Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1802/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu osiguranja predlagateljice osiguranja MT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku MLJ, odvjetniku u [trgovačko društvo], sa sjedištem u [adresa], protiv protivnika osiguranja P. d.o.o., sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine određivanjem prethodne mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja od 8. studenog 2024. protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Ovr-2510/2024-2 od 28. listopada 2024., dana 17. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice osiguranja od 8. studenog 2024. protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Ovr-2510/2024-2 od 28. listopada 2024., kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

I.- Odbija se prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem prethodne mjere kako glasi:

„1.Na temelju nepravomoćne presude i rješenja Općinskog suda u Splitu, donesene dana 10. svibnja 2024. godine u predmetu poslovni broj P-2667/22, a kojom je određeno kako je dužan protivnik osiguranja P. d.o.o. predlagatelju osiguranja MT isplatiti iznos od 54.569,21 EUR-a sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, predbilježbom založnoga prava u korist predlagatelja osiguranja, na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve u ZU 16800 k. o. [katastarska općina].

2. Predbilježbu ove prethodne mjere provest će Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu.

3. Provedbom ove prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na nekretninama opisanim u točki. 1. izreke ovog rješenja.

4. Ova prethodna mjera trajat će najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu."

II. Nalaže se zabilježba odbijanja ovoga prijedloga za osiguranje na nekretninama označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve u ZU 16800 k. o. [katastarska općina] koju će provesti Općinski sud u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel S.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica osiguranja pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/09, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21 st. 1 Ovršnog zakona (" Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ) s prijedlogom da se usvoji žalba i pobijano rješenje preinači, podredno ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP-a.

5. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP-a na koju sadržajem žalbe ukazuje žaliteljica, jer pobijano rješenje sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, nije proturiječno i isto se može ispitati.

6. Iz stanja u spisu proizlazi da je prijedlogom za osiguranje novčane tražbine određivanjem prethodne mjere postavljenim podneskom od 8. listopada 2024. godine, predlagateljica predložila na temelju nepravomoćne presude i rješenja Općinskog suda u Splitu, donesene dana 10. svibnja 2024. godine u predmetu poslovni broj P-2667/22 kojom je naloženo protivniku osiguranja isplatiti predlagateljici osiguranja iznos od 54.569,21 EUR-a s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, radi osiguranja te novčane tražbine, osigurati tu tražbinu predbilježbom založnoga prava u korist predlagateljice osiguranje, na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve upisane u ZU 16800 k. o. [katastarska općina]. 7. Prvostupanjski sud utvrđuje da je zadovoljena prva pretpostavka za određivanje predmetne mjere sukladno čl. 332 st. 1 OZ s obzirom na okolnost da se radi o postupku koji još nije pravomoćno okončan jer je u tijeku žalbeni postupak. Međutim, u odnosu na drugu pretpostavku koja kumulativno treba biti ispunjena da bi se odredila prethodna mjera, a propisana je člankom 332 st. 2 OZ, a radi se o tome da predlagatelj mora učiniti vjerojatnim opasnost da bi se bez te mjere osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, stajalište je prvostupanjskog suda kako predlagateljica tu opasnost nije učinila vjerojatnom.

8. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo prilikom donošenja pobijanog rješenja budući da nije ispunjena zakonska pretpostavka iz čl. 332 st. 2 OZ za određivanjem prethodne mjere.

9. Naime, predlagateljica osiguranja u prijedlogu za određivanje prethodne mjere navodi kako se radi o znatnom novčanom iznosu koji se neće moći naplatiti na drugim sredstvima i predmetima ovrhe osim na novčanim sredstvima protivnika osiguranja i založnom pravu uknjiženom u korist protivnika osiguranja na naprijed opisanim nekretninama, pozivajući se na pretpostavljenu opasnost od osujećivanja naplate njene tražbine koju izvjesno ima prema protivniku osiguranja sukladno nepravomoćnoj presudi donesenoj u parničnom postupku radi isplate iznosa od 54.569,21 EUR-a s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, pozivajući se da takva opasnost postoji zbog mogućnosti gubitka likvidnosti protivnika osiguranja tijekom trajanja toga parničnog postupka iz kojeg proizlazi predmetna presuda na koju je protivnik osiguranja izjavio žalbu, odnosno opasnosti od njegove insolventnosti za naplatu potraživanja kao i opasnosti da bi protivnik osiguranja mogao osujetiti tu tražbinu tako što će otuđiti ove nekretnine koje su predložene kao predmet osiguranja kao što je već tijekom trajanja parničnog postupka otuđio neku od svojih nekretnina tako da predlagateljica osiguranja po nastupu ovršnosti naplate tražbine ne bi mogla tu novčanu tražbinu od protivnika osiguranja naplatiti.

