Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1063/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik DI, odvjetnik u [adresa], provi ovršenice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinskom državnom odvjetništvu u Z., [adresa], radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1447/2024-5 od 29. travnja 2024., 17. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditeljice BR te se preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1447/2024-5 od 29. travnja 2024. i rješava:

Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pn-130/2023 od 13. studenog 2023. do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom prijedloga ovršenice za dopuštenje revizije, kao neosnovan.

II. Nalaže se ovršenici naknaditi ovrhovoditeljici trošak za sastavljanje žalbe u iznosu od 250,00 eura, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja pod točkom I. izreke, odgađa se izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pn-130/2023 od 13. studenog 2023. do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom prijedloga ovršenice za dopuštenje revizije. Pod točkom II. izreke, odbija se zahtjev ovrhovoditeljice za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu pod točkom I. izreke (u kojem nije uspjela u sporu), žali se ovrhovoditeljica ne navodeći određeno žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13., 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje OZ). Predlaže u pobijanom dijelu prvostupanjsko rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku uz pripadajući PDV u iznosu od 312,50 eura.

3. Žalba ovrhovoditeljice je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi donošenjem pobijanog rješenja ili postupkom koji mu je prethodio bile počinjene bitne povrede odredaba postupka.

5. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud temeljem odredbe 210. OZ-a te odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, usvaja prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Pn-130/2023 od 13. studenog 2023., do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom prijedloga ovršenice za dopuštenje revizije, cijeneći da su ispunjena oba kumulativno određena uvjeta za odgodu ovrhe, s obrazloženjem da je podnošenjem prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem GŽ-454/2024 od 22. veljače 2024., ispunjen uvjet propisan čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a, a da ovrhovoditeljica nema nikakve vrjednije imovine, pa da postoji velika vjerojatnost da u slučaju uspjeha ovršenice s revizijom, imovina ovrhovoditeljice ne bi bila dostatna za povrat ovršenici onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s njezinog računa i prenesen ovrhovoditeljici, čime zaključuje o postojanju vjerojatnosti nastanka štete u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a, te odlučuje kao u točki I. izreke pobijanog rješenja.

6. U žalbi ovrhovoditeljica upire na to da podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije nije moguće tretirati u smislu odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a, uz tvrdnju da takav prijedlog ne predstavlja pravni lijek, pozivajući se i na odredbu čl. 384. ZPP-a kojom je propisano da revizija ne zadržava ovrhu presude protiv koje je izjavljena, poričući utvrđenje suda prvog stupnja da ovrhovoditeljica nema nikakve vrjednije imovine koja bi bila dostatna za povrat iznosa koji bi u postupku izravne naplate bio zaplijenjen s njezinog računa i prenesen ovrhovoditeljici, upirući i na to da se radi o izravnoj naplati u odnosu na troškove parničnog postupka u iznosu od 4.000,00 eura, koji ne mogu predstavljati nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

7. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da ovršenik, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 4. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz čl. 210. st. 1. OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.

8. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a, propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako oršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko je istovremeno, odnosno kumulativno ispunjen i neki od uvjeta navedenih pod točkama 1. do 10. iste odredbe, a konkretno toč. 1., (na koje se ovršenica poziva u prijedlogu za odgodu), određuju uvjet da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek.

9. Razmatranjem sadržaja spisa utvrđeno je da je ovaj postupak iniciran prijedlogom ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, a povodom zatražene izravne naplate putem Financijske agencije koju je ovrhovoditeljica zatražila temeljem ovršene isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Pn-130/2023 od 13. studenog 2023. (u dijelu koji se odnosi na troškove parničnog postupka pod točkom 4. izreke – kojom se nalaže ovršenici, tamo tuženici, da 1. tužitelju MR i ovrhovoditeljici, tamo 2. tužiteljici, naknaditi parnične troškove u iznosu od 7.987,20 eura), koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem GŽ-454/2024 od 22. veljače 2024., protiv koje presude je ovršenica podnijela prijedlog za dopuštenje revizije, u kojem prijedlogu za odgodu ovršenica ističe da opravdano očekuje da će prijedlog za dopuštenje revizije biti usvojen, a da je neizvjesno da bi ovršenica mogla vratiti naplaćena novčana sredstva, ukazujući time na postojanje pretpostavki propisanih odredbom 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.

10. Iz naprijed citirane odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a proizlazi da uz jednu od posebnih pretpostavki za odgodu ovrhe (iz toč. 1-10.) mora biti - i to kumulativno - ispunjena i opća pretpostavka (vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ili vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje), dok je posebna pretpostavka koja je relevantna za predmetni prijedlog za odgodu, prema čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a, da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek.

11. Podnošenjem prijedloga za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske protiv ovršne isprave na temelju koje je zatražena izravna naplata, i po stavu ovoga suda, ima se smatrati da je ispunjena posebna pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a, jer nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 70/19), nije moguće podnijeti reviziju bez da ju je prethodno dopustio Vrhovni sud. Stoga, odredbu čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ- a treba tumačiti upravo u smislu navedene izmjene koja je definirala pretpostavke za podnošenje revizije kao izvanrednog pravnog lijeka, što znači da podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije treba smatrati, u kontekstu odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a, podnesenim izvanrednim pravnim lijekom (protiv odluke na temelju koje je određena ovrha).

12. Međutim, da bi se prijedlogu za odgodu moglo udovoljiti, potrebno je da uz navedenu posebnu, bude ispunjena i opća pretpostavka - vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ili vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.

13. Ovršenica nenadoknadivost štete u prijedlogu za odgodu opravdava tvrdnjama da je izvjesno da, ako ona uspije u revizijskom postupku, neće moći ostvariti povrat isplaćenih novčanih sredstava.

14. Ocjena je ovog suda, suprotno zaključku suda prvog stupnja, da nije ostvarena i druga pretpostavka za odgodu ovrhe, odnosno da je ovršenica učinila vjerojatnim da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Naime, ima li se u vidu iznos novčanih sredstava koji je predmetom izravne naplate (naknada troškova postupka koji iznose manje od 4.000,00 eura u odnosu na ovrhovoditeljicu, kao jednu od dvoje tužitelja kojima su dosuđeni zajednički troškovi postupka u iznosu od 7.987,20 eura), činjenica da ovrhovoditeljica na dan 10. travnja 2024. nije bila evidentirana kao vlasnica nekretnina u sustavu Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, da nije bila evidentirana niti kao vlasnica vozila u sustavu MUP-a te da je iz evidencije Porezne uprave o visini isplaćenih primanja razvidno da ovrhovoditeljica u 2023. nije imala nikakva primanja, sama po sebi ne može ukazivati na postojanje vjerojatnosti da ovršenica u slučaju eventualnog prihvaćanja revizije ne bi mogla ostvariti povrat ovršenog iznosa, i time nadoknaditi štetu ovršenici koja bi joj nastala provedbom zatražene izravne naplate.

15. Sama okolnost da je ovrhovoditeljica fizička osoba (koja nije evidentirana kao vlasnica nekretnina ili vozila i nema u prethodnoj godini evidentiranih primanja), ne podrazumijeva da je ovrhovoditeljica tako lošeg imovinskog stanja zbog kojeg, za slučaj eventualne protuovrhe, ne bi mogla vratiti iznos namirene tražbine, pogotovo kada se ima u vidu da je istom ovršnom ispravom, ovršenici, kao tuženici, naloženo da, pored troškova postupka koji su predmetom izravne naplate, isplati ovrhovoditeljici, tamo 2. tužiteljici, znatno veći iznos (13.272,28 eura), što daje osnova za zaključak o povećanju imovine ovrhovoditeljice.

16. S obzirom na navedeno, ovaj sud smatra da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi svojim eventualnim uspjehom u revizijskom postupku bila dovedena u situaciju nemogućnosti povrata iznosa prenesenog u postupku izravne naplate, a čime bi joj nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

17. Neovisno o naprijed obrazloženom, iz podataka Jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na sudskim predmetnima e-spis, razvidno je da je prijedlog ovršenice za dopuštenje revizije protiv odluke Županijskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem GŽ-454/2024 od 22. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Pn-130/2023 od 13. studenog 2023. (i u dijelu koji se odnosi na troškove parničnog postupka koji su predmetom izravne naplate, djelomično odbijen, a djelomičnom odbačen rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revd-2124/2024-2 od 16. listopada 2024., čime je u izostanku te posebne pretpostavke koja je relevantna za predmetni prijedlog za odgodu, prema čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a (da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek), ispunjenje druge opće pretpostavka - vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ili vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, u takvim pravnim i činjeničnim okolnostima, postalo i neodlučno.

18. Stoga, uzimajući u obzir da je ovrhovoditeljica od FINA-e zatražila izravnu naplatu tražbine na temelju pravomoćne i ovršne sudske odluke, a da ovršenica nije dokazala da su kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe propisane odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a u svezi s čl. 210. st. 1. OZ-a, valjalo je odbiti prijedlog ovršenice za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pn-130/2023 od 13. studenog 2023., čemu ovrhovoditeljica žalbenim navodima osnovano prigovara, slijedom čega je žalbu ovrhovoditeljice valjalo uvažiti te temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, preinačiti prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u točki I. izreke ove drugostupanjske odluke.

19. Odluka o zahtjevu ovrhovoditeljice za naknadu troška žalbenog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 14. st. 4. OZ-a, slijedom čega je, rukovodeći se činjenicom da je ovrhovoditeljica uspjela sa žalbom, na teret ovršenice valjalo ovrhovoditeljici dosuditi, sukladno odredbi Tbr. 13. t. 1. i Tbr. 54., trošak za sastavljanje žalbe u iznosu od 200,00 eura, što uvećano za 25% PDV-a (50,00 eura), ukupno iznosi 250,00 eura te odlučiti kao u izreci pod točkom II. ove odluke.

20. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 17. siječnja 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža