REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp-6455/2022-7
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Katici Rakigjija-Basić, uz sudjelovanje zapisničarke Karle Balažić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika IG kao fizičke osobe, okrivljenog po optužnom prijedlogu Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, zastupane po punomoćenici tužitelja ŽG, odvjetnici u [adresa], Urbroj: 602-04/22 od 1. lipnja 2022. zbog prekršaja iz čl.144.st.1. kažnjiv po čl.229.st.1.podstavak 13. i st.2. i čl.119.st.2. kažnjiv po čl.228.st.1. podstavak 24. i stavak 2. Zakona o zaštiti prirode (NN RH 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene u nazočnosti punomoćnice tužitelja 14. siječnja 2025. te presude objavljene 17. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
Na temelju čl.182.toč.1. Prekršajnog zakona (Narodne Novine RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) dalje PZ
Okrivljenik: IG, rođen: **.**.1975., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivan,
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
i to:
"da bi dana 28. studenoga 2021. na zaštićenom području park-šume Marjan na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara zk broju 8175/6 (parkiralište kod mhas-a) vršio radove ograđivanja predmetnih katastarskih čestica drveno-betonskim stupovima i željeznom ogradom te time provodio zahvat na zaštićenom području bez ishođenog dopuštenja i suprotno Zakonu o zaštiti prirode,
čime bio počinio prekršaj iz čl.144.st.1. kažnjiv po čl.229.st.1. podstavak 13. i čl.229.st.2. te čl.119.st.2. kažnjiv po čl.228.st.1.podstavak 24. i čl.228.st.2. Zakona o zaštiti prirode
II.Troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1.Uvodno označenim optužnim aktom okrivljen je IG zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno kvalificiranog kao u izreci.
2.Glavna rasprava u odnosu na okrivljenika održana je na temelju čl.167.st.3.PZ-a.
4.Na glavnu raspravu pristupila je punomoćnica tužitelja koja je izjavila da je okrivljenik IG vršenjem radova postavljanja drveno-betonskih stupova i željezne ograde na katarskoj čestici 9384/2 k. o. [katastarska općina] dana 28. studenoga 2021. proveo zahvat na zaštićenom području, a bez potrebnih dopuštenja, dakle, suprotno Zakonu o zaštiti prirode. Takvim postupanjem ostvarena su obilježja prekršaja u smislu čl.144.st.1. Zakona o zaštiti prirode, a sam okrivljenik je znao odnosno mogao znati da mu za takav zahvat je potrebno dopuštenje. Korištenjem nekretnine koja nesumnjjivo u obuhvatu zaštićenog područja park šume Marjan pretpostavlja i spoznaju odnosno znanje da se za zahvat ovakvog tipa potrebno obratiti nadležnim tijelima. Obzirom da je to okrivljenik propustio učiniti i ishoditi dopuštenje svojim ponašanjem počinio je prekršaj kako je navedeno u optužnom prijedlogu. Napomenula je kako je okrivljenik tražio dana 2. rujna 2021. dopuštenje za uređenje prometnih površina na predmetnoj katastarskoj čestici od strane upravnog odjela za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije Splitsko-Dalmatinske županije kojim je odbijen. Napomenula je kako tim zahtjevom okrivljenik traži uređenje prometnih površina za potrebe izgradnje parking prostora, a koje ne podrazumijeva ograđivanje lokacije odnosno postavljanje drveno-betonskih stupova. Dalje je navela kako je okrivljenik zatražio zahtjevom podizanje betonskog zida s unutrašnje međe u sjeverozapadnom dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] o kojem je riješeno 3. svibnja 2022. godine rješenjem upravnog odjela za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije Splitsko-Dalmatinske županije na način da je zahtjev odbijen u bitnome iz razloga što takav zahvat bi doveo do pojedinačne i kumulativne degradacije prirodnog stanja i izgleda zaštićenog područja uvođenjem betonskih elemenata u krajobraznu strukturu park šume. Nadalje je navela u tom rješenju kako betonski zid nije podoban i primjeren za lokaciju jer nije u skladu s prirodnim uvjetima i tradicijskim tradicionalnim krajobrazom obilježja zaštićenog područja. Dalje sam način izvedbe betonska ne suhozidna gradnja da bi narušila tradicijski prirodni identitet područja što bi dovelo do degradacije posebnosti i svojstvenosti prostora. Iz navedenog proizlazi da je okrivljenik odbijen za podizanje betonske konstrukcije na jednom dijelu predmetne čestice, tim više ne proizlazi da bi mu iz iti jednog dopuštenja bilo odobreno postavljanje ogradne strukture betonsko-drvenog sastava sa žičanom ogradom oko cijele predmetne parcele odnosno čestice. Zaključno predlaže se okrivljenika proglasiti krivim za počinjenje prekršaja kako je navedeno u optužnom prijedlogu. Predložila je saslušanje svjedoka FG, [adresa] na okolnost činjenice da je okrivljenik IG upravo dana 28. studenoga 2021. zatečen u postavljanju drveno betonskih stupova i željezne ograde na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je u okviru zaštićenog područja park šume Marjan.
5.U dokaznom postupku pregledana je materijalna dokumentacija u spisu i to: zapisnik o neposrednom nadzoru x2, zapovijed tužitelja okrivljeniku, fotodokumentacija i prekršajna evidencija za okrivljenika.
6.U završnom govoru punomoćnica tužitelja pozvala se na ranije izrečeno.
7.Okrivljenik se tereti da je na zaštićenom području park-šume Marjan vršio radove ograđivanja katastarskih čestica drveno-betonskim stupovima i željeznom ogradom te time provodio zahvat na zaštićeno području bez ishođenog dopuštenja i suprotno Zakonu o zaštiti prirode.
8.Inkriminirano ponašanje okrivljenika pravno je u optužnom aktu kvalificirano kao prekršaj iz čl.114.st.1. kažnjiv po čl.229.st.1.podstavak 13. i st.2. Zakona o zaštiti prirode i kao prekršaj iz čl.119.st.2. kažnjiv po čl.228.st.1. podstavak 24. i stavak 2. istog Zakona.
9.Materijalnom odredbom čl.144.st.1. Zakona o zaštiti prirode propisano je da pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi zahvat na zaštićenom području, za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje.
10.Kaznenom odredbom čl.229.st.1. podstavak 13. Zakona o zaštiti prirode propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 25.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ako provodi zahvat na zaštićenom području, za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz čl.144.st.1. ovoga Zakona.
11.Kaznenom odredbom čl.229.st.2. Zakona o zaštiti prirode propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz st.1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
12.Dakle, materijalnom odredbom je propisano da je nužno ishoditi dopuštenje, ukoliko za konkretan zahvat na zaštićenom području nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, a što je sankcionirano navedenom kaznenom odredbom i to baš za zahvat na zaštićenom području za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.
13.Dakle, iz citiranih zakonske odredbi jasno proizlazi da u činjeničnom opisu predmetnog prekršaja mora stajati da za zahvat na zaštićenom području nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, što je konstitutivni element bića prekršaja iz članka 144.st.1. kažnjiv po čl.229.st.1.podstavak 13. i st.2. Zakona o zaštiti prirode, pa stoga djelo opisano u optužnom prijedlogu po mišljenju ovog suda nije prekršaj.
14.Jednako tako, isti činjenični opis prekršaja tužitelj je podveo i kao povredu čl.119.st.2. kažnjivog po čl.228.st.1. podstavak 24. i st.2. Zakona o zaštiti prirode.
15.Materijalnom odredbom čl.119.st.2. Zakona o zaštiti prirode propisano je da su u park-šumi dopušteni zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašena.
16.Kaznenom odredbom čl.228.st.1.podstavak 24. Zakona o zaštiti prirode propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 500.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ako provodi zahvat ili obavlja djelatnost koja narušava obilježja zbog kojih je proglašena park-šumom.
17.Kaznenom odredbom čl.228.st.2. Zakona o zaštiti prirode propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 do 30.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz st.1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
18.Dakle, niti sve odlučne činjenice u odnosu na ovu pravnu kvalifikaciju nisu izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja i to baš da bi okrivljenik provodio zahvat ili obavljao djelatnost koja narušava obilježja zbog kojih je proglašena park- šumom.
19.Obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, pa je ovaj sud za prekršaj iz izreke ove presude, jednak činjeničnom opisu prekršaja iz optužnog prijedloga tužitelja, okrivljenika oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove presude.
20.Do završetka dokaznog postupka tužitelj je mogao izmijeniti optužni akt, što nije učinjeno.
21.Odluka o troškovima postupka temelji se na cit.odredbi zakona, budući je izrečena presuda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.
22.U suglasju sa iznijetim valjalo je presuditi kao u izreci.
Split, 17. siječnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Karla Balažić, v.r.
Katica Rakigjija-Basić, v.r.
POUKA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke Visokom Prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog suda u 2 istovjetna primjerka, bez pristojbe (čl.211.st.1. PZ-a).
Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, punomoćnici tužitelja, u spis.
