REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-5096/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Mihaele Žerjav, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog GZ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, KLASA: 211-07/22-5/5166, URBROJ: 511-18-07-22-1 od 11. ožujka 2022., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 17. siječnja 2025. u prisutnosti okrivljenika i u odsutnosti tužitelja, istog dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)
okrivljeni GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. G i T, rođ. L, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, SSS, ugostitelj, umirovljen, srednjeg imovinskog stanja, razveden, otac dvoje djece, prekršajno neosuđivan
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da je dana 10.03.2022. godine, oko 16.00 sati, u [adresa], u obiteljskoj kući, došlo je do psihičkog nasilja u obitelji od strane okrivljenog GZ prema nevjesti TZ (1992.) na način da je u vidno alkoholiziranom stanju (utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 0.88 g/kg), verbalno napao TZ, koja je u drugom stanju, prigovarajući joj da nije napravljen servis na klimi te je vrijeđao raznim pogrdnim riječima, unoseći joj se u lice vičući: „kurvo, vještice, skitnico, beskućnice“ i sl.. U jednom trenutku okrivljeni je telefonom nazvao Elizabetinog supruga, a svog sina LZ , koji se trenutno nalazi u Njemačkoj te mu vičući rekao: „Ubit ću tebe i tvoju vješticu od žene“, nakon čega se ponovo nekoliko puta unio TZ u lice vičući na nju riječima: „Izbacit ću te iz kuće, ovo je sve moje“. Nakon što je NZ pozvala policiju, okrivljeni je prestao s nasiljem u obitelji. Okrivljeni je svojim ponašanjem kod TZ prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenosti,
čime da je počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. citiranog Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. cit. Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zadarska je 11. ožujka 2022. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog učina prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. S obzirom na to da je okrivljenik bio doveden na sud po policijskim službenicima, uz izvješće o uhićenju, to je protiv istog proveden žurni postupak.
3. Ovosudskom presudom pod poslovnim brojem Pp-1336/2022 od 19. svibnja 2023. okrivljenik je oslobođen optužbe za učin utuženog prekršaja.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je, u povodu žalbe tužitelja, rješenjem pod poslovnim brojem Ppž-7574/2023 od 29. kolovoza 2024. ukinuo naprijed navedenu presudu Općinskog suda u Zadru te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
5. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret u ponovljenom postupku, okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim.
6. Ispitan na ročištu 17. siječnja 2025. (list spisa 52-55) okrivljenik je iskazao da u cijelosti osporava počinjenje prekršaja koji mu se predmetnim optužnim prijedlogom stavlja na teret, da u cijelosti ostaje pri dosadašnjim navodima, i to pri obrani iznesenoj pred ovim sudom 11. ožujka 2022. kao i 23. ožujka 2023., navodeći da su u vrijeme navodnog počinjenja predmetnog prekršaja NZ i njegov sin LZ bili u izvanbračnoj zajednici.
7. Sud je u dokaznom postupku pročitao izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa 5-7), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 10), zakoniti dio izvješća Policijske uprave zadarske od 10. ožujka 2022. (list spisa 11), izvješće o uhićenju (list spisa 14-15), uz suglasnost okrivljenika pročitan je iskaz svjedokinje TZ od 15. ožujka 2022. (list spisa 28-30), te je na kraju dokaznog postupka pročitan izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa (list spisa 50-51).
8. Nakon provedenog postupka sud je utvrdio da djelo koje se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret nije prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
9. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.
10. U vrijeme počinjenja prekršaja, 10. ožujka 2022., na snazi je bio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021.) koji je člankom 22. stavkom 1. za počinitelja prekršaja iz članka 10. cit. Zakona propisivao novčanu kaznu od najmanje 2000,00 kuna i alternativno kaznu zatvora do 90 dana. Do donošenja nepravomoćne odluke o prekršaju cit. Zakon je izmijenjen novelom iz 2022. ("Narodne novine" broj: 114/2022.) kojom se novčana kazna izmijenila u pogledu valute, a sve u povodu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te novelom iz 2024. ("Narodne novine" broj: 36/2024.) kojom se novčana kazna izmijenila u pogledu visine pa je sada propisano da će se počinitelj prekršaja iz članka 10. cit. Zakona kazniti novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
11. Zato je sud u postupku primjenjivao odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 144/2022.) jer je isti najblaži za okrivljenika u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.
12. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
13. Međutim, prije svega treba reći da je sud, a budući da se radi o prekršaju nasilja u obitelji, u postupku najprije trebao utvrditi odlučnu činjenicu, a to je srodstvo okrivljenika i žrtve.
14. S tim u vezi, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u članku 8. propisuje da se isti primjenjuje na bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera, njihovu zajedničku djecu te djecu svakog od njih, srodnike po krvi u ravnoj lozi, srodnike u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelja i posvojenika (stavak 1.) te na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu (stavak 2.).
