REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-2659/2023-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja UE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 33706439962, radi bespravne gradnje, 17. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/878, URBROJ: 443-02-02-20-23-5 od 20. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao investitoru, da u roku od 15 dana ukloni: (1) građevinu tipa kiosk postavljenu na tlo tlocrtnih dimenzija 3,40 / 5,30 m, visine 3,00 m sa drvenom nadstrešnicom tlocrtnih dimenzija 4,50 / 5,30 m, te drvenim tavanskim potkrovljem ispod dvostrešnog krova ukupne visine od tla do sljemena 5,50 m; (2) tri plastične cisterne za vodu kapaciteta cca 1,00 m[3] ; (3) dovod vode od gumenih i PVC cijevi, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez izvršne/pravomoćne građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Pinezići.

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika tužitelj u tužbi i tijekom spora (održana rasprava), u bitnom, izlaže kako slijedi. Prije svega, napominje da je predmetna zemljišna čestica dio zajedničke poljoprivredne aktivnosti u okviru koje djeluje zajedno s ostalim, ortacima poljoprivrednicima te da je riječ o aktivnosti koja se odvija u prostoru od oko 220.000 m[2] uređenog i pretežno parceliranog poljoprivrednog zemljišta, na kojem se odvijaju poljoprivredne aktivnosti uzgoja raznovrsnih poljoprivrednih kultura, uključujući između ostalog djelatnosti pčelarstva i stočarstva. Nadalje, osporava da bi se u konkretnom radilo o građenju i građevinama te tvrdi da zatečeni objekti služe isključivo za potrebe zajedničke poljoprivredne aktivnosti. U vezi prethodnog, navodi kako zatečeni kiosk ne predstavlja građevinu u smislu odredbe čl. 3. st. 1. Zakon o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19; dalje: ZG), jer isti nije ničime vezan za tlo već se radi o posve mobilnom objektu, tj. pokretnoj stvari koja kao takva ne može biti predmetom ocjene legalnosti od strane tuženika, nego komunalnog redarstva. Glede nadstrešnice koja je zatečena na licu mjesta, tužitelj tvrdi da je ista izvedena sukladno čl. 2. st. 1. tč. 18. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima NN br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22; Pravilnik), dok u odnosu na cisternu za vodu i dovod vode od gumenih PVC cijevi navodi da se radi o građevini iz čl. 2. st. 1. tč. 16. Pravnika. Stava je da bi zatečeno stanje trebalo prosuđivati kroz prizmu agrotehničkih mjera prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 20/18, 115/18, 98/19, 57/22; dalje: ZPZ), a koje bi, vodeći računa da je riječ o području u ingerenciji Općinskog, odnosno gradskog vijeća, bile u nadležnosti JLS-a, a ne tuženika. Ističe kako postojećim lokacijskim i prostorno-planskim uvjetima nigdje nije izrijekom zabranjeno na privatnoj poljoprivrednoj čestici imati modalitete za njegovu obradu, niti je općim aktima jedinice lokalne samouprave standardiziran i definiran oblik i/ili tipologija izvedbi koje bi se mogle postavljati na poljoprivredno zemljište. Zaključno, navodi da tuženik nije naveo niti jedan prostorno-planski uvjet prema kojem bi zatečeno stanje bilo suprotstavljeno, niti je iste valorizirao u odnosu na postojeće primjenjive propise više pravne razine.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te se dodatno očituje kako slijedi. Prije svega, napominje kako ZG ne prepoznaje termin mobilnih kućica izvan kampa. Nadalje, ističe da ne radi o nadstrešnici koja bi na bilo koji način zadovoljila odredbe Pravilnika jer niti se radi o pomoćnoj građevini tlocrtne površine manje od 20 m2, niti se radi o nadstrešnici namijenjenoj za sklanjanje stoke zatvorenoj maksimalno sa tri strane, koje se mogu graditi bez glavnog projekta i građevinske dozvole.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.

6. Sud je odbio prijedlog tužitelja da se u sporu izvede dokaz građevinskim vještačenjem, ocijenivši taj dokazni prijedlog suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. ZG-a građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a, od kojih se odredba čl. 128. ZG-a odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

9. Prema odredbi čl. 3. st. 1. ZG-a građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (tč. 10). Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (tč. 11.).

10. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23; dalje: ZDI), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a, inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

12. Odredbom čl. 2. st. 1. tč. 16. Pravilnika, propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, agrometeorološka stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja.

