REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp-11701/2022-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VK, zbog prekršaja iz članka 3. stavka 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine" broj: 85/08., 112/12.), kažnjivo po članku 26. stavku 1. istog Zakona, nakon izjavljenog prigovora na prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš pod KLASA: 211-07/22-1/7653, URBROJ: 511- 12-30,22-1 od 13. lipnja 2022., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 14. siječnja 2025. u nazočnosti okrivljenika, a bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, 17. siječnja 2025. bez nazočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

Okrivljenik: VK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i M, H, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], završena SSS, po zanimanju zavarivač, nezaposlen, mjesečna primanja 160,00 eura, lošeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno

kažnjavan

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi 12. lipnja 2022. godine (nedjelja) u gradu Omišu, u ulici Josipa Pupačića tokom cijelog dana spolno uznemiravao MK (2023.) na način da joj se obraćao riječima: "gledam te ko ženu, poljubit ću te, jeli te momak naučio seksu, ja ću te naučit, zalit ću te sićom vode, dušo, ljubavi, vidjet ćeš moju lošiju stranu", a koje su kod MK izazvale zastrašujuće, ponižavajuće, omalovažavajuće i uvredljivo okruženje

čime bi okrivljenik počinio djelo prekršaja iz članka 3. stavka 1. i 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kažnjivo po članku 26. stavku 1. istog Zakona.

Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.a) Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš pod brojem navedenim u uvodu presude izdalo je prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude, na koji je okrivljenik izjavio prigovor zbog poricanja prekršaja i spis predmeta je dostavljen ovom Sudu na nadležno postupanje.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor izjavljen u zakonskom roku te je prekršajni nalog stavio izvan pravne snage i temeljem članka 221. stavka 1. točke 6., a sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona proveo redovni postupak, a prekršajni nalog je postao optužni prijedlog

3. U dokaznom postupku je ispitan okrivljenik, u svojstvu svjedoka ispitani su oštećenica MK, HK, te ČK, pročitan je prekršajni nalog Policijske postaje Omiš, broj: 211-07/22-1/7653, URBROJ: 511-12-30-22-1 od 13. lipnja 2022. godine, prigovor okrivljenika na prekršajni nalog, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš broj: 02142390 od 12. lipnja 2022. godine, te potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske za okrivljenika

3.1. Okrivljenik je ispitan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi te se očitovao da se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret, navodeći da se sjeća da je 12. lipnja 2022. kod Omiškog mosta bio u društvu sa MK, međutim da istu nije spolno uznemiravao već joj je samo rekao da je zgodna i pitao ima li momka, a ukoliko nema odnose sa momkom da u okruženju ima više mladim momaka koji je mogu poučiti. Naveo je da pritom nije mislio ništa loše niti da je istu smatrao seksualno podobnom za sebe iz razloga što joj može biti otac. Da je prijavu protiv njega MK podnijela na nagovor TK koja je vlasnica agencije Lestrigon u [adresa] u [adresa] iz razloga što je on bukirao turiste i vršio prijevoz turista u Radmanove mlinice i bio je direktna konkurencija vlasnici agencije koja ima sjedište na mjestu gdje je on vršio bukiranje, a da se nije seksistički obraćao MK da može potvrditi i ČK iz [adresa], za kojeg se obvezao dostaviti podatke.

3.2. Žrtva MK je u postupku posvjedočila da se sjeća da je 12. lipnja 2022. godine sjedila ispred turističke agencije Lestrigon i bukirala turiste za rafting izlete Cetinom, a nasuprot mjesta gdje je sjedila, uz sama vrata agencije, na drugoj strani ceste manje od 10 metara od mjesta gdje je sjedila često je dolazio VK koji joj je dovikivao riječima uvredljivog sadržaja koji su kod nje izazvali ponižavajuće, omalovažavajuće i uvredljivo okruženje. Ona je u navedenoj turističkoj agenciji radila svega 10-ak dana, a 12. lipnja da je prestala sa radom upravo zbog nepriličnog ponašanja od strane VK. Riječi uvredljivog i omalovažavajućeg sadržaja da je okrivljenik prema njoj upućivao cijelog tog dana, zbog čega je u dva navrata zvala vlasnicu agencije, a nakon čega je vlasnica agencije, u poslijepodnevnim satima, događaj prijavila policiji. Nadalje je navela da joj je VK, kojeg je poznavala iz viđenja i koji joj po godinama može biti otac, učestalo dovikivao da je lijepa i da je gleda kao ženu, da ju je nazivao riječima "dušo i ljubavi" i često joj je dovikivao da će je on naučiti sexu ako je to nije naučio njen momak. Sjeća se da joj je u jednom navratu rekao i da će ju zaliti sićem vode. Sve navedeno da je kod nje izazvalo ponižavajuće, omalovažavajuće i uvredljivo okruženje, utoliko više što se sve događalo u nazočnosti većeg broja gostiju, posebice kada bi joj navedene uvrede upućivao u jutarnjima satima, što je bilo i tog 12. lipnja kada je u okolini gdje se zatekla bilo više stranih i domaćih turista i drugih osoba. Istaknula je da se radilo o turističkoj sezoni kada je u gradu [adresa] znatno povećan priliv gostiju koji traže da ih se preveze na rafting turističkim brodovima koji su privezani u neposrednoj blizini mjesta gdje se nalazi turistička agencija Lestrigon.

3.2.1. Okrivljenik je prigovorio iskazu žrtve navodeći da se predmetnog dana vraćao sa sjeverne strane šetnjice i to nogostupom sa strane ceste uz koju se nalazi agencija Lestrigon gdje je ispred vrata sjedila MK i istu da je pitao da li ima momka a kada mu je odgovorila potvrdno da je komentirao "imaš ih ovdje sto, možeš birat, a ako nemaš poljubit ću te ja", te da sve ostalo nije točno i vjeruje da je MK prijavila događaj na nagovor vlasnice agencije s kojom je on u sporu.

3.2.2. U dokazne svrhe izveden je dokaz suočenja između okrivljenika i oštećenice te su isti okrenuti sučelice jedno prema drugom ostali pri svojim iskazima kako je to naprijed navedeno. Tijekom suočenja okrivljenik se očitovao da je cijeli događaj i kod njega izazvao traume iz razloga što je prijavu podnijela TK s kojom on nije u dobrim odnosima i između njih je u tijeku spor radi naknade štete nakon okončanog kaznenog postupka, a žrtva je ponovila da je u turističkoj agenciji gdje je bila zaposlena preko student servisa prestala raditi isključivo zbog nepriličnog odnosa VK prema njoj.

3.3. U postupku je u svojstvu svjedoka ispitana TK koja je posvjedočila da je tijekom mjeseca lipnja 2022. putem student servis ugovora u turističkoj agenciji Lestrigon koju ona vodi radila MK, dvokratno u jutarnjim i poslijepodnevnim satima i to na bukiranju turističkih izleta za rafting i klasičnu vožnju rijekom Cetinom. MK je u turističkoj agenciji radila kratko a prestala je raditi na inicijativu njenog oca a sve zbog nepriličnog ponašanja VK prema njoj, što je svjedokinja uvažavala. Navela je da se VK prema MK odnosio kao prema uličnoj curi , te da se dok je radila MK cijelo vrijeme tužila da više ne može izdržati uvrede koje joj VK upućuje ispred turističke agencije, da intenzitet uvreda ne prestaje već samo eskalira i intenzivira se te da zbog uvredljivog okruženja koje je stvoreno odnosom VK prema njoj ona nema mira. Sjeća se da je navedenog dana da sam sa suprugom došla do agencije a po pozivu MK i tamo da je zatekla VK koji se obratio njenom suprugu riječima "žena ti je bolesna" i sjeća se da je i pred njima vrijeđao MK riječima "ovu malu treba jebat, dobra je samo za seks i slično". Sjećam se da ju je u jednom navratu, nekoliko dana prije predmetnog događaja, MK obavijestila da ju je VK čak i poljubio bez njenog pristanka.

3.3.1. Okrivljenik je prigovorio iskazu svjedokinje navodeći da se sve događalo oko 13 - 14 sati pa samim tim ne odgovara istini tvrdnje svjedokinje da je MK radila dvokratno. Nadalje prigovara iskazu svjedokinje u dijelu gdje svjedokinja navodi da je na mjesto događaja došla sa suprugom, što nije točno te se ne sjeća da je suprug svjedokinje uopće tog dana bio na mjestu događaja.

3.3.2. Nakon navedenih primjedbi svjedokinja je prigovorila kako se sve događalo u kasnim poslijepodnevnim i ranim večernjim satima kada je i prijavila događaj policiji nakon čega je policijski službenik došao do agencije i službenim kolima u prostorije Policijske postaje Omišu su otpraćeni i okrivljenik i MK, te da se po vremenu sačinjavanja službene zabilješke vidi da se radi o poslijepodnevnim i večernjim satima dana 12. lipnja 2022. godine.

3.4. U svojstvu svjedoka je ispitan i ČK kojeg je predložio okrivljenik, a koji je iskazivao da VK poznaje iz školskih dana i nije mu poznato ništa vezano uz predmetni događaj budući VK vidi samo u prolazu i to jako rijetko. Nakon navedenog okrivljenik se izjasnio da se dogodila pogreška u zapisniku te da svjedok očevidac nije bio ČK nego UK čija adresa mu nije poznata a zna da živi u blizini Doma zdravlja u [adresa].

4. Na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona iz spisa su izdvojene dvije službene zabilješke Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš od 12. lipnja 2022. sastavljene po policijskom službeniku FK, a koje će se čuvati izdvojene od ostatka spisa iz razloga što citirane službene bilješke, sukladno članku 90. Prekršajnog zakona predstavljaju nezakoniti dokaz budući sadrži iskaze okrivljenika i svjedokinje koji nisu propisno upozoreni po Zakonu i na istima se ne može temeljiti sudska odluka.