15. U činjeničnom opisu optužnog prijedloga navodi se da je okrivljenik 10. ožujka 2022., oko 16:00 sati, u [adresa], u [adresa], u obiteljskoj kući, počinio psihičko nasilje u obitelji prema nevjesti TZ (1992.) na način da je u vidno alkoholiziranom stanju (utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 0.88 g/kg), verbalno napao TZ, koja je u drugom stanju, prigovarajući joj da nije napravljen servis na klimi te je vrijeđao raznim pogrdnim riječima, unoseći joj se u lice vičući: „kurvo, vještice, skitnico, beskućnice“ i sl., te da je u jednom trenutku okrivljeni telefonom nazvao Elizabetinog supruga, a svog sina LZ, koji se trenutno nalazi u Njemačkoj, te mu vičući rekao: „Ubit ću tebe i tvoju vješticu od žene“, nakon čega se ponovo nekoliko puta unio TZ u lice vičući na nju riječima: „Izbacit ću te iz kuće, ovo je sve moje“, a kojim ponašanjem da je okrivljenik kod TZ prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenosti.
16. Imajući u vidu krug osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, tužitelj je pogrešno u činjeničnom opisu naznačio srodstvo okrivljenika i žrtve, označavajući NZ nevjestom, s obzirom na to da je žrtva NZ u vrijeme predmetnog događaja bila u izvanbračnoj zajednici sa okrivljenikovim sinom LZ, a koja činjenica u postupku nije bila sporna. Naime, i okrivljenik (i u ranijem i u ponovljenom postupku) i NZ u svom iskazu od 15. ožujka 2022. su naveli da se radi o izvanbračnoj zajednici TZ i LZ.
17. S tim u vezi ističe se sljedeće: tazbinsko srodstvo je odnos između jedne osobe i srodnika njenog bračnog druga pa je jasno da je temelj ovog srodstva postojanje braka, dok je u konkretnom slučaju LZ, sin okrivljenika, u vrijeme ovog događaja sa TZ bio u izvanbračnoj zajednici. Tazbinsko srodstvo se ne može izvesti iz činjenice postojanja izvanbračne zajednice, pri čemu također valja naglasiti da se tazbinsko srodstvo i prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske zasniva isključivo sklapanjem braka i predstavlja privilegirani odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga. Izjednačenje određenih pravnih posljedica postojanja izvanbračne zajednice s onima koje proizlaze iz činjenice sklapanja braka prvenstveno ima učinke na sam odnos izvanbračnih drugova, pa se samo u tom smislu može govoriti o izjednačavanju izvanbračne zajednice s brakom koje je propisano odredbom članka 11. stavka 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023.), koja odredba propisuje da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Međutim, prema trećim osobama izvanbračna zajednica može proizvoditi samo one učinke koji su izričito propisani zakonima, a Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji nigdje ne propisuje da su učinci izvanbračne zajednice izjednačeni s pravnim posljedicama braka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: I Kž 283/16-4, od 25. svibnja 2016.). Štoviše, raniji Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 137/2009., 14/2010., 60/2010.), koji je prestao važiti 1. siječnja 2018. stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), propisivao je definiciju obitelji u članku 3. navodeći tako da se obitelji smatraju i srodnici po tazbini zaključno s drugim stupnjem u bračnoj i izvanbračnoj zajednici. Međutim, važeći Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u članku 8. propisuje da se isti primjenjuje i na srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, pri čemu ne navodi explicite izvanbračnu zajednicu, a kao što je ranije navedeno izvanbračna zajednica prema trećim osobama može proizvoditi samo one učinke koji su izričito propisani zakonima.
18. O pitanju postojanja tazbinskog srodstva kod izvanbračnih drugova Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je iznio svoj stav u presudi pod poslovnim brojem Ppž-6282/2024 od 10. srpnja 2024. u kojem je navedeno da iz članka 8. stavka 1. i stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji "jasno proizlazi da se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje i na srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja. Međutim, ističe se da je tazbinsko srodstvo odnos između jedne osobe i srodnika njenog bračnog druga. Stoga, temelj za postojanje tazbinskog srodstva je postojanje braka. Iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret jasno proizlazi da okr. MZ nije u braku sa FZ, već da je ona njegova izvanbračna supruga. Stoga, okrivljenici nisu u međusobnom tazbinskom srodstvu, s obzirom na to da okr. MZ i FZ nisu u braku. Iz tih razloga, protupravno postupanje okrivljenih, kako je to činjenično opisano u optužbi, ne ispunjava obilježja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji", stoga je ovom sudu nejasan stav Visokog prekršajnog suda zauzet u rješenju poslovnog broja Ppž- 7574/2023 od 29. kolovoza 20204., a koje rješenje je doneseno u povodu žalbe tužitelja, i u kojem rješenju je navedeno da je neprihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda da okrivljenik i NZ nisu u tazbinskom srodstvu jer je NZ izvanbračna supruga okrivljenikovog sina…. te da je irelevantno radi li se o bračnom ili izvanbračnom partneru, već da je bitno da se radi o tazbini odgovarajućeg stupnja.
19. Polazeći od toga da je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalište da tazbinsko srodstvo nastaje isključivo sklapanjem braka i predstavlja privilegirani odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga, a što je i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske naveo u presudi pod poslovnim brojem Ppž- 6282/2024 od 10. srpnja 2024., a kojem stajalištu se priklanja i ovaj sud, sud je po ponovljenom postupku ponovo utvrdio da u konkretnom slučaju nema djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer između okrivljenika i žrtve ne postoji tazbinsko srodstvo, te je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio optužbe.
20. Iz tog razloga, sud se u obrazloženju ove presude nije upuštao u analizu i ocjenu provedenih dokaza jer je isto postalo bespredmetno.
21. Budući je donesena oslobađajuća presuda, to na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. cit. Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
22. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Zadar, 17. siječnja 2025.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Petra Barać
Nediljka Dereta
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