13. Prema odredbi čl. 2. st. 1. tč. 18. Pravilnika, bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što je: (1) ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja; (2) nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane; (3) pojilo za stoku i druge životinje; (4) konstrukcija za držanje košnica pčela.

14. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 28. rujna 2023. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/23-02/878, URBROJ: 443-02-02-12- 23-1 (dalje: Zapisnik). Tijekom inspekcijskog nadzora izvršeno je fotografiranje i mjerenje građenja te je izvršen uvid u Prostorni plan uređenja Grada Krka pri čemu je utvrđeno kako se navedena zemljišna čestica, na kojoj su izgrađene predmetne građevine, nalazi unutar ZOP-a (Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 metara) na području označenom kao "PŠ" ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Također, izvršen je uvid u dokumentaciju nadležnog ureda za graditeljstvo Grada Krka te je utvrđeno da za građenje predmetnih objekata nije izdana izvršna građevinska dozvola

15. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod kontekst gore citiranih pravnih normi, Sud nalazi da je osporavana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što tužitelj prigovorima iznijetim u tijeku ovog spora nije doveo u sumnju. Sud u cijelosti prihvaća argumentaciju tuženika iznijetu u obrazloženju pobijanog akta budući iz stanja spisa proizlazi da objekti koji su opisani u osporenom rješenju i Zapisniku te prikazani na fotografijama u privitku Zapisnika predstavljaju građevine u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole.

16. Prvenstveno valja naglasiti da se objekti izgrađeni na parceli tužitelja ne mogu se podvesti pod tip građevine koja se na temelju odredbi Pravilnika (čl. 4. st. 1.) može graditi bez građevinske dozvole. Naime, takve bi se građevine - bez građevinske dozvole, ali na temelju glavnog projekta - mogle graditi samo pod uvjetom da je riječ o pomoćnoj građevini koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. Međutim, budući da predmetna nekretnina ne predstavlja građevnu česticu niti na istoj egzistira "postojeća građevina" u smislu čl. 3. st. 1. tč. 23. Zakona o gradnji, to navedena odredba nije primjenjiva, te se stoga gradnji opisanih građevina moglo pristupiti samo na temelju građevinske dozvole odnosno s istom izjednačenog akta sukladno ranije važećim propisima, a kako to ispravno navodi tuženik u odgovoru na tužbu.

17. Neosnovanim Sud nalazi navod tužitelja se u konkretnom slučaju radi o postavljanju mobilnog objekta tipa "kiosk", koja je pokretna stvar i ne predstavlja građevinu u smislu odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a, a obzirom da je nadzorom utvrđeno, a što potvrđuju i fotografije s očevida da je predmetni kiosk postavljen na tlo te da su na njega izvedena drvena nadstrešnica te drveno potkrovlje s dvostrešnim krovom. Dakle, nedvojbeno je riječ o sklopu nastalom građenjem iz citirane odredbe ZG-a pri čemu valja istaknuti da, sukladno sudskoj praksi, ne mora biti riječ o trajnoj povezanosti temeljenjem. Također, valja ukazati i na pravno shvaćanje prema kojem dograđena pokretna kućica koja je dogradnjom relativno vezana s tlom i relativno trajno postavljena na određenoj lokaciji predstavlja građevinu u smislu čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a (Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama poslovni broj Usž-4491/22-2 od 17. svibnja 2023., Usž-594/23 od 31. siječnja 2024. i dr.).

Nadalje, a suprotno navodima iz tužbe, polazeći od stanja prikazanog na fotografijama, cisterne za vodu i nadstrešnica ne mogu se podvesti pod građevinu namijenjenu biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru odnosno građevinu namijenjenu držanju stoke i drugih životinja iz ranije citiranih odredbi čl. 2. st. 1. tč. 16. i 18. Pravilnika.

18. Što se tiče navoda da bi zatečene izvedbe trebalo prosuđivati kroz prizmu agrotehničkih mjera prema odredbama ZPZ-a, valja prije svega navesti da agrotehničke mjere, prema čl. 2. tč. 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (NN br. 22/19) predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. Imajući u vidu prethodno spomenutu definiciju, s jedne strane, te utvrđeno stanje stvari na terenu, s druge strane, očito je da se predmetne građevine ne mogu podvesti pod ovaj pojam.

19. Zaključno, neosnovano tužitelj prigovara nadležnosti tuženika obzirom da iz svega ranije izloženog jasno proizlaze da se u konkretnom slučaju ne radi o građenju koje bi bilo u nadležnosti komunalnog redara.

20. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

21. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 17. siječnja 2025.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 5. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2