REPUBLIKA HRVATSKA
Ps-19/2022
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Vlaho Duplančić odvj. u Splitu, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija, Zagreb, Katančićeva 5, zastupan po z.z. Općinsko državno odvjetništvo, Građansko-upravni odjel u Splitu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika BZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Darko Varnica odvj. u Kaštel Kambelovcu, radi donošenja odluke koja zamjenjuje ugovor o prodaji stana, nakon glavne i javne rasprave održane dana 14. studenog 2024. god., u prisustvu tužitelja sa pun. Vlaho Duplančić odvj. u Splitu, zamj. z.z. tuženika PZ dipl. iur. i zamj. pun. umješača VZ odvj. vjež. u Kaštel Kambelovcu, dana 17. siječnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e :
I Nadomješta se Ugovor o prodaji stana između ugovornih strana i to tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO FINANCIJA, Katančićeva 5, OIB: 18683 36487, kao prodavatelja i tužitelja MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao kupca, sljedećeg sadržaja:
Članak 1.
( 1 ) Prodavatelj prodaje, a kupac kupuje stan u prizemlju, koji se stan sastoji od 3 ,sobe, kuhinje, kupaonice i hodnika, ukupne površine 81 m2, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koja se naIazi u [adresa].
( 2) Stan iz st. 1. ovog članka se nalazi u zgradi izgrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].
( 3 ) Kupac kupuje i odgovarajući suvlasnički dio zgrade razmjerno odnosu korisne vrijednosti kupljenog stana prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.
( 4 ) Sukladno načelu uspostave jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade, kupac kupnjom stana postaje suvlasnikom odgovarajućeg dijela zemljišta u omjeru koji će se naknadno utvrditi sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,129/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17).
Članak 2.
( 1 ) Ugovorne strane suglasno utvrđuju da prodajna cijena stana zajedno sa suvlasničkim dijelom zgrade iznosi 7.178,31 Eur (slovima: sedamtisućastosedamdeset osam eura i tridesetjedan cent).
( 2 ) Kupac i prodavatelj suglasno utvrđuju da cijena stana s popustom radi jednokratne otplate iznosi 5.742,65 Eur (slovima: pettisućasedamstočetrdesetdva eura i šezdesetpet centi).
( 3 ) Izračun cijene stana prema propisanim elementima i mjerilima za njeno utvrđenje prilaže se ovom ugovoru.
( 4 ) Indeks vrijednosti kn prema EUR na dan sklapanja ovog ugovora iznosi 7,56 kn.
Članak 3.
( 1 ) Kupac se obvezuje da će prodavatelju otplatiti cijenu iz članka 2. stavka 2. ovog Ugovora u roku od 8 ( osam ) dana od dana sklapanja ugovora.
( 2 ) Kunski iznos cijene stana kupac će uplatiti prodavatelju na jedan od žiro računa prodavatelja:
PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. ZAGREB
- IBAN: [broj bankovnog računa],
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D. ZAGREB
- IBAN: [broj bankovnog računa],
ERSTE & STEUERMARKISCHE BANK D.D. ZAGREB
- IBAN: [broj bankovnog računa] ;
(uz obveznu naznaku pozivom na broj ( OIB kupca )
Članak 4.
( 1 ) Kupac i prodavatelj suglasno utvrđuju da je kupac u posjedu stana iz članka 1. ovog ugovora.
( 2 ) Danom sklapanja ovog ugovora stanaru prestaju prava i obveze zaštićenog najmoprimca (prijašnje stanarsko pravo) na predmetnom stanu.
( 3 ) Kupac izjavljuje da nije kupio drugi stan pod uvjetima iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te da u istom mjestu u kojem se nalazi stan iz članka 1. nema u vlasništvu useljivu kuću ili stan.
Članak 5.
( 1 ) Prodavatelj ovlašćuje kupca da temeljem ovog ugovora, a bez ikakva njegova daljnjeg sudjelovanja, ishodi uknjižbu prava vlasništva posebnog dijela nekretnine – stana opisanog u čl. 1. ovog Ugovora, neodvojivo povezanog sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, u zemljišnim knjigama nadležnog Općinskog suda.
( 2 ) Kupac može uknjižiti odnosno upisati svoje pravo iz stavka 1. ovog članka nakon što mu prodavatelj izda potvrdu da je cijena stana u cijelosti plaćena.
( 3 ) Kupac se obvezuje zatražiti uknjižbu svog prava iz stavka 1. ovog članka u roku od 60 dana nakon ispunjenja pretpostavke iz stavka 2. ovog članka.
Članak 6.
Ako kupac u roku iz članka 3. Ugovora ne uplati cjelokupnu cijenu stana, Ugovor će se raskinuti pisanom obavijesti prodavatelja kupcu.
II U slučaju da tuženik ne zaključi ugovor iz točke 1. tužbenog zahtjeva sa tužiteljem u roku od 15 dana, ova presuda u cijelosti zamjenjuje takav ugovor. III Dužni su tuženik i umješač, solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.736,46 Eur.
Obrazloženje
Tužitelj je dana 10. ožujka 2022. god., podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika, radi donošenja odluke koja zamjenjuje ugovor o prodaji stana. U tužbi navodi da se je njegov punomoćnik se prije podnošenja tužbe obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu svojim dopisom od 29.I1.2021. g, a sve sukladno odredbi čl. 186.a Zakona o parničnom postupku.
Glede navedenog zahtjeva za mirno rješenje spora od 29.11.2021 g., Općinsko državno odvjetništvu u Splitu se svojim dopisom pod br. N-DO-245/2021, od 03.12. 2021. g., oblatilo njegovom punomoćniku u kojem navodi da im nije jasno iz kojeg razloga im se stranka, g. MZ obraća, te se u privitku navedenog dopisa ODO Splita, dostavlja primjerak Ugovora o kupoprodaji stana između g. MZ i Ministarstva financija.
Nakon dopisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu od 03.12.2021 g., njegov punomoćnik se ponovno obratio ODO Splitu, svojim dopisom od 09.12. 2021 g., a u kojem navodi da je g. MZ poslan ugovor o prodaji stana , koji je već bio potpisan od strane potpredsjednika Vlade RH, ministra financija CZ, a uz koji Ugovor je priključeno i pravno mišljenje ODO Split od 05. srpnja 2021. g. Navedeni Ugovor je nakon toga i ovjeren u javnog bilježnika Teo Karabotić-Milovca i to dana 02.08 . 2021. g, pod br. OV-4067/2021..
Nadalje, njegov punomoćnik je u svom dopisu od 09.12. 2021. g., dodatno pojasnio da je tužitelj zatražio sklapanje Ugovora s tuženikom, te da mu je tuženik najprije poslao potpisani Ugovor, a potom da mu je odbio dostaviti podatke radi uplate kupoprodajne cijene, te da je tuženik odbio realizirati već dostavljeni Ugovor. Tako je tuženik u dopisu od 18.10. 2021.g., pod Klasa: 943-01/05-002/189, navelo da Ministarstvo financija RH smatra da nema uvjeta za zaključenje već potpisanog Ugovora, te upućuje g. MZ da se obrati Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. U navedenom dopisu se jedino ističe da je tužitelj predao zahtjev za otkup stana nakon zakonom propisanog roka.
Nakon navedenog dopisa tuženika od 18.10. 2021.g., tužitelj se prema uputi tuženika obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu.
Konačno, Općinsko državno odvjetništvo u Splitu svojim dopisom od 23.02.2022. g., navodi kako nema mjesta mirnom rješenju spora između stranaka, pa je sukladno već navedenoj zakonskoj odredbi Zakona o parničnom postupku, tužitelj ovlašten podnijeti ovu tužbu.
Tužitelj je temeljem Rješenja Općine Split, Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo, imovinsko-pravne, stambene i komunalne poslove pod klasa: UP/I- 371-03/89-01/91 od 18.travnja 1990.g., određen kao nositelj stanarskog prava na stanu u [adresa].
U gore označenom rješenju predmetni stan označen je kao: smješten u prizemlju zgrade u [adresa], na čest, zgr. 3137/3, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a sastoji se od tri sobe, kuhinje, kupaonice i hodnika, ukupne površine 81 m2.
Tužitelj je podnio zahtjev za sklapanje Ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo prije 01.04. 1997.g., poštujući rokove propisane Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
No, 18. listopada 2021.g. tužitelj je zaprimio odgovor tuženika, a kojim tuženik odbija sklopiti Ugovor o otkupu stana, a sve uz obrazloženje kako je temeljem čl. 24. Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine Fond (sada Ministarstvo financija) ovlašteno prodavati stanove pod pretpostavkom da je zahtjev za otkup podnijet u roku, i to u razdoblju od 01.siječnja 1997.g do 01.travnja 1997.g., te upućuje tužitelja na podnošenje tužbe Sudu.
No, zakonom propisani rok za sklapanje Ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo (zahtjev za otkup stana), kao i Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (poseban zakon, lex specialis u odnosu na Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo), nisu prekluzivne naravi a što znači da se u izvanrednim okolnostima, zahtjev mogao podnijeti i nakon zakonom propisanog roka.
O navedenom je zauzeo stajalište i Ustavni sud Republike Hrvatske, i to u svojim Odlukama pod br. U-III-2082/2007 od 04.06. 2008.g, pod br.U-III-344/2002 od 08.12.2005.g., kao i u Odluci pod br.U-III-1666/10 od 09.06. 2021 g., u Odluci pod br. U-III-3057/09 od 28.11.2021.g., u Odluci pod br. U-III-1119/09 od 24.01.2013.g., te u Odluci pod br. U-III-551/2022 od 06.05.2005.g.
Nadalje, stajalište o tome da rok za otkup stana nije prekluzivne naravi zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj Presudi pod br. Rev 760/13 od 10.10. 2017.g.
Posebno se ukazuje da je Grad Split, koji je kao punomoćnik po zakonu Republike Hrvatske, obavljao poslove vezane uz sklapanje Ugovora o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, produžio rok za građane grada Splita i Županije Splitsko-dalmatinske, te je odredio rok do isteka 1997.g.
Navedeni rok je produžen zbog izvanredne okolnosti, i to zbog požara koji se dogodio u ljetu 1997.g. u prostorijama nadležne službe, a kojom prilikom je zgrada izgorjela do temelja, kao i sva dokumentacija.
Dakle, nadležne gradske službe su odredile novi rok, pa se na tu okolnost prilaže članak objavljen u dnevnom listu Slobodna Dalmacija od 14.10. 1997.g., sa nadnaslovom "Novi postupak obnove dokumentacije odsjeka za prodaju stanova uništen je u požaru 16. kolovoza", sa naslovom: "Ponoviti zahtjev za otkup stanova“. Iz priloženog članka je razvidno da je nadležno upravno tijelo odredilo novi rok za podnošenje zahtjeva sa svim potrebnim dokumentima za otkup društvenih stanova,i to baš do 15.12.I997.g.
Tužitelj je tako, u propisanom roku, predao zahtjev za otkup stana dana 15.12. 1997.g., te smatra da ima pravo na sklapanje Ugovora o otkupu stana.
Naposljetku, tužitelj posebno ističe da je između tužitelja i tuženika već bio postignut dogovor o kupoprodaji predmetnog stana. Tako je tuženik pripremio Ugovor o prodaji stana, a u kojem je ugovorena i kupoprodajna cijena u iznosu od 54.085,00 kuna, te koji ugovor su stranke čak i potpisale, te je probavljeno i Pravno mišljenje Republike Hrvatske, Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod br. M-DO-29/2021 od 05. srpnja 2021.g., pod klasa: UP/I-410-20/2021-001/02057.
Na navedenu okolnost zaključenja Ugovora o prodaji stana između stranaka, posebno se ističe i Privremeno porezno rješenje, izdano od Porezne uprave, Područnog ureda Split, pod klasa: UP/I-410-20/2021-001/02057 od 05. studenoga 2021.g., a u kojem se jasno navodi da je tužitelju g. MZ na temelju Ugovora o prodaji stana (nekretnine), naloženo plaćanje porezne osnovice za porez na promet nekretnine po stopi od 3 % na iznos od 1.298,04 kn, a koji iznos je tužitelj u cijelosti uplatio.
No, tuženik je nakon potpisivanja predmetnog ugovora od istog odustao, a na što ukazuje gore navedeni Dopis RH, Ministarstva financija pod klasa: 943-01/05- 002/189 od 18. listopada 2021.g., a u kojem dopisu tuženik upućuje tužitelja da može svoje pravo na otkup ostvarivati u sudskom postupku pred nadležnim Sudom.
Tužitelj navodi da je iz svega iznesenog razvidno da mu pripada pravo sklapanja Ugovora o otkupu predmetnog stana, pa je predložio sudu da donese odluku pobliže opisnu u izreci presude.
Tužitelj u podnesku od 09. rujna 2022. god., navodi da je u tužbi priložio sve potrebne isprave i dokumentaciju, te odgovarajuću sudsku praksu viših Sudova. U konkretnom slučaju se radi o primjeni odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, kao i o primjeni odredaba Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
U oba navedena Zakona su određeni rokovi koji se odnose na podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo. Dakle, u odnosu na navode iz tužbe, tužitelj dodatno navodi da ukoliko Sud utvrdi da se u konkretnom slučaju radi o primjeni odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, onda se ističe da je rok za podnošenje zahtjeva za otkup stana produžen izmjenama navedenog Zakona do dana 31. prosinca 1997.g., a sve kako je propisano odredbom čl. 4. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
U tužbi je već navedeno da je zahtjev za sklapanje ugovora o kupoprodaji podnesen dana 15.12. 1997.g.