5. U završnoj riječi okrivljenik je naveo da sve što je iskazivala TK te pola onoga što je iskazivala MK nije istina a sve da je posljedica nagovora TK s kojom ima neriješene imovinsko-pravne i narušene međuljudske odnose

6. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da djelo koje se optužnim prijedlogom stavlja na teret okrivljenom VK, po propisu nije prekršaj.

7. Materijalnim odredbama članka 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije (uznemiravanje i spolno uznemiravanje) je propisano:

(1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.

(3) Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na diskriminaciju.

7.1. Kažnjivom odredbom članka 26. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije je propisano:

(1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna.

8. Na temelju provedenog postupka neprijeporno je utvrđeno da je okrivljenik u vrijeme, na mjestu i na način kako je to činjenično opisano u izreci presude žrtvu MK spolno uznemiravao, što je za posljedicu kod žrtve izazvalo zastrašujuće, ponižavajuće, omalovažavajuće i uvredljivo okruženje i što je za svaku osudu, posebice ako se ima u vidu dobna razlika između okrivljenika i žrtve, međutim iz objektivnog identiteta optužbe ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 26. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, budući da iz činjeničnog opisa podnesenog optužnog prijedloga prvenstveno ne proizlazi izravna namjera okrivljenika da opisanim ponašanjem prema žrtvi MK prouzroči strah odnosno stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje zbog njezine razlike u spolu, niti je unutar činjeničnog opisa konstatirano da je došlo do povrede dostojanstva žrtve, a što predstavlja konstitutivno obilježje prekršaja jer se radi o prekršaju kod kojeg posljedica čini njegovo zakonsko obilježje te se radi o materijalnom prekršaju.

9. Odredba članka 26. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisuje da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi povrijedi njegovo dostojanstvo, tako da iz zakonskog opisa proizlazi da se navedeni prekršaj može počiniti samo sa izravnom namjerom propisanom u članku 28. stavku 5. Prekršajnog zakona jer zakonsko obilježje sadržava pojam „s ciljem“ pa je stoga ovlašteni tužitelj u činjeničnom opisu predmetnog prekršaja trebao izričito navesti da je okrivljeni VK u nakani prouzročena straha žrtvi MK, zbog različitosti u spolu, istoj izgovorio navedene riječi opisanog neprimjerenog sadržaja, zbog čega je povrijedio njezino dostojanstvo.

7. U odredbi članka 25. stavku 1. Prekršajnog zakona je propisano da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje, dok je u stavku 2. navedeno da se iznimno, propisom o prekršaju može se propisati odgovornost samo za namjeru. Sadržaj namjere određuju svijest (intelektualna komponenta) i volja (voluntaristička komponenta), koji su dijelovi jedne cjeline te namjera kao oblik krivnje mora jasno biti navedena u činjeničnom opisu prekršaja, tako da ne ostavlja nikakvu dvojbu o tome da je počinitelj imao svijest, odnosno jasnu predodžbu o svom postupanju i htio posljedicu prekršaja, što iz činjeničnog opisa inkriminiranog prekršaja, ne proizlazi.

7.1. U konkretnom slučaju kažnjiva odredba članka 26. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova upravo propisuje izravnu namjeru kao konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja i da bi se radilo o prekršaju iz članka 26. Zakona o suzbijanju diskriminacije moraju biti ispunjena dva elementa:

1) da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi

2) da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo

8.2. Budući da je člankom 26. stavkom 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisana odgovornost samo za izravnu namjeru („tko s ciljem“) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja, namjera je odlučna činjenica, odnosno konstitutivni element koji čini biće tog prekršaja i bez kojeg se ne može raditi o prekršaju spolnog uznemiravanja u smislu članka 26. Zakona o suzbijanju diskriminacije, u konkretnom slučaju je ovlašteni tužitelj propustio navedeni konstitutivni element predmetnog prekršaja navesti u činjeničnom opisu kao i posljedice koje čine zakonsko obilježje (povreda dostojanstva žrtve).

9. Ovlašteni tužitelj sukladno akuzatornom načelu propisanom u članku 83. i članku 160. stavku 1. Prekršajnog zakona samostalno i neovisno pokreće prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga, dok sud nije ovlašten samoinicijativno intervenirati u objektivni identitet optužbe u odnosu na njegova bitna konstitutivna obilježja, jer bi time prekoračio optužbu te počinio bitnu povredu iz čanaka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona.

10. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

11. Slijedom svega navedenog ovaj Sud, koji je vezan objektivnim identitetom optužbe, smatra da djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude po propisu nije prekršaj iz razloga što se navedeni prekršaj prema zakonskom opisu može počiniti samo sa izravnom namjerom koja nije sadržana u podnesenom optužnom prijedlogu kao niti posljedica (povreda dostojanstva) koja čini zakonsko obilježje navedenog prekršaja, radi čega je pazeći na pravilnu primjenu zakona, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove presude.

12. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.a) Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda, budući je okrivljenik oslobođen od optužbe.

U Omišu, 17. siječnja 2025.

Zapisničarka

Sudac

Matea Jonjić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Općinskog prekršajnog suda.