Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Posl. broj P- 504/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Maji Vukmir u pravