REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-2593/2023-9

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužiteljica 1. ĐR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po opunomoćeniku Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 33706439962, radi bespravne gradnje, 17. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/965, URBROJ: 443-02-05-17-23-7 od 14. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljicama, kao vlasnicama, da u roku od 15 dana uklone: (1) drvenu nadstrešnicu na 9 drvenih stupova tlocrtnih dimenzija 5,20 x 6,00 m, s dvostrešnim krovištem, na betonskom platou tlocrtnih dimenzija 5,20 x 3,75 m, visine od 10 do 30 cm; (2) limenu građevinu tlocrtnih dimenzija 2,20 x 1,10 m, visine prizemlja, na betonskim bloketima; (3) kemijski WC, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Pinezići.

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika tužiteljice u tužbi i tijekom spora (održana rasprava), u bitnom, izlaže kako slijedi. Prije svega ističu prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je pobijano rješenje pogrešno usmjereno samo na njih kao suvlasnice. Pojašnjavaju da su one ponajprije posjednice, a tek onda (su)vlasnice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina kao takve još nije razvrgnuta kao samovlasna gruntovna čestica, već se nalazi u suvlasništvu zajedno s 40-ak drugih osoba. Napominju da je predmetna zemljišna čestica dio zajedničke poljoprivredne aktivnosti u okviru koje djeluju zajedno s ostalim, ortacima poljoprivrednicima te da je riječ o aktivnosti koja se odvija u prostoru od oko 220.000 m[2] uređenog i pretežno parceliranog poljoprivrednog zemljišta, na kojem se odvijaju poljoprivredne aktivnosti uzgoja raznovrsnih poljoprivrednih kultura. Osporavaju da bi se u konkretnom radilo o građenju i građevinama te tvrde da je riječ o izvedbama koje su izvedene isključivo u svrhu obavljanja poljoprivredne aktivnosti uz mogućnost prekarnog boravka dok se vodi briga o poljoprivrednom zemljištu i obavljanju s njim povezani radni zadaci i poslovi, a obzirom da ne obitavaju na otoku Krku. U tom smislu, dio izvedbi, odnosno nadstrešnica izvedena je sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22; Pravilnik), čl. 2. st. 1. tč. 16. i 18., dok preostali dio zatečenog stanja ne predstavlja građevinu u smislu odredbi Zakona o gradnji obzirom da se radi o mobilnoj kamp kućici i kemijskom WC-u. Tužiteljice smatraju da bi zatečeno stanje trebalo prosuđivati kroz prizmu agrotehničkih mjera prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 20/18, 115/18, 98/19, 57/22; dalje: ZPZ), a koje bi, vodeći računa da je riječ o području u ingerenciji Općinskog, odnosno gradskog vijeća, bile u nadležnosti JLS-a, a ne tuženika. Ističu kako postojećim lokacijskim i prostorno- planskim uvjetima nigdje nije izrijekom zabranjeno na privatnoj poljoprivrednoj čestici imati modalitete za njegovu obradu, niti je općim aktima jedinice lokalne samouprave standardiziran i definiran oblik i/ili tipologija izvedbi koje bi se mogle postavljati na poljoprivredno zemljište.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te se dodatno očituje kako slijedi. Vezano za navode iz tužbe da je riječ o objektima koji su izgrađeni i sukladno Pravilniku, tuženik ističe da se sukladno odredbi čl. 4. st. 1. Pravilnika, bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m[2] tlocrtne površine. U konkretnom slučaju radi se građevinama izgrađenim na čestici koja se nalazi izvan građevinskog područja, na kojoj nema postojeće zgrade, niti se radi o građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje.

Smatra neosnovanim navode iz tužbe da pitanje gradnje na poljoprivrednim zemljištima nije uređeno te u vezi toga citira odredbe Prostornog plana uređenja Grada Krka (Službene novine PGŽ br. 7/07, 41/09, 28/11, 23/15, 18/19; dalje: PPUGK), konkretno čl. 80., 83. i 91. PPUGK-a kojim je regulirano pitanje građenja građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Napominje da se navedena parcela nalazi unutar ZOP-a, odnosno unutar 1000 m od obalne linije, dok prema odredbama PPUGK- a ovaj tip građevina mora biti udaljen najmanje 1000 m od obalne linije. Zaključno, konstatira da korištenje parcele i građevina na njoj, za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti, onako kako se navodi u tužbi, najbolje opovrgava fotodokumentacija koja je sastavni dio zapisnika.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.

6. Sud je odbio prijedlog tužiteljica da se u sporu izvede dokaz građevinskim vještačenjem, ocijenivši taj dokazni prijedlog suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19; dalje: ZG) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a, od kojih se odredba čl. 128. ZG-a odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

9. Prema odredbi čl. 3. st. 1. ZG-a građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (tč. 10). Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (tč. 11.).

10. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23; dalje: ZDI), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a, inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

12. Odredbom čl. 2. st. 1. tč. 16. Pravilnika, propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, agrometeorološka stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja.

13. Nadalje, prema odredbi čl. 2. st. 1. tč. 18. Pravilnika, bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što je: (1) ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja; (2) nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane; (3) pojilo za stoku i druge životinje; (4) konstrukcija za držanje košnica pčela.

14. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 28. rujna 2023. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/23-02/965, URBROJ: 443-02-02-12- 23-1 (dalje: Zapisnik). Tijekom inspekcijskog nadzora izvršeno je fotografiranje i mjerenje građenja te je izvršen uvid u Prostorni plan uređenja Grada Krka pri čemu je utvrđeno kako se navedena zemljišna čestica, na kojoj su izgrađene predmetne građevine, nalazi unutar ZOP-a (Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 metara) na području označenom kao "PŠ" ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Predmetni Zapisnik dostavljen je tužiteljicama zajedno s dopisom od 3. listopada 2023. kojim ih se poziva da se očituju o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari, osobito na okolnost da li su vlasnice predmetnog zemljišta i investitori građevina izgrađenih na njemu.

Na poziv javnopravnog tijela tužiteljice su odgovorile podnescima od 6. studenog 2023. u kojima nisu prigovarale pasivnoj legitimaciji, štoviše izričito navode da su vlasnice predmetne parcele te da su na istoj postavile kamp kućicu, nadstrešnicu, betonski plato, limenu šupu i kemijski WC.

15. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod kontekst gore citiranih pravnih normi, Sud nalazi da je osporavana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što tužiteljice prigovorima iznijetim u tijeku ovog spora nisu dovele u sumnju. Sud u cijelosti prihvaća argumentaciju tuženika iznijetu u obrazloženju pobijanog akta, i odgovoru na tužbu, budući iz stanja spisa proizlazi da objekti koji su opisani u osporenom rješenju i Zapisniku te prikazani na fotografijama u privitku Zapisnika predstavljaju građevine u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole.

16. Prvenstveno valja naglasiti da se objekti izgrađeni na parceli tužiteljica ne mogu se podvesti pod tip građevine koja se na temelju odredbi Pravilnika (čl. 4. st. 1.) može graditi bez građevinske dozvole. Naime, takve bi se građevine - bez građevinske dozvole, ali na temelju glavnog projekta - mogle graditi samo pod uvjetom da je riječ o pomoćnoj građevini koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. Međutim, budući da predmetna nekretnina ne predstavlja građevnu česticu niti na istoj egzistira "postojeća građevina" u smislu čl. 3. st. 1. tč. 23. Zakona o gradnji, to navedena odredba nije primjenjiva, te se stoga gradnji opisanih građevina moglo pristupiti samo na temelju građevinske dozvole odnosno s istom izjednačenog akta sukladno ranije važećim propisima, a kako to ispravno navodi tuženik u odgovoru na tužbu.

17. Glede navoda iz tužbe da je limena građevina tlocrtnih dimenzija 2,20 x 1,10 m u stvari mobilna kamp kućica valja istaknuti kako pobijanim rješenjem nije naloženo uklanjanje kamp kućice koja se, prema foto dokumentaciji sačinjenoj tijekom nadzora, nalazi ispod nadstrešnica, dok se sporna limena građevina nalazi pored kemijskog WC- a.

Nadalje, a suprotno navodima iz tužbe, polazeći od stanja prikazanog na fotografijama, drvena nadstrešnica na 9 drvenih stupova tlocrtnih dimenzija 5,20 x 6,00 m, s dvostrešnim krovištem, na betonskom platou tlocrtnih dimenzija 5,20 x 3,75 m, visine od 10 do 30 cm ne može se podvesti pod građevinu namijenjenu biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru odnosno građevinu namijenjenu držanju stoke i drugih životinja iz ranije citiranih odredbi čl. 2. st. 1. tč. 16. i 18. Pravilnika.

18. Što se tiče navoda da bi zatečene izvedbe trebalo prosuđivati kroz prizmu agrotehničkih mjera prema odredbama ZPZ-a, valja prije svega navesti da agrotehničke mjere, prema čl. 2. tč. 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (NN br. 22/19) predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.

Imajući u vidu prethodno spomenutu definiciju, s jedne strane, te utvrđeno stanje stvari na terenu, s druge strane, očito je da se predmetne građevine ne mogu podvesti pod ovaj pojam.

19. Sud nalazi neosnovnim prigovor promašene pasivne legitimacije budući da iz stanja spisa proizlazi da su tužiteljice stvarne vlasnice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i investitori predmetnih građevina.

20. Također, neosnovano tužiteljice prigovaraju nadležnosti tuženika obzirom da iz svega ranije izloženog jasno proizlaze da se u konkretnom slučaju ne radi o građenju koje bi bilo u nadležnosti komunalnog redara.

21. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

22. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 17. siječnja 2025.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 5. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljica Morenu Pajkoviću, odvjetniku u Rijeci, Ante Starčevića 5 protiv

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2