Dakle sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, tužitelj je podnio zahtjev u zakonom propisanom roku.
Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i to baš odredbom čl. 24., propisano je da zahtjev za otkup stana stanar podnosi Fondu u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
No, rok propisan navedenom odredbom Zakona o naknadi... nije prekluzivan rok.
Dakle, ukoliko u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, onda se ukazuje da rok propisan tim Zakonom nije prekluzivne naravi, već instruktivne naravi, a što proizlazi iz dostavljene sudske prakse uz tužbu od 10.03. 2022.g., kao i iz sudske prakse koja se dostavlja uz ovaj podnesak i to: Presude Županijskog suda u Varaždinu pod br. Gž-338/2008 od 11.12. 2008.g., te Odluke Ustavnog suda RH pod br. U-111- 3031/2004 od 08.09. 2005.g.
Presudom Županijskog suda u Varaždinu pod br. Gž-338/2008 od 11.12. 2008.g. jasno se navodi: „ Prvostupanjski sud se u pogledu prirode rokova koji su propisani odredbom čl. 24. Zakona o naknadi pozvao na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-111-3031/04 od 08. rujna 2005.g., U-111-2082/2007 od 04. lipnja 2008.g. i U-111-4640/2008 od 09. svibnja 2012.g., u kojima je Ustavni sud Republike Hrvatske zauzeo Stav da tromjesečni rok za otkup stana nije prekluzivni rok, već instruktivni rok kojemu je svrha zaštita interesa stanara kako bi se jasno odredio titular prava vlasništva i da to u prvom redu budu osobe koje su u tom društvenom stanu stanovale.”
Nadalje, tužitelj navodi i praksu Ustavnog suda RH pod br. U-111-3()31/2004 od 08.09. 2005.g„ a u kojoj odluci se navodi: „ Polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u parničnom postupku, kao i stajališta da rok iz čl. 24. st. 2. Zakona o naknadi nije prekluzivni, već instruktivni rok čija je svrha zaštita interesa stanara, prvostupanjski sud je zaključio da ugovor o prodaji spornog stana po proteku roka iz čl. 24. st. 2. Zakona o naknadi ne dovodi do ništavosti ugovora o prodaji.“
U odnosu na navedeni rok koji je produžen do 31.12. 1997.g., ponovno se ukazuje da je Grad Split kao punomoćnik Republike Hrvatske po Zakonu, obavljao poslove vezane uz sklapanje ugovora o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo.
Međutim, tužitelj ukazuje da je /prvi/ zahtjev za sklapanje ugovora o kupoprodaji predmetnog stana podnesen još u ožujku 1997.g., dakle u roku od 3 mjeseca, sukladno odredbi čl. 24. Zakona o naknadi...
No, navedeni tromjesečni rok je produžen zbog izvanredne okolnosti i to zbog požara koji se dogodio u Ijetu 1997.g., u prostorijama nadležne gradske službe, a kojom prilikom je čitava zgrada izgorjela do temelja, kao i sva dokumentacija.
Na navedenu izvanrednu okolnost izbijanja požara u prostorijama nadležne službe, produljenja roka za predaju zahtjeva, te obavijesti o produljenju roka oglašene u novinskom tisku, tužitelj navodi da je već priložio svu dokumentaciju uz svoju tužbu od 10.03. 2022.g., a koja dokumentacija prileži sudskom spisu.
Također napominje da je zbog navedenog požara ponovio svoj zahtjev za otkup stana (a sve prema pozivu Grada Splitu koji je objavljen u medijima) i u propisanom roku predao zahtjev za otkup stana i to dana 15.12. 1997.g., a što također proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu.
Zbog svega gore istaknutog, tužitelj navodi da ustraje u svojoj tužbi i tužbenom zahtjevu, te predIaže Sudu da zakaže ročište, pregleda svu dostavljenu dokumentaciju, izvede predložene dokaze, te donese traženu odluku.
Tužitelj je podneskom od 19. listopada 2023. god., dostavio u dokazne svrhe Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda-neslužbena kopija sa stanjem na dan 19.10.2023. godine.
U odgovoru na tužbu od 22. prosinca 2023. godine, tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, kako osnovu, tako i visini, te predlaže sudu tužbu odbiti u cijelosti i obvezati tužitelja na snašanje troškova postupka.
Naime, tužitelj je tuženiku dostavio svu dokumentaciju potrebnu za sklapanje ugovora o prodaji stana, osim dokaza da je zahtjev za otkup stana podnesen u zakonskom roku propisanom Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu uza vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine(N.N. 92/96, 33/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 89/19) tj. od 1.siječnja do 1.travnja 1997, godine iz kojeg razloga je predmetni zahtjev odbijen od strane tuženika.
Navedenim Zakonom u čl. 24. stavak1., propisano je da se zahtjev za otkup stana podnosi u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, odnosno od 1.siječnja do 1 travnja 1997. Tužitelj je zahtjev podnio 15.prosinca 1997.godine, dakle nakon proteka prekluzivnog roka, te se u privitku dostavlja preslik zahtjeva. Tužitelj u podnesku od 22. siječnja 2024. god., navodi da je odgovor na tužbu tuženika kontradiktoran sa stavovima tuženika.
Naime, već u tužbi je navedeno da je upravo tuženik dao pozitivno pravno mišljenje na sklapanje ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo i to baš mišljenje izdano od ODO Split pod M-DO-29/2020 od 05.07.2021., a koje je priloženo uz ugovor o prodaji stana, a sve kao privitak uz tužbu.
Dapače, na temelju navedenog pravnog mišljenja između tužitelja i Ministarstva financija je i potpisan Ugovor o prodaji stana, bez datuma, pod Klasa 943-01/05/02/198 potpisan za prodavatelja po Predsjedniku Vlade RH i Ministru financija dr. sc. CZ.
Već iz navedenog je razvidno da je tuženik kontradiktoran u svojim stavovima, u najmanju ruku neozbiljan i nepošten prema tužitelju, građaninu RH, koji nastoji ostvariti svoje zakonsko pravo.
U opisanoj situaciji tužitelj opravdano smatra da je već gore istaknuto dovoljno da se ne prihvate navodi odgovora na tužbu, odnosno da se usvoji tužbeni zahtjev. Nadalje, netočno tuženik u svom odgovoru na tužbu prikazuje da tužitelj nije dao dokaz o tome da je podnio zahtjev za otkup društvenog stana u zakonom propisanom roku, i to baš roku iz čl. 24. st. 1. Zakona o naknadi...., odnosno da taj zahtjev nije podnio do 01.04.1997. g.
Tužitelj je već u tužbi jasno rekao da je zahtjev podnesen prije 01.04.1997., no da je sva dokumentacija vezana uz postupak prodaje društvenih stanova izgorjela u požaru koji je izbio u poslovnim prostorijama Grada Splita.
Nadalje, tužitelj je u tužbi ukazao da je zbog navedenog Grad Split kao punomoćnik RH pozvao sve podnositelje zahtjeva za otkup društvenih stanova da ponovno podnesu zahtjeve zajedno s potrebnom dokumentacijom u roku do 15.12.1997. g.
Na navedene okolnosti tužitelj je pružio u tužbi dokaze, i to baš članak iz lista Slobodna Dalmacija od 14.10.1997.g., o požaru u poslovnim prostorijama Grada Splita, zajedno sa pozivom građanima za podnošenje novih zahtjeva za otkup društvenih stanova.
Nadalje, na tu okolnost tužitelj je predložio saslušanje svjedoka ČZ, diplomiranog pravnika, tadašnjeg djelatnika Grada Splita, koji je bio voditelj Odjela za sklapanje ugovora o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Predloženi svjedok je u međuvremenu pošao u mirovinu, te se Sudu predlaže istog pozvati na adresu njegovog stana, i to u Splitu, Bijankinijeva br 15.
Tuženik se u svom odgovoru na tužbu poziva i na sudsku praksu, pa prilaže presudu Županijskog suda u Bjelovaru pod Gž-533/2021 od 13.05.2021.g.
Međutim, iz navedene Presude se može zaključiti da se Sud u tom predmetu poziva na praksu Ustavnog i Vrhovnog suda, ali iz koje prakse proizlazi da rok iz čl. 24. st. 2. Zakona o naknadi...nije prekluzivan, odnosno da ga treba tumačiti ovisno o svakom konkretnom slučaju, te da je dopušteno podnijeti zahtjev za otkup društvenog stana i zaključiti ugovor o kupoprodaji društvenog stana i nakon proteka tog roka, ako postoji opravdan razlog zbog kojeg zahtjev nije predan u zakonom propisanom roku.
Dakle, tuženik u svom odgovoru na tužbu preskače navedeno stajalište Vrhovnog i Ustavnog suda.
Vezano uz sudsku praksu na koje se poziva tuženik, i to baš na gore navedenu Presudu Županijskog suda u Bjelovaru pod Gž-533/2021, a koja Presuda je donesena u predmetu pod br. P-932020 Općinskog suda u Splitu, treba ukazati da je u tom predmetu podnesen prijedlog za dopuštenje revizije koji je zaveden pod Revd- 4286/2021, a u kojem predmetu je prihvaćen prijedlog za dopuštenje revizije i to baš dana 08.03.2023. g.
Nakon navedenog, podnositelj prijedloga je podnio reviziju, a koji predmet se sada vodi pod Rev-1165/2023, a o kojem još nije odlučeno.
Vrhovni sud RH je prihvatio prijedlog za dopuštenje revizije, te sada teče postupak odlučivanja o reviziji.
No, o svemu navedenom tuženik šuti, a iz gore navedenog kretanja spisa, te činjenice da je prihvaćen prijedlog za dopuštenje revizije se može zaključiti da je možda u cijelosti promašeno pozivanje tuženika na navedenu Presudu Županijskog suda u Bjelovaru.
Nadalje, vezano uz pozivanje tuženika na gore navedenu Presudu Županijskog suda u Bjelovaru pod Gž-533/2021, za istaknuti je da je u obrazloženju te Presude pod toč. 20., na str. 9. ,Sud utvrdio da iz stanja spisa ne proizlaze činjenice koje bi ukazivale na to da je II-tuženik opravdano bio onemogućen podnijeti zahtjev o otkupu unutar navedenog roka, a što je sasvim različita situacija od one koja je predmet ovog postupka.
Naime, u ovom predmetu je jasno da je tužitelj imao opravdan razlog zbog čega je podnio zahtjev, a ustvari radi se o ponovljenom zahtjevu, dana 15.12.1997., dakle nakon roka iz Zakona o naknadi....tj, nakon 01.04.1997. g. Dapače, iz stanja ovog spisa proizlazi da je tužitelj dva puta podnio zahtjev za otkup stana i to najprije sukladno roku iz Zakona o naknadi..., a potom zbog opisanog požara u prostorijama Grada Splita, te po novom javnom pozivu dana 15.12.1997. g., a opet unutar roka iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Glede stajališta sudske prakse vezane uz prekluzivnost rokova, i to kako roka iz Zakona o naknadi..., tako i roka iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, postoji određena praksa Ustavnog suda i Vrhovnog suda, a na koju praksu je tužitelj već ukazao u svom podnesku od 09.09.2022. g., pa se i u ovom podnesku poziva na navode iz tog podneska i na priložene rješidbe drugih sudova.
Iz rješidbi navedenim u tom podnesku tužitelja, razvidno je da sudovi ne prilaze kruto kod tumačenja propisanih rokova za podnošenje zahtjeva za otkup stana, te za sklapanje ugovora o prodaji društvenih stanova, već da uvijek sagledaju okolnosti konkretnog slučaja, te da uvijek, osobito kada za to postoji opravdan razlog, smatraju da rok nije promašen, iako su istekli datumi određeni u čl. 24. Zakona o naknadi...i to baš ukoliko je zahtjev podnesen nakon 01.04.1997. g., te u Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, odnosno ako je istekao propisani rok iz tog Zakona od 31.12.1997. g.
Konačno za zaključiti je:
Prvo, da je tužitelj predao zahtjev za otkup društvenog stana prije 01.04.1997. g., a da okolnost izbijanja požara u poslovnim prostorijama Grada Splita ne može pasti na teret tužitelja.
Drugo, da je Grad Split kao punomoćnik RH, pozvao građane za podnošenje novih zahtjeva u novom roku koji je određen do 15.12.1997. g.
Treće, da je krajnji rok za podnošenje zahtjeva za otkup društvenog stana određen u Zakonu o prodaji društvenih stanova i to baš s dne. 31.12.1997. g. Četvrto, da je tužitelj nakon što je Grad Split ponovno pozvao građane na podnošenje zahtjeva za otkup stana, podnio novi zahtjev s dne 15.12.1997. g. Također, se ponovno ukazuje da je u biti tuženik već potpisao ugovor o prodaji stana, da je dao pozitivno pravno mišljenje, pa da sve to zajedno s gore ukazanim činjenicama ukazuje na apsurdnost navoda iz odgovora na tužbu.
Zbog svega navedenog, tužitelj ustraje u tužbi i tužbenom zahtjevu.
U podnesku od 29. siječnja 2024. god., umješač navodi da je nekretnina odnosno stan koji je predmet spornog kupoprodajnog ugovora, stan u odnosu na koji umješač polaže prava i u odnosu na koji je umješač pokrenuo zahtjev za naknadu oduzete imovine pred upravnim tijelima.
Budući da je predmet ovog parničnog postupka sklapanje ugovora o kupoprodaji na kojem umječaš polaže prava, a koja prava nije ostvario u upravnim postupcima zbog (ne)djelovanja tužitelja, to isti ima pravni interes za stupanje u ovu parnicu.
Slijedom navedenog, a kako umješač ima pravni interes za uspjeh tuženika u ovoj parnici, to se Naslovu predlaže da ga se označi kao umješača na strani tuženika i u daljnjem tijeku postupka obavještava putem imenovanog punomoćnika.
Tužitelj u podnesku od 15. veljače 2024. godine navodi da je njegov punomoćnik u svojoj pismohrani pronašao pravomoćnu Presudu i Rješenje Općinskog suda u Splitu vezano uz donošenje presude koja nadomješta ugovor o kupoprodaji stana, a u predmetu koji je skoro istovjetan s ovim predmetom i to činjenično, a svakako i vezano uz pravna pitanja.
Riječ je o Presudi i Rješenju Općinskog suda u Splitu doneseno u premetu pod br. IP-275/02 od 28.02.2007.g., u kojoj Presudi je usvojen tužbeni zahtjev, a izrekom Presude se nadomješta ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo. U tom predmetu je također bilo prijeporno pitanje da li je zahtjev za otkup stana podnesen u zakonom propisanom roku. Naime, u tom predmetu je tužiteljica podnijela zahtjev za otkup stana 12.12.1997.g., pa je tuženik, tada Fond za naknadu oduzete imovine, zastupan po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, u svom odgovoru na tužbu naveo da je zahtjev podnesen nakon isteka prekluzivnog roka, a koji rok je određen Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
U tom postupku Sud je saslušao svjedoka ČZ, koji je predložen za svjedoka u ovom predmetu, a koja osoba je tada vodila postupke otkupa stanova, a sve kao nadležna osoba Grada Splita.
U navedenom postupku Sud je, dakle, utvrdio da je 15.08.1997. g., došlo do požara u prostorijama Grada Splita, a kada je uništena sva dokumentacija, te da su nakon tog događaja putem oglasa bili pozivani građani da podnesu nove zahtjeve.....
Dakle, u tom predmetu Sud je utvrdio da zahtjev tužiteljice koji je bio podnesen 12.12.2007. g., nije bio prekluzivan, te je Sud usvojio tužbeni zahtjev. Dakle, evidentno je da je postojao požar u prostorijama Grada Splita u kolovozu 1997. g., u kojem je izgorjela sva dokumentacija vezana uz otkup stana, pa su građani bili pozivani da podnesu nove zahtjeve.
Navedena okolnost požara se može tretirati kao izvanredna okolnost koja opravdava podnositelje zahtjeva za otkup stana, ukoliko nisu podnijeli zahtjev do isteka roka propisanog Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koje stajalište je izraženo u sudskoj praksi viših sudova koja je već priložena Sudu uz tužbu i ranije podneske.
Tužitelj u podnesku od 11. travnja 2024. godine navodi da je još u svojoj tužbi, te naknadno svojim podnescima, a posebno podneskom od 15.02,2024.g., ukazao da je zahtjev za sklapanje ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo podnio u zakonom propisanom roku, a sve uvažavajući izvanredne okolnosti kao što je bio požar u službenim prostorijama Grada Splita, a zbog kojeg je rok za podnošenje zahtjeva produžen.
Dodatno već pruženim dokazima na navedene, a očito za tuženika sporne okolnosti, tužitelj ukazuje i na dopis - stajalište Splitsko - dalmatinske Županije, Grada Splita glede navedenih izvanrednih okolnosti te rokova za podnošenje zahtjeva za otkup stana.
Naime, Splitsko - dalmatinska Županija, Grad Split, Upravni odjel za gradsku imovinu, Odsjek za gospodarenje gradskom imovinom je svojim dopisom od 16. ožujka 2024.g., a koji dopis je upućen Upravnom odjelu za upravljanje nepokretnom imovinom ... Splitsko - dalmatinske Županije, dao kronološki pregled podnošenja zahtjeva za otkup stana koji je predmet ovog spora.
U tom dopisu je izričito navedeno da je u službenim prostorijama Grada Splita bio požar dana 15.08.1997.g., a u kojem požaru je uništena cjelokupna dokumentacija. Nadalje, u navedenom dopisu od 06.ožujka 2024.g., navodi se da je produžen rok za otkup stana i to 15.12.1997.g.
U navedenom dopisu se, također, navodi i da je u svim službenim evidencijama evidentirano da je MZ, ovdje tužitelj, pravodobno podnio zahtjev za otkup stana... a što se mole svakako zaključiti iz dopisa od 21.09,1999.g., kojeg je Odsjek za poslove stanovanja uputio [adresa].
Gore navedeni dopis od 08. ožujka 2024.g., upućen je kako je navedeno, Upravnom odjelu za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinskopravne poslove, koje tijelo vodi postupak po zahtjevu UZ i dr., radi naknade za oduzetu imovinu, a sve sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
U tom postupku je tužitelj zatražio prekid postupka do okončanja ovog sudskog postupka u kojem tužitelj zahtjeva donošenje presude koja će nadomjestiti ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo.
Predlagatelj u navedenom upravnom postupku, sada BZ je u ovom sudskom predmetu podnijela podnesak od 29. siječnja 2024.g., kojim prijavljuje miješanje na strani tuženika u ovom sudskom sporu.
Navedeno se ističe jer je razvidno da je riječ o hitnom predmetu, pa se stoga moli sud za žurno postupanje.
lz gore priloženog dopisa, te već predloženih dokaza tokom ovog postupka, razvidna je osnovanost tužbenog zahtjeva, pa tužitelj navodi da ustraje u tužbenom zahtjevu i moli Sud da uzme ovaj predmet u rad i donese odluku.
Na pripremnom ročištu dana 11. rujna 2024. god., tuženik navodi da je iz dostavljene sudske prakse razvidno da je osnov za otkup navedenih stanova bio Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, dok su u konkretnom slučaju mjerodavne odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Raspravnim rješenjem od 11. rujna 2024. god., predloženom umješaču BZ je dopušteno sudjelovanje u postupku u svojstvu umješača na strani tuženika.
U podnesku od 29. listopada 2024. godine, umješač navodi da je dana 24. listopada 2024. g., zaprimio cjelokupnu dokumentaciju koja prileži rubriciranom spisu, pa se na istu očituje kako slijedi.
Umješač se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te predlaže sudu da tužbeni zahtjev tužitelja odbije, te istog obveže na snašanje troškova postupka umješaču.
Tužbenim zahtjevom tužitelj zahtjeva da se nadomjesti Ugovor o prodaji stana između tužitelja kao kupca i tuženika kao prodavatelja, a sadržaja kako je i navedeno u postavljenom tužbenom zahtjevu.
Međutim, tužitelj je zahtjev za otkup stana na kojem postoji stanarsko pravo podnio izvan zakonom propisanih rokova.
Naime, članak 24. stavak 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" br. 92/96., 92/99., 39/99., 42/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02., 98/19. - dalje u tekstu: Zakon o naknadi) propisuje: „Zahtjev za otkup stana stanar podnosi Fondu u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, o čemu Fond izvješćuje prijašnjeg vlasnika.“
Tužitelj zahtjev za otkup stana nije podnio u zakonom propisanom roku.
Zahtjevi za otkup stana na kojem postoji stanarsko pravo podnosili su se na tiskanim obrascima iz Narodnih novina UT-I.604, i to u tri primjerka, od čega je Odsjek za prodaju stanova zadržavao dva, a jedan primjerak označenim prijemnim štambiljem uručio bi se strankama kao dokaz o zaprimanju zahtjeva.
Tužitelj u ovom sudskom postupku ne dostavlja potonje navedeni dokaz da bi zahtjev za otkup stana podnio u roku propisanim čl. 24.st.1. Zakona o naknadi.
Tužitelj se poziva na zahtjev od 15.12.1997. g., međutim, isti nije priložio dokaz, da je prije izbivanja požara dana 15.08.1997. g., svoj zahtjev podnio pravovremeno, to istog treba odbiti s tužbenim zahtjevom.
Da je tužitelj podnio zahtjev pravodobno, a što se spori, tuženik bi odavno riješio predmetno pravno pitanje. Tuženik bi predmetno pravno pitanje riješio i prije pokretanja ovog sudskog postupka da je Ministarstvu financija, a prethodno Gradu Splitu, tužitelj dostavio relevantnu i potrebnu dokumentaciju na temelju koje se njegov zahtjev mogao usvojiti. Kako tužitelj istu nije dostavio, te kako je zahtjev podnio nepravodobno, pravilno je tuženik odbio sklopiti predmetni Ugovor o otkupu stana.
Tužitelj svojim postupanjem, kako pred sudskim, tako i pred upravnim tijelima isključivo opstruira umješača, te preostale suvlasnike predmetnog stana da ostvare svoja prava koja imaju nad istim.
Naime, zbog postupanja tužitelja i njegovog odugovlačenja, umješač i njegova obitelj ne mogu ostvariti svoj zahtjev za povrat / naknadu za oduzetu imovinu.
Upravo umješač na strani tuženika, u skladu s odredbom čl. 26. stavka 1. Zakona o naknadi, po sili zakona postaje vlasnikom predmetnog stana, a sve iz razloga, kako je i navedeno, što tužitelj zahtjev za otkup stana nije podnio u Zakonom propisanom roku: „Ako stanar ne podnese zahtjev za sklapanje ugovora o prodaji stana u roku iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona, stan se protekom roka po sili zakona daje u vlasništvo prijašnjem vlasniku, što rješenjem na zahtjev prijašnjega vlasnika utvrđuje nadležna služba, a stanar i članovi njegovoga obiteljskoga domaćinstva nastavljaju koristiti stan.“
Presude i odluke koje tužitelj dostavlja u rubriciranom predmetu kao osnov otkupa stana, utvrđuju primjenu odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a ne Zakona o naknadi, kao u ovom parničnom postupku. Zbog svega navedenog, a kako je i ranije naznačeno, umješač predlaže tužitelja odbiti s tužbenim zahtjevom, te istom naložiti da naknadi umješaču na strani tuženika trošak ovog parničnog postupka.
Na raspravnom ročištu dana 14. studenog 2024. godine, tužitelj navodi da je od rođenja u predmetnom stanu, a da je njegova obitelj, odnosno majka u tom stanu još od 1950.-ih godina. Dakle, riječ je o jedinom domu za tužitelja. Što se tiče upravnog spisa, navodi da je pitanje naknade za umješača stvar tog postotka, te ukoliko umješač ima pravo na naknadu, to može biti samo pravo na naknadu u obveznicama RH, odnosno novcu. Umješač nema pravo povrata vlasništva stana koji je predmet ovog postupka. Sve navedeno proizlazi iz isprava koje je sud već pribavio.
Tuženik na istom ročištu ističe da se pridružuje navodima iz podneska umješča od 29. listopada 2024. godine.
Stranke i umješač su zatražili parnični trošak.
Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora od 29. studenog 2021. god., očitovanje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu br. N-DO-245/2021 od 03. prosinca 2021. god., Ugovor o prodaji stana (uz jednokratnu otplatu) Kl. 943-01/05-02/189, Ur. br. 513-10-03-21-22 ovjerovljen od strane javnog bilježnika Teo Karabatić-Milovac, Split, Kavanjinova 4, pod br. Ov- 4790/2021 dana 16. rujna 2021. godine, Pravno mišljenje Općinskog državnog odvjetništva br. M-DO-29/2020 od 05. srpnja 2021. god., Zahtjev za mirno rješenje spora od 09. prosinca 2021. god., Odgovor Ministarstva financija Kl 943-01/05- 002/189, Ur.br. 513-10-03-21-32 od 18. listopada 2021. god., Očitovanje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu br. N-DO-245/2021 od 23. veljače 2022. god., Prijepis Rješenja Općine Split, Općinski komitet za urbanizam, građevinarstvo, imovinsko- pravne, stambene i komunalne poslove klasa Kl. UP-I-371-03/89-01/91, Ur.br. 2181- 08-06-03-90-16 od 18. travnja 1990. god., Zahtjev radi otkupa stana od 06. srpnja 2020. god., Odluku Ustavnog suda RH br. U-III-2082/2007 od 04. lipnja 2008. god., br. U-III/344/2002 od 08.12.2005. god., br. U-III-1666/2010 od 09.06.2011. god., br. U-III- 3057/2009 od 28.11.2012. god., br. U-III-1119/2009 od 24.01.2013. god., br. U-III- 551/2002 od 06.05.2005. god., Presudu Vrhovnog suda RH br. Rev 760/13-2 od 10. listopada 2017. god., Novinski članak "Ponoviti zahtjeve za otkup stanova!" od 14. listopada 1997. god., Zahtjev za sklapanje ugovora o kupnji stana od 15. prosinca 1997. god., Privremeno porezno rješenje Porezne uprave Područni ured Split, Ispostava Split Kl. UP/I-410-20-2021-001/02057, Ur.br. 513-007-17-01-2021-0003 od 05. studenog 2021. god., Presudu Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž- 338/2018-3 od 11.12.2018. god., Odluku Ustavnog suda RH br. U-III/3031/2004 od 08.09.2005. god., Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda-neslužbena kopija sa stanjem na dan 19.10.2023. god., Presudu Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž- 533/2021-2 od 13. svibnja 2021. god., Zahtjev za sklapanje ugovora o kupnji stana od 15.12.1997. godine (prva stranica), Evidenciju predmeta Vrhovnog suda br. Revd- 4286/2021, br. 1165/2023, i predmeta ovog suda posl. br.P-93/2020.,
Dopis Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko pravne poslove Kl. UP-I-942-04/97-01/1544, Ur.br. 2181/1-13/562-24-72 od 15. siječnja 2024. god., Podnesak zainteresirane osobe MZ od 11.12.2023. god., Presudu i rješenje ovog suda posl. br. IP-275/02 od 28. veljače 2007. god., Dopis Splitsko-dalmatinska Županija, Grad Split, Upravni odjel za gradsku imovinu, Odsjek za gospodarenje gradskom imovinom Kl. 371/0824- 01/7, Ur.br. 2181-1-08-1/7-24-2 od 06. ožujka 2024. god., te spis predmeta Splitsko- dalmatinska Županija, Upravni odjel za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko-pravne poslove Kl. UP-I-942-04/97-01/1544.
Tužbeni zahtjev je osnovan.
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (N.N. br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i , u daljnjem tekstu Zakona o naknadi) propisuje u odredbama čl. 2 st. 1 toč. 11, da se prijašnjem vlasniku utvrđuje pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju propisa kao što je, između ostalih i Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl.list FNRJ br. 52/58).
U odredbama čl. 22 Zakona o naknadi, propisno je da se stanovi oduzeti prijašnjem vlasniku na temelju propisa iz članka 2., te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona na kojima postoji stanarsko pravo ne vraćaju u vlasništvo, osim stanova oduzetih prijašnjem vlasniku na temelju propisa o konfiskaciji (st. 1). Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prijašnjem vlasniku daje se u vlasništvo i posjed stan na kojem ne postoji stanarski odnos, što rješenjem utvrđuje nadležna služba ureda državne uprave (st.2). Prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu, a stanaru pravo na otkup stana (st.3).
U odredbama čl. 23 Zakona o naknadi, propisano je da pravo na naknadu i visinu naknade prijašnjem vlasniku utvrđuje rješenjem nadležna služba Ureda državne uprave (st. 1). Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem vlasniku, stanaru, Fondu, davatelju stana na korištenje i Fondu u stambeno- komunalnom gospodarstvu (st. 2).
Nadalje je u odredbama čl. 24 Zakona o naknadi, propisano da Zahtjev za otkup stana stanar podnosi Fondu u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, o čemu Fond izvješćuje prijašnjeg vlasnika (st. 1). Fond kao prodavatelj i stanar kao kupac zaključuju Ugovor o prodaji stana pod uvjetima propisanim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. - pročišćeni tekst, 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94. i 58/95.) za prodaju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za otkup stana (st. 2). Plaćanje cijene stana može se ugovoriti odjednom ili uz obročnu otplatu, prema izboru kupca (st.3). U slučaju plaćanja cijene stana odjednom, kupac je utvrđenu cijenu dužan platiti u roku koji ne može biti dulji od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora (st.4). U slučaju obročne otplate cijene stana, kupac je dužan platiti odjednom u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora, iznos koji ne može biti niži od 10% od utvrđene cijene stana (st.5). Ugovor iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži odredbu o pravu prvokupa prijašnjeg vlasnika stana u slučaju daljnjega stvarnopravnog raspolaganja otkupljenim stanom. Pravo prvokupa zabilježit će se u zemljišne knjige (st.6).
U odredbama čl. 25 Zakona o naknadi, propisano je da ako Fond odbije sa stanarom sklopiti Ugovor o prodaji stana ili ne sklopi ugovor u roku iz članka 24. stavka 2., stanar ima pravo radi ostvarenja svoga prava na otkup stana podnijeti tužbu nadležnom Općinskom sudu (st. 1). Tužba se podnosi u roku od 60 dana od dana kada je Fond dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana (st. 2). Pravomoćna odluka suda iz stavka 1. ovoga članka kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev stanara za otkup stana, u cijelosti zamjenjuje ugovor o prodaji stana (st. 3).
Među parničnim strankama i umješačem nije sporno činjenično stanje, izuzev spornog pitanja da li je u konkretnom slučaju tužitelj kao ovlašteni stanar podnio Zahtjev za otkup predmetnog stana u roku propisanom citiranom odredbom čl. 24. st. 1 Zakona o naknadi, odnosno u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu istog Zakona (01. siječnja do 01. travnja 1997. godine).
Spisu predmeta je priložen Dopis Splitsko-dalmatinska Županija, Grad Split, Upravni odjel za gradsku imovinu, Odsjek za gospodarenje gradskom imovinom Kl. 371/0824-01/7, Ur.br. 2181-1-08-1/7-24-2 od 06. ožujka 2024. god., koji je odaslan na adresu [adresa], Upravni odjel za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinskopravne poslove, u kojem se navodi;
- u odnosu na pravovremenost podnošenja zahtjeva možemo se očitovati na način da su se po donošenju Uredbe o davanju ovlasti Fondu u stambenog gospodarstvu, zahtjevi za otkup stana zaprimali pri tadašnjem Upravnom odjelu komunalnih djelatnosti, Odsjeku za prodaju stanova u [adresa], a u naravi radilo se o prizemnom neuvjetnom objektu zvanom „barake“,
- zahtjevi za otkup stana na kojem postoji stanarsko pravo su se uglavnom podnosili osobno, na tiskanim obrascima iz Narodnih novina UT-I-604, u tri primjerka, od čega je Odsjek zadržavao dva, a jedan primjerak označen prijemnim štambiljem uručio bi se strankama kao dokaz o zaprimanju Zahtjeva,
- objekt „barake“ je u cijelosti uništen požarom dana 15.08.1997. godine,
- u požaru je uništena cjelokupna dokumentacija otkupa stanova [adresa] po svim osnovama (papirnata dokumentacija, kompjuterske evidencije kao i svi back upovi, odnosno sigurnosne kopije, pa tako i zahtjevi iz fonda „nacionaliziranih“ stanova,
- nastojeći rekonstruirati uništenu dokumentaciju, sredstvima javnog informiranja pozvani su podnosioci zahtjeva da u razdoblju od listopada do zaključno s prosincem 1997. godine podnesu kopije podnesenih isprava uključivši dokaz da je zahtjev podnesen u zakonskom roku,
- tom prigodom potvrđivao se prijem zahtjeva u svrhu rekonstrukcije sa pripadajućim alegatima, te je do kraja godine izvršena rekonstrukcija najvećeg dijela uništene dokumentacije,
- za pretpostaviti je da je MZ pravovremen podnio Zahtjev za otkup stana na kojem postoji stanarsko pravo u propisnom roku, kao i zahtjev za rekonstrukcijom istog, što se može zaključiti iz dopisa koji je dana 21. 09. 1999. godine tadašnji šef odsjeka za poslove stanovanja uputio [adresa], a u kojem jasno stoji: „podnesen zahtjev za otkup stana“, te napominjemo da se original navedenog dopisa nalazi u arhivi Grada Splita, a kopiju istog vi već posjedujete,
- također ovu pretpostavku potvrđuju i postojanje kopije Zahtjeva na propisnom obrascu Narodnih novina s datumom od 15. 12. 1997. godine, odnosno u roku koji je bio određen za rekonstrukciju zahtjeva, a za rekonstrukciju istog bilo je potrebno predočiti originalni Zahtjev s datumom do 15. 08. 1997. godine, odnosno do datuma prije izbijanja požara, (nije bilo moguće predati ponovni Zahtjev ukoliko nije postojao originalni zahtjev s prijemnim štambiljem),
- do dana stupanja na snagu Odluke o prestanku važenja Odluke o davanju ovlasti jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu za sklapanje ugovora o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova, dakle do dana 29.04.2005. godine kada je ukinuto ovlaštenje Gradu Splitu za prodaju nacionaliziranih i konfisciranih stanova, Grad Split nije zaključio ugovor o kupoprodaji stana s RZ, te [adresa] nisu poznati razlozi zbog kojih nije zaključen kupoprodajni ugovor, iako je napravljen Izračun kupoprodajne cijene stana (koji je moguće napraviti jedino uz svu potrebnu i zakonom propisnu dokumentaciju te koji čini i sastavni dio kupoprodajnog ugovora), a koji služi Kupcu prilikom odlučivanja načina plaćanja kupoprodajne cijene: obročna otplata ili isplata u cijelosti, a čiju kopiju također posjedujete,
- budući da je Grad Split izgubio ovlaštenje za zaključivanje ugovora u ime i za račun Fonda za naknadu oduzete imovine, temeljem članka 5. citirane Odluke bilo je potrebno dostaviti Fondu za naknadu sve zahtjeve za sklapanje ugovora zajedno s pripadajućom dokumentacijom što je i učinjeno,
- dana 24. 05. 2005. godine Fondu za naknadu oduzete imovine dostavljeno je prvih 46 formiranih predmeta, među kojima je i predmet RZ, što je vidljivo iz popratnog popisa uz predmete koji u poslani Fondu na daljnje postupanje, a čiju kopiju vam dostavljamo u prilogu.
Prema tome, priloženi Zahtjev tužitelja za sklapanje Ugovora o kupnji predmetnog stana na propisanom obrascu Narodnih novina opskrbljen prijemnim štambiljem Županije Splitsko-dalmatinske, Grada Splita, Poglavarstvo Grada Splita od 15. 12. 1997. godine, koji je dakle, predan u roku koji je bio određen za rekonstrukciju zahtjeva, nije niti bilo moguće predati ukoliko nije postojao originalni Zahtjev sa prijemnim štambiljem s datumom do 15. 08. 1997. godine, odnosno do datuma prije izbijanja požara, a kojega je u tu svrhu bilo neophodno predočiti.
Osim toga, u konkretnom slučaju je do dana 29.04.2005. godine, kada je ukinuto ovlaštenje Gradu Splitu za prodaju nacionaliziranih i konfisciranih stanova, bio napravljen i Izračun kupoprodajne cijene predmetnog stana koji je bilo moguće napraviti jedino uz svu potrebnu i zakonom propisnu dokumentaciju, a koji čini i sastavni dio kupoprodajnog ugovora.
U odredbama čl. 230 st. 1, st. 2 i st. 3 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19, u daljnjem tekstu ZPP), propisuje u odredbama čl. 230 st. 1, st. 2 i st. 3, da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama. Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.
Priloženi Dopis Splitsko-dalmatinska Županija, Grad Split, Upravni odjel za gradsku imovinu, Odsjek za gospodarenje gradskom imovinom Kl. 371/0824-01/7, Ur.br. 2181-1-08-1/7-24-2 od 06. ožujka 2024. god., koji je u sporno vrijeme imao zakonsku ovlast za sklapanje ugovora o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova, koji je odaslan na adresu [adresa], Upravni odjel za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinskopravne poslove, nesumnjivo predstavlja javnu ispravu u smislu citiranih odredbi čl. 230 ZPP-a, a koja javna isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
Ovaj sud stoga cijeni utvrđenim da je tužitelj, a kako navodi u tužbi, podnio zahtjev za sklapanje Ugovora o prodaji predmetnog stana na kojem postoji stanarsko pravo prije 01.04. 1997.g., poštujući rokove propisane Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Osim toga, tuženik u konkretnom slučaju nije u mogućnosti s uspjehom isticati prigovor koji se odnosi na dostavljenu sudsku praksu, odnosno brojne priložene odluke Županijskih sudova, Vrhovnog suda RH i Ustavnog suda RH, navodeći da je iz dostavljene sudske prakse razvidno da je u priloženim sudskim odlukama pravni osnov za otkup navedenih stanova bio Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, dok su u konkretnom slučaju mjerodavne odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a ovo sve kada se ima u vidu citirana odredba čl. 24 st. 2 Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koja propisuje da Fond kao prodavatelj i stanar kao kupac zaključuju Ugovor o prodaji stana pod uvjetima propisanim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Prema tome, sasvim je jasno da pravna priroda roka za podnošenje Zahtjeva za otkup stana koji je propisan Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, može i mora biti jednaka pravnoj prirodi roka za podnošenje Zahtjeva za otkup stana koji je propisan Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, odnosno da se u konkretnom slučaju ne radi o prekluzivnim rokovima, već o instruktivnom rokovima, a sve kada se ima u vidu i odredba čl. 14. st. 2 Ustava Republike Hrvatske (N.N. br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14), koja propisuje da su svi pred zakonom jednaki.
Slijedom svega navedenog, tuženik je sukladno citiranim odredbama čl. 24 Zakona o naknadi, u obvezi da sa tužiteljem kao kupcem sklopi Ugovor o prodaji predmetnog stana na kojem postoji stanarsko pravo. Kako tuženik u konkretnom slučaju odbija izvršiti ovu svoju zakonsku obvezu, tužitelj sukladno citiranim odredbama čl. 25 Zakona o naknadi, u svrhu ostvarenja svog prava na otkup predmetnog stana, osnovano od ovog suda traži donošenje odluke koja u cijelosti zamjenjuje Ugovor o prodaji predmetnog stana.
Radi svega navedenog, tužbeni zahtjev je prihvaćen u cijelosti, te je donijeta odluka kao u izreci presude.
Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl. 155 ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za sastav tužbe 100 bod., sastav dva podneska po 100 bod., pristup na tri ročišta po 100 bod, a priznati su i troškovi PDV-a u iznosu od 300,00 Eur, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelju su priznati i troškovi za sudske pristojbe , i to za pristojbu tužbe iznos od 118,23 Eur i pristojbu presude iznos od 118,23 Eur, sve sukladno Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (N.N. br. 37/23).
U Splitu, 17. siječnja 2025. godine
S U D A C
Živomir Topić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
DNA:
- pun. tužitelja
- z.z. tuženika
- pun. umješača