REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-2656/2023-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužiteljice UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 33706439962, radi bespravne gradnje, 17. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/983, URBROJ: 443-02-03-22-23-5 od 15. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljici, kao investitoru, da u roku od 15 dana ukloni: (1) prizemnu kamenu građevinu, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca. 2,50 x 2,45 m, maksimalne visine cca. 2,60 m, sa ravnim krovom od betona; (2) otvoreno ognjište od opeke maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca. 1,13 m x 0,65 m, visine cca. 1,95 m, izgrađeno na betonskoj ploči maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca. 2,00 x 2,00 m; (3) betonsku ploču na tlu sa dva pravokutna otvora, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca. 2, 17 m x 1,20 m, pravokutni otvori su tlocrtnih dimenzija 58/58 cm i 55/50 cm, sve izvedeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Skrbčići.

2. Pobijajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika tužiteljica u tužbi i tijekom spora (održana rasprava) izlaže kako slijedi. U bitnom, osporava da bi se u konkretnom radilo o građenju i građevinama te tvrdi da je riječ o izvedbama koje su izvedene isključivo u svrhu obavljanja poljoprivredne aktivnosti. Nastavno na prethodno, napominje da je predmetna zemljišna čestica dio zajedničke poljoprivredne aktivnosti u okviru koje djeluje zajedno s ostalim, ortacima poljoprivrednicima te da je riječ o aktivnosti koja se odvija u prostoru od oko 220.000 m[2] uređenog i pretežno parceliranog poljoprivrednog zemljišta, na kojem se odvijaju poljoprivredne aktivnosti uzgoja raznovrsnih poljoprivrednih kultura, uključujući između ostalog djelatnosti pčelarstva i stočarstva. Tužiteljica je stava da zatečeno stanje na trenu ne predstavlja nikakvo građenje i građevine u smislu Zakona o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19; dalje: ZG), budući da se radi tipu objekta koji se poput krčke mošune ili istarskog kažuna koristi isključivo u poljoprivredne aktivnosti, točnije kao ostava za alat i oruđe dok se u preostalom dijelu spremaju i drže pripravci sačinjeni od prinosa biljaka. U tom smislu, radi se o izvedbama koje su izvršene prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22; Pravilnik), konkretno, riječ je o građevinama iz čl. 2. st. 1. tč. 16. Pravilnika. Stava je da bi zatečeno stanje trebalo prosuđivati kroz prizmu agrotehničkih mjera prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 20/18, 115/18, 98/19, 57/22; dalje: ZPZ), a koje bi, vodeći računa da je riječ o području u ingerenciji Općinskog, odnosno gradskog vijeća, bile u nadležnosti JLS-a, a ne tuženika. Navodi kako tuženik nije naveo niti jedan prostorno-planski uvjet prema kojem bi zatečeno stanje bilo suprotstavljeno te ističe kako postojećim lokacijskim i prostorno-planskim uvjetima nigdje nije izrijekom zabranjeno na privatnoj poljoprivrednoj čestici imati modalitete za njegovu obradu, niti je općim aktima jedinice lokalne samouprave standardiziran i definiran oblik i/ili tipologija izvedbi koje bi se mogle postavljati na poljoprivredno zemljište.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.

6. Sud je odbio prijedlog tužiteljice da se u sporu izvede dokaz građevinskim vještačenjem, ocijenivši taj dokazni prijedlog suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. ZG-a građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a, od kojih se odredba čl. 128. ZG-a odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

9. Prema odredbi čl. 3. st. 1. ZG-a građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (tč. 10). Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (tč. 11.).

10. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23; dalje: ZDI), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a, inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

12. Odredbom čl. 2. st. 1. tč. 16. Pravilnika, propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, agrometeorološka stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja.

13. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 29. rujna 2023. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/23-02/983, URBROJ: 443-02-02-12- 23-1 (dalje: Zapisnik). Tijekom inspekcijskog nadzora izvršeno je fotografiranje i mjerenje građenja te je izvršen uvid u Prostorni plan uređenja Grada Krka pri čemu je utvrđeno kako se navedena zemljišna čestica, na kojoj su izgrađene predmetne građevine, nalazi izvan građevinskog područja naselja na području označenom kao "PŠ" ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Predmetni Zapisnik dostavljen je tužiteljici zajedno s dopisom od 6. listopada 2023. kojim ju se poziva da se očituje o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari, osobito na okolnost da li je vlasnica predmetnog zemljišta i investitor građevina izgrađenih na njemu.

Na poziv javnopravnog tijela tužiteljica je odgovorila podneskom od 19. listopada 2023.

14. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod kontekst gore citiranih pravnih normi, Sud nalazi da je osporavana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što tužiteljica prigovorima iznijetim u tijeku ovog spora nije dovela u sumnju. Sud u cijelosti prihvaća argumentaciju tuženika iznijetu u obrazloženju pobijanog akta budući iz stanja spisa proizlazi da objekti koji su opisani u osporenom rješenju i Zapisniku te prikazani na fotografijama u privitku Zapisnika predstavljaju građevine u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG- a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole.

15. Prvenstveno valja naglasiti da se objekti izgrađeni na parceli tužiteljice ne mogu se podvesti pod tip građevine koja se na temelju odredbi Pravilnika (čl. 4. st. 1.) može graditi bez građevinske dozvole. Naime, takve bi se građevine - bez građevinske dozvole, ali na temelju glavnog projekta - mogle graditi samo pod uvjetom da je riječ o pomoćnoj građevini koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. Međutim, budući da predmetna nekretnina ne predstavlja građevnu česticu niti na istoj egzistira "postojeća građevina" u smislu čl. 3. st. 1. tč. 23. Zakona o gradnji, to navedena odredba nije primjenjiva, te se stoga gradnji opisanih građevina moglo pristupiti samo na temelju građevinske dozvole odnosno s istom izjednačenog akta sukladno ranije važećim propisima, a kako to ispravno navodi tuženik u odgovoru na tužbu

Nadalje, a suprotno navodima iz tužbe, polazeći od stanja prikazanog na fotografijama, izvedeni objekti ne mogu se podvesti pod građevinu namijenjenu biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru iz ranije citirane odredbe čl. 2. st. 1. tč. 16. Pravilnika.

16. Što se tiče navoda da bi zatečene izvedbe trebalo prosuđivati kroz prizmu agrotehničkih mjera prema odredbama ZPZ-a, valja prije svega navesti da agrotehničke mjere, prema čl. 2. tč. 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (NN br. 22/19) predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.

Imajući u vidu prethodno spomenutu definiciju, s jedne strane, te utvrđeno stanje stvari na terenu, s druge strane, očito je da se predmetne građevine ne mogu podvesti pod ovaj pojam.

17. Također, neosnovano tužiteljica prigovara nadležnosti tuženika obzirom da iz svega ranije izloženog jasno proizlaze da se u konkretnom slučaju ne radi o građenju koje bi bilo u nadležnosti komunalnog redara.

18. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

19. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 17. siječnja 2025.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2