10. Protivno žalbenim navodima, po mišljenju ovoga suda, pravni pristup suda prvog stupnja je pravilan, kada je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja pozivom na odredbe čl. 332 st. 2 OZ (toč. I izreke) i čl. 290 st. 1 OZ (toč. II izreke).

11. Iako se radi o tražbini koja proizlazi iz nepravomoćne sudske odluke koja nije ovršna pa je ispunjena pretpostavka iz 332 st.1 OZ za određivanjem prethodne mjere, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da predlagateljica osiguranja svojim paušalnim navodima - da zbog činjenice što se radi o tražbini visokog iznosa postoji opasnost da se ista bez određivanja predmetne prethodne mjere neće moći naplatiti, nije učinila vjerojatnim opasnost da bi se bez osiguranja predloženom prethodnom mjerom onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje predmetne tražbine jer pa da bi zbog toga namirenje tražbine bilo otežano ili onemogućeno.

12. Na svoje paušalne navode da bi protivnik osiguranja za vrijeme trajanja žalbenog postupka eventualno mogao izgubiti likvidnost, odnosno postati insolventan za naplatu potraživanja, što ničim opravdano na takvu mogućnost predlagateljica osiguranja ne ukazuje niti se poziva na takve okolnosti, odnosno je li protivnik osiguranja zadužen i u kojoj mjeri, kakva mu je platna bilanca ima li drugih postupaka ovrhe ili osiguranja, postoje li teškoće na tržištu djelatnosti kojom se protivnik osiguranja bavi je li pokrenut postupak za otvaranje stečaja nad protivnikom osiguranja i postoje li za to uvjeti odnosno je li pokrenut postupak likvidacije nad protivnikom osiguranja. Stoga tako paušalni navodi da bi protivnik osiguranja tražbine tijekom vremena mogao postati insolventan (a životno je i da bi mogao zadržati postojeću solventnost ili ju i povećati), sama po sebi bez ostalih kako objektivnih tako i subjektivnih elemenata koju na tu okolnost barem ukazuju u svojoj vjerojatnosti, ne čini opravdanu opasnosti od osujećenja ili onemogućavanja odnosno otežane mogućnosti naplate tražbine koja se ovom prethodnom mjerom predlaže za osiguranje, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.

13. Nadalje, predlagateljica osiguranja ukazuje na sumnju da će tijekom trajanja parničnog postupka iz kojeg proizlazi neovršiva tražbina koja se osigurava ovom predloženom prethodnom mjerom protivnik osiguranja eventualno otuđiti nekretnine odnosno s njima raspolagati, a koje su nekretnine ovdje predložene kao predmeti osiguranja predbilježbom založnoga prava, gradeći osnovu takve tvrdnje činjenicom da je protivnik osiguranja za vrijeme trajanja parničnog postupka već otuđio jednu nekretninu upisanu u ZU 2219 k. o. [katastarska općina], što je i razvidno iz priloženoga Izvatka iz zemljišne knjige (povijesnog prikaza) Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela S. od 8. listopada 2024. godine.

14. Pravilno sud prvog stupnja zaključuje da bez obzira što je protivnik osiguranja tijekom vremena odnosno trajanja parničnog postupka (koji traje od svibnja mjeseca 2013. godine kada je tužba u tom parničnom predmetu pokrenuta) prodao neku od svojih nekretnina, sama po sebi nije takva činjenica, koja, bez ostalih kako objektivnih tako i subjektivnih elemenata koji na tu okolnost barem ukazuju u svojoj vjerojatnosti, čini opravdanu opasnosti od osujećenja ili onemogućavanja odnosno otežane mogućnosti naplate tražbine koja se ovom prethodnom mjerom predlaže za osiguranje, niti predlagateljica osiguranja ne ukazuje, u odnosu na nekretnine koje su predmetom osiguranja, koje radnje protivnik osiguranja u tom pravcu poduzima ili će ih izvjesno poduzimati.

15. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odlučio kada je prijedlog za određivanjem predložene prethodne mjere odbio kao neosnovan zbog čega je primjenom čl. 380 toč. 2 ZPP, u vezi s čl. 21 st. 1 OZ žalbu valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje te riješiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 17. siječnja 2025.

Sudac:

Darija Horvat