REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-170/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, odlučujući o tužiteljevim žalbama izjavljenim protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2107/2024-33 od 31. prosinca 2024. te rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2107/2024-34 od 31. prosinca 2024., 17. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane tužiteljeve žalbe i potvrđuju rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2107/2024-33 od 31. prosinca 2024. te rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2107/2024-34 od 31. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2107/2024-33 od 31. prosinca 2024. odbijen je kao neosnovan prigovor tužitelja i potvrđeno je rješenje o pristojbi tog suda poslovni broj P-2107/2024-29 od 20. prosinca 2024.

2. Iz obrazloženja tog rješenja proizlazi da je sud utvrdio da je tužitelj 23. prosinca 2024. podnio pravovremeni prigovor protiv rješenja o pristojbi za žalbu u iznosu od 239,92 EUR i pristojbu na rješenje u iznosu od 13,27 EUR, u ukupnom iznosu od 253,19 EUR, navodeći da je temeljem odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18. i 51/23.; dalje: Zakon o sudskim pristojbama) oslobođen plaćanja sudskih pristojbi. Sud je odbio takav prigovor s obrazloženjem da je predmet spora naknada štete nastale isplatom invalidske mirovine uslijed prometne nezgode, slijedom čega se ne radi o sporu u vršenju javnih ovlasti tužitelja.

3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio tužitelj pobijajući ga zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je sukladno čl. 11. Zakona o sudskim pristojbama tužitelj oslobođen od plaćanja sudske pristojbe, a s obzirom na to da je javna ustanova i ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja.

4. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2107/2024-34 od 31. prosinca 2024. odbijen je kao neosnovan prigovor tužitelja i potvrđeno je rješenje o pristojbi tog suda poslovni broj P-2107/2024-28 od 20. prosinca 2024.

5. Iz obrazloženja tog rješenja proizlazi da je sud utvrdio da je tužitelj 23. prosinca 2024. tom sudu podnio pravovremeni prigovor protiv rješenja o pristojbi za prvostupanjsku presudu u iznosu od 119,96 EUR, navodeći da je temeljem odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen plaćanja sudskih pristojbi. Sud je odbio takav prigovor s obrazloženjem da je predmet spora naknada štete nastale isplatom invalidske mirovine uslijed prometne nezgode, slijedom čega se ne radi o sporu u vršenju javnih ovlasti tužitelja.

6. Protiv tog rješenja žalbu je podnio tužitelj pobijajući ga zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je sukladno čl. 11. Zakona o sudskim pristojbama tužitelj oslobođen od plaćanja sudske pristojbe, a s obzirom na to da je javna ustanova i ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja.

7. Žalbe nisu osnovane.

8. Ispitavši pobijana rješenje sukladno odredbama čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a, u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da su pobijana rješenja pravilna i zakonita.

9. Sukladno odredbi čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama, od plaćanja pristojbi oslobođene su osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti. Prema tome, da bi tijelo koje obavlja javnu ovlast bilo oslobođeno od plaćanja sudskih pristojbi, potrebno je da se radi o postupku koji je proizašao iz obavljanja tih ovlasti.

10. Odredbom čl. 145. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18. i 151/18.; dalje: ZOMO) propisano je da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (ovdje, tužitelj) ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, a pri tome obavlja sljedeće poslove: 1.) poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, 2.) osigurava provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, 3.) osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba te im pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava, 4.) provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i 5.) obavlja i druge poslove u vezi s provedbom i ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Dakle, tužitelj ima javnu ovlast u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja. Na to upućuje odredba čl. 145. ZOMO-a.

11. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju predmet spora zahtjev tužitelja za isplatu iznosa koji je tužitelj isplatio s osnove invalidske mirovine povodom štetnog događaja za čiji nastanak je odgovoran osiguranik tuženika, a kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nije riječ o obavljanju javne ovlasti u smislu odredbe čl. 145. ZOMO-a pa da tužitelj nije oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi.

12. Slijedom iznijetog, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci rješenja.

Zagreb, 17. siječnja 2025.

Sudac

doc. dr. sc. Jelena Čuveljak