REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] C 5

Poslovni broj: Us I-1302/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja 1. CP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2. ŽP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje oboje zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d., odvjetnici u Zagrebu, Petrinjska 51, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962 Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 17. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I- 362-02/23-02/454, URBROJ: 443-02-04-17-23-02 od 2. svibnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/23-02/454, URBROJ: 443-02-04- 17-23-02 od 2. svibnja 2023. naređeno je vlasnicima, ovdje tužiteljima, uklanjanje sljedećih građevina:

- na betonskoj podlozi maksimalnih tlocrtnih dimenzija 10,30 x 8,10 m, prema sjeveroistočnoj medi zemljišta, građevine maksimalnih dimenzija 10,30 x 4,00 m visine od 2,90 do 3,30 m, katnosti P, sa dvostrešnim krovištem, ispred koje je prema jugozapadnoj strani, izgrađena nadstrešnica sa pristupnim stepeništem, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,00 x 3, 10 m, visine do strehe 2,90 m,

- pored građevine, na jugoistočnoj strani zemljišta, septičke jama maksimalnih tlocrtnih dimenzija 3, 1 5 x 2,90 m izvan zemlje cca 0,30 m nepoznate dubine,

- oko građevine izgrađenog zemljano kamenog platoa visine cca 0,40 m površine cca 12,50 x 9,00 m do ruba septičke jame, koje se grade na lokaciji Mandriol, Peroj, Grad Vodnjan, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja (toč. 1.). Pod toč. 2. utvrđeno je da je obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. Vodnjan 3. ožujka 2023. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja. Pod toč. 3. izreke upozoreni su vlasnici da će se na sprječavanje daljnjeg građenja prisiljavati novčanim kaznama do obustave građenja, odnosno izvođenja radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ako nastave graditi odnosno izvoditi radove nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom. Pod toč. 4. izreke upozoreni su vlasnici da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupe po naredbi iz točke l . izreke. U toč. 5. do 8. izreke navedena su daljnja upozorenja.

2. Tužitelji su podnijeli tužbu ovom sudu radi osporavanja zakonitost rješenja tuženika. U tužbi ističu kako građevine navedene u izreci osporenog rješenja uopće ne predstavljaju građevine u smislu odredaba Zakona o gradnji. Nadalje, ističu kako su navedenu mobilnu kućicu postavili za vrijeme važenja Odluke o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Grada Vodnjana-Dignano od 6. kolovoza 2009. na nekretnini koja je bila u njihovom vlasništvu. Stoga smatraju da se zabrana postavljanja mobilnih kućica koje je predviđena tek Odlukom o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Grada Vodnjana-Dignano od 21. lipnja 2022. ne može primjenjivati u konkretnom slučaju jer potonja odluka ne predviđa retroaktivnu primjenu. Nastavno, ukazuju kako je nekretnina u zemljišnim knjigama opisana kao pašnjak, a što se navodi i u osporenom rješenju, u kojem tuženik također utvrđuje i da se predmetno zemljište nalazi izvan granica građevinskog područja naselja, u zoni označenoj kao Š2 – zaštitna šuma. Stoga tužitelji smatraju da je iz navedenog razvidno da je sporno koja vrsta inspekcije je nadležna u konkretnom slučaju, s obzirom da iz osporenog rješenja proizlaze dva različita statusa nekretnine. Stoga predlažu sudu donošenje presude kojom se poništava rješenje tuženika te predmet vraća na ponovno odlučivanje. Zaključno, s obzirom na to da se radi o delikatnom pitanju prava vlasništva i prava na dom, kao ustavom zaštićenih kategorija prava građana, a s druge strane žurno uklanjanje mobilne kućice nije u javnom interesu jer se ista nalazi na privatnoj nekretnini tužitelja i nikome ne smeta te ne zadire u tuđa prava, tužitelji predlažu sudu usvojiti njihov zahtjev za utvrđenje odgodnog učinka tužbe.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Budući da pravno relevantne činjenice među strankama nisu sporne, sud nije našao potrebnim u sporu provoditi raspravu i izvoditi nove dokaze, a stranke nisu u tužbi i odgovoru na tužbu izričito zahtijevale održavanje rasprave, to je, na temelju odredbe čl. 98. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) te odredbe čl. 8. ZUS-a prema kojoj je sud dužan upravni spor provesti brzo, bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješen bez održavanja rasprave (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-4564/19-3 od 10. studenog 2020.).

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

6. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je viši građevinski inspektor 3. ožujka 2023. proveo inspekcijski nadzor građenja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te pritom utvrdio da su na toj nekretnini, u suvlasništvu tužitelja, sagrađene građevine opisane u izreci osporenog rješenja, za građenje kojih nije izdana građevinska dozvola. Tom su prilikom sačinjene i fotografije lica mjesta koje prileže navedenom zapisniku.

7. Nastavno iz spisa proizlazi da je tužiteljima potom upućen poziv da dostave svoje očitovanje vezano uz predmetnu gradnju te da su isti 29. ožujka 2023. dostavili očitovanje u kojem su istaknuli navode u bitnome jednake kao i u ovome sporu.

8. Prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

9 Odredbom čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

10. Prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 33. Zakona o gradnji, ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine, i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine.

11. Prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 38. Zakona o gradnji, zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari.

12. Odredbom čl. 106. Zakona o gradnji propisano je da se građenju može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom.

13. Sukladno odredbi čl. 103. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23, dalje: Zakon o Državnom inspektoratu), kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

14. Sukladno odredbi čl. 106. st. 4. Zakona o Državnom inspektoratu, ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

15. Ovaj sud, na temelju analize spisu priloženih dokaza, i to fotografija predmetne gradnje, konstatacija navedenih u zapisniku o inspekcijskom pregledu, očitovanja tužitelja te relevantnih naprijed citiranih odredaba Zakona o gradnji, a vodeći računa i o odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, smatra pravilnim utvrđenje tuženika kako se u konkretnom slučaju radi o građevinama, i to građevinama u smislu odredbe čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji odnosno zgradi iz čl. 3. st. 1. t. 38. tog zakona. Naime, a kako to proizlazi iz citirane dokumentacije, prije postave (montaže) predmetne građevine izvedeni su građevinski radovi, na način da je teren pripremljen i betoniran te je na takvu betonsku podlogu montirana građevina maksimalnih dimenzija 10,30 x 4,00 m ispred koje je izgrađena nadstrešnica s pristupnim stepeništem te pored navedene gradnje septička jama te oko građevine zemljano kameni plato visine cca 0,40 m. Predmetni su objekti nastali građenjem i ugradnjom te povezivanjem građevinskih proizvoda te su povezani s tlom (pri čemu sukladno sudskoj praksi ne mora biti riječ o trajnoj povezanosti temeljenjem) pa stoga okolnost što je riječ o montažnim (položenim) objektima ne znači da isti ne predstavljaju građevine (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama poslovni broj Usž-397/19-2 od 4. travnja 2019., poslovni broj Usž-2617/16-2 od 21. rujna 2016., poslovni broj Usž-4072/17-2 od 4. svibnja 2018.).

16. Stoga sud ne može prihvatiti navode tužitelja da predmetni objekti n e predstavljaju građevine, već upravno suprotno, nalazi da se radi o građevinama za čiju su izgradnju tužitelji bili dužni ishoditi pravomoćnu ili bar izvršnu građevinsku dozvolu.

17. Zaključno, neosnovani su i navodi tužitelja o primjeni agrotehničkih mjera, jer građevinski inspektor u okviru Zakona o Državnom inspektoratu nadzire zakonitost građenja, a ne održavanja poljoprivrednog zemljišta. Iako je uslijed navedenog neodlučno, tužiteljima se ukazuje kako pogrešno tumače retroaktivnost primjene Odluke o agrotehničkim mjerama iz 2022. godine. Naime, stupanjem na snagu nove odluke, prestala je važiti ranija odluka koja nije zabranjivala postavljanje i odlaganje pokretnih objekata kao kamp kućica. Isto tako tužiteljima se napominje kako se dokumentima prostornog uređenja određuju na odgovarajući način ciljevi i koncepcija prostornog razvoja, organizacija i namjena prostora te uvjeti korištenja prostora, dok način na koji je nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi nije odlučan kod postupanja građevinske inspekcije.

18. Slijedom navedenog, budući da iz svega iznesenog proizlazi da se osporeno rješenje temelji na pravilnoj primjeni materijalnog prava, sve u okviru zakonito provedenog postupka, to je tužbeni zahtjev na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan, te riješiti kao u izreci ove presude.

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, prema kojoj tužiteljima, koji su u cijelosti izgubili predmetni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

20. Tužitelji su u okviru tužbe podnijeli zahtjev za određivanje odgodnog učinka tužbe.

21. Sukladno ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice odredbi čl. 103. tog zakona koji propisuje da se će se postupci pokretati u javnom interesu po službenoj dužnosti. Navedeno je u konkretnom slučaju osobito izraženo, imajući u vidu da je utvrđeno da se radi o građenju građevina izvan građevinskog područja unutar područja zaštitne šume, pa je sukladno odredbi čl. 115. st. 1. tog Zakona i rok za uklanjanje iznimno skraćen na najviše 15 dana.

22. Slijedom navedenog proizlazi da nije ispunjen jedan od kumulativno određenih uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe u smislu odredbe čl. 42. st. 2. ZUS-a pa stoga sud nije ispitivao jesu li ispunjeni preostali uvjeti.

U Rijeci 17. siječnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- OD Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d., Zagreb, Petrinjska 51

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8