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e :

Ne dopušta se preinaka tužbe isticanjem uz postojeći novog tužbenog zahtjeva koji glasi;

"Utvrđuje se ništetnim i da ne proizvodi nikakve pravne učinke Ugovor o ustupu tražbine od 08. kolovoza 2022. god., zaključen između MN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao ustupitelja i KN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]“.

p r e s u d i o j e :

I Nalaže se brisanje založnog prava na 46/589 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) dijela, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom nekretnine, a u naravi predstavlja stan na prizemlju, označen br.1. orijentacije sjever-istok-jug, a sastoji se od ulaznog prostora, male sobe, kuhinje i blagovaone, kupatila, velike sobe, terase i špajze, ukupne netto površine 45,43m2, koji se nalazi u zgradi označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], dvor 300m2, kuća 110m2 (ukupno 410 m2) Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., upisanog na ime KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 879,64 Eur.

Obrazloženje

Tužitelj je dana 04. travnja 2023. god., podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika, u kojoj navodi da je vlasnik jednog stana u [adresa] u zemljišnoj knjizi označen kao 46/589 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) dijela, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom nekretnine, a u naravi predstavlja stan na prizemlju, označen br.1. orijentacije sjever- istok-jug, a sastoji se od ulaznog prostora, male sobe, kuhinje i blagovaone, kupatila, velike sobe, terase i špajze, ukupne netto površine 45,43m2, koji se nalazi u zgradi označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] dvor 300m2, kuća 110m2 ( ukupno 410 m2) ZU 4478 k. o. [katastarska općina].

U teretnom listu postoji upis založnog prava na tom stanu na ime tuženika u iznosu od 70.000,00EUR, a koje založno pravo je stekao ustupanjem založnog prava od MN temeljem Ugovora o ustupu tražbine od 08.08.2022. Založna prava su upisana u predmetima Z-13776/11 i Z-36364/2022.

Pred Naslovnim sudom tekao je parnični postupak u predmetu posl.br.P-337/18 tužitelja SN i dr, protiv tuženika ĐN i dr., radi ništetnosti Ugovora o zajmu od 20.prosinca 2011. Presudom posl.br.P-337/18 od 18.ožujka 2022., potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. 40 Gž-4648/2022 od 10.siječnja 2023., ugovor je utvrđen ništetnim i da ne proizvodi nikakve pravne učinke. Tijekom trajanja tog postupka MN je založno pravo prenio na tuženika Ugovorom o ustupu tražbine od 08.kolovoza 2022.

Tužitelj navodi kako je imajući u vidu da je Ugovor o zajmu utvrđen ništetnim, otpala osnova za upis založnog prava, pa je predložio da sud, nakon provedenog dokaznog postupka, donese odluku kojom se nalaže brisanje založnog prava na 46/589 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) dijela, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom nekretnine, a u naravi predstavlja stan na prizemlju, označen br.1. orijentacije sjever- istok-jug, a sastoji se od ulaznog prostora, male sobe, kuhinje i blagovaone, kupatila, velike sobe, terase i špajze, ukupne netto površine 45,43m2, koji se nalazi u zgradi označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], dvor 300m2, kuća 110m2 (ukupno 410 m2) Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., upisanog na ime KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

U odgovoru na tužbu od 14. ožujka 2024. god., tuženik navodi da je ono pod jedan i dva historijata tužbe je točno, te da ono pod tri historijata tužbe ne proizlazi iz onog pod jedan i dva.

Naime, tuženik je, kako to pravilno navodi tužitelj, upisan kao založni vjerovnik na predmetnoj nekretnini i to temeljem Ugovora o ustupu tražbine.

Međutim, u vrijeme sklapanja ugovora i posljedičnog upisa (promjene) tuženika kao založnog vjerovnika, tuženik nije imao saznanja da bi Ugovor o zajmu iz 2011. bio ništetan, niti je imao saznanja da se vodi bilo kakva parnica kojom se traži utvrđenje ništetenosti Ugovora o zajmu.

U zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina] nije niti u jednom trenutku bila vidljiva zabilježba (niti plomba) spora ili drugog postupka iz koje bi proizlazilo da knjižno pravo koje je tuženik stekao nije valjano.

Dakle, tuženik je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, pa utoliko predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev uz nalog tužitelju za plaćanje parničnog troška sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

Na pripremnom ročištu dana 18. srpnja 2024. god., tužitelj navodi da je predmetni Ugovor o ustupu založnog prava fiktivan i kao takav protivan Ustavu RH i moralu o čemu sud pazi po službenoj dužnosti. Međutim, navodi da opreza radi pod točkom 1 tužbenog zahtjeva postavlja zahtjev koji glasi "Utvrđuje se ništetnim i da ne proizvodi nikakve pravne učinke Ugovor o ustupu tražbine od 08. kolovoza 2022. god., zaključen između MN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao ustupitelja i KN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]“. Nadalje navodi da tužbeni zahtjev pod toč. 1 postaje tužbeni zahtjev pod točkom 2, a zahtjev za naknadu parničnog troška je pod točkom 3.

Tuženik na istom ročištu navodi da se protivi netom preinačenoj tužbi obzirom da je ista preinaka nedopuštena u ovom procesnom stadiju bez pristanka tuženika. Ponovno ističe da je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige.

Tužitelj potom ističe da odredba čl. 190 st. 3 ZPP-a, propisuje da sud može dozvoliti preinaku tužbe ukoliko je to odlučno za konačno rješenje odnosa među strankama, a očigledno je da se u biti radi o odnosu i između MN i tužitelja, jer je i sam ovaj novi ugovor na tragu fiktivnih radnji MN, a prije toga njegove majke, revoltiranih jer su izgubili vlasništvo stana na koji je upisano založno pravo, a sve je u konačnici skopčano na to da se novim fiktivnim ugovorom ipak na neki način "spasi ono što se dade spasiti", a što činjenično i pravno po mišljenju tužitelja nikako ne stoji.

Tužitelj u podnesku od 02. listopada 2024. god., navodi kako tuženik tvrdi da je on založno pravo uknjižio povjerenjem u zemljišne knjige.

Tuženik nema nikakav pravni interes da založno pravo bude i dalje upisano nakon što je poništen pravni osnov temeljem kojeg je založno pravo bilo upisano na njegovog pravnog prednika.

Znači, svrha založnog prava je osigurati neku tražbinu. U konkretnom slučaju prednik tuženika MN je želio osigurati tražbinu u iznosu od 70.000 €. Njegova tražbina je u sudskom postupku pravomoćno utvrđena ništetnom.

Prema tome, tuženik ne može tražiti naplatu 70.000 € prodajom kuće budući da nema pravni osnov za to. To je mogao jedino da je Ugovor o zajmu ostao na snazi.

Ako je tuženik nešto dao svom predniku MN za ustup založnog prava to on mora razriješiti sa njim. Upravo je MN nastupio prijevarno prema tuženiku.

Nelogično je što tvrdi tuženik da je nastupao s povjerenjem u zemljišne knjige. Ne radi se o prijenosu prava vlasništva. Kod sačinjenja ugovora o prijenosu založnog prava zasigurno je navedeno s kog osnova se upisuje založno pravo. Teško je povjerovati, a zvuči i neozbiljno i neodgovorno da je tuženik sa ON zaključio ugovor o ustupanju založnog prava samo na temelju upisa u zemljišnoj knjizi. Pogotovo je zanimljivo da je tuženik založno pravo upisao na svoje ime nakon što je u prvostupanjskom postupku poništen Ugovor o zajmu.

Tuženik nema mogućnosti da realizira svoje založno pravo i želi da bude vječno upisan sa založnim pravom na nekretnini tužitelja.

Tužitelj ne želi ulaziti u to radi li se o fiktivnom prijenosu založnog prava, ili je tuženik postupio naivno, neka oni to razriješe međusobno.

Stranke su zatražile parnični trošak.

Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda sa stanjem na dana 04. 04. 2023. god., Presudu ovog suda posl. br. P- 337/2018-36 od 18. ožujka 2022. god., Presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. br. 40 Gž-4648/2022-2 od 10. siječnja 2023. god., te spise predmeta ovog suda posl. br. Z-13776/11, Z-36364/22 i P-337/2018.

Preinaka tužbe nije dopuštena.

Tužbeni zahtjev je osnovan.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,129/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu ZV), propisuje u odredbi čl. 297 st. 1, da je založno pravo ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.

U odredbi čl. 298 st. 1 i st. 3 ZV-a, propisano je da založnim pravom može biti opterećena pojedinačno određena pokretna ili nepokretna stvar sposobna za unovčenje, kao i idealni dio takve stvari. Jednako kao stvar, založnim pravom može biti opterećeno i nekoliko nekretnina kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednička, simultana hipoteka).

U odredbi čl. 346 ZV-a, propisano je da založno pravo prestaje kad prestane cijela njime osigurana tražbina i sve sporedne tražbine kamata i troškova, ako nije što drugo zakonom određeno.

Među parničnim strankama je nesporno činjenično stanje, odnosno nesporno je da je tužitelj vlasnik predmetnog stana položenog u prizemlju, označen br.1. orijentacije sjever-istok-jug, koji se sastoji od ulaznog prostora, male sobe, kuhinje i blagovaone, kupatila, velike sobe, terase i špajze, ukupne netto površine 45,43 m2, koji se nalazi u zgradi označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], dvor 300m2, kuća 110 m2 (ukupno 410 m2) Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Nesporno je da u teretnom listu postoji upis založnog prava na predmetnom stanu na ime tuženika u iznosu od 70.000,00 EUR, a koje založno pravo je stekao ustupanjem založnog prava od MN temeljem Ugovora o ustupu tražbine od 08.08.2022. god., a koja založna prava su upisana u predmetima ovog suda Z- 13776/11 i Z-36364/2022.

Konačno je nesporno i to da je pravomoćnom presudom ovog suda posl. br. P- 337/18 od 18.ožujka 2022., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. 40 Gž-4648/2022 od 10.siječnja 2023. god., utvrđen ništetnim Ugovor o zajmu od 20. prosinca 2011. god., a temeljem kojega ugovora je pravni prednik tuženika MN stekao založno pravo na predmetnom stanu.

Slijedom navedenog, sasvim je jasno da tužitelj tijekom postupka osnovano ističe da je svrha založnog prava osigurati neku tražbinu, da je u konkretnom slučaju pravni prednik tuženika MN želio osigurati tražbinu u iznosu od 70.000 € namirenjem iz vrijednosti predmetnog stana, ali da je njegova tražbina u sudskom postupku pravomoćno utvrđena ništetnom, pa da tuženik kao njegov pravni slijednik kojemu je ustupio predmetno založno pravo, stoga nema nikakav pravni interes da sporno založno pravo bude i dalje upisano nakon što je utvrđen ništetnim pravni osnov temeljem kojeg je založno pravo bilo upisano na njegovog pravnog prednika.

Pregledom spisa predmeta ovog suda posl. br. P-337/2018, utvrđeno je da je pravomoćnom presudom posl. br. P-337/18 od 18.ožujka 2022. god., donijeta odluka kao slijedi;

„I. Utvrđuje se da je ništetan i da ne proizvodi nikakve pravne učinke Ugovor o zajmu sklopljen između tuženika MN i DN dana **.**.2011. te ovjeren kod javnog bilježnika Zrinke Milić- Štrkalj istog dana pod brojem OV- 17622/11.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je postojalo prije upisa knjižnih prava koja su upisana temeljem ništetnog ugovora o zajmu navedenog u točki I. petita tužbe pod poslovnim brojem Z-13776/11, na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], dvor, kuća, upisana zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o., i to suvlasnički dio 46/589 etažno vlasništvo (E-1) 1. dijela koji suvlasnički dio je povezan s cjelinom nekretnine, a u naravi predstavlja stan u prizemlju, označen br. 1, orijentacije sjever-istok-jug, a koji se sastoji od ulaznog prostora, male sobe, kuhinje i 2 P-337/2018-36 blagovaone, kupatila, velike sobe, terase i špajze, ukupne neto površine 45,43 m2.“

Dakle, pravomoćnom presudom posl. br. P-337/18 od 18.ožujka 2022. god., donijeta je i odluka o brisanju spornog založnog prava uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na predmetnom stanu, a koje založno pravo je upisno na ime pravnog prednika tuženika TN, temeljem rješenja ovog suda posl. br. Z- 13776/11 od 29. prosinca 2011. godine.

Međutim, pravni prednik tuženika MN je dana 02. rujna 2022. god., (dakle u fazi donošenja odluke drugostupanjskog suda po izjavljenoj žalbi u predmetu ovog suda posl. br. P-337/2018), podnio ovom sudu prijedlog za upis promjene hipotekarnog vjerovnika, po kojem prijedlogu je donijeto rješenje ovog suda posl. br. Z-36364/2022 od 28. listopada 2022. god., a kojim rješenjem je temeljem Ugovora o ustupu tražbine od 08.08. 2022. god., uknjižen prijenos predmetnog založnog prava sa imena i koristi dosadašnjeg založnog vjerovnika TN u korist tuženika KN.

Tuženik stoga nije u mogućnosti s uspjehom isticati prigovor da bi predmetno založno pravo stekao postupanjem s povjerenjem u zemljišne knjige, sve i u slučaju kada bi njegovo navodno postupanje s povjerenjem u zemljišne knjige bilo od ikakvog značaja za donošenje odluke suda.

Naime, u konkretnom slučaju predmetno založno pravo čak nije niti prestalo u smislu citirane odredbe čl. 346 ZV-a, a sve obzirom da predmetno založno pravo nikada nije niti nastalo, i to imajući u vidu ništetnost cijele njime osigurane tražbine i svih sporednih tražbina kamata i troškova.

Radi svega navedenog, tužbeni zahtjev koji je postavljen tužbom podnesenom dana 04. travnja 2023. god., prihvaćen je u cijelosti, te je donijeta odluka kao u izreci presude.

Tužitelj je na pripremnom ročištu dana 18. srpnja 2024. god., preinačio tužbu na način da je pored postojećeg zahtjeva, istaknuo i novi tužbeni zahtjev kojim je predložio sudu da donese i odluku kojom će utvrditi ništetnim Ugovor o ustupu tražbine od 08. kolovoza 2022. god., zaključen između MN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao ustupitelja i tuženika KN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]“.

Ovakva preinaka tužbe nije dopuštena samim time što tužitelj ovakvom preinakom tužbe nije proširio tužbu i na novooznačenog tuženika pod 2 MN, kao drugu ugovornu stranku pobijanog Ugovora o ustupu tražbine od 08. kolovoza 2022. god., pa je stoga donijeta odluka kao u izreci rješenja.

Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23). Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku, i to za sastav tužbe 100 bod., pristup na dva ročišta po 100 bod., sastav jednog podneska 100 bod., sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelju su priznati i troškovi za sudske pristojbe, i to pristojbe tužbe u iznosu od 26,55 Eur i pristojbe presude u iznosu od 53,09 Eur, sve sukladno važećoj Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (N.N. br. 37/23).

U Splitu, 17. siječnja 2025. godine

S U D A C

Živomir Topić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja i presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja i presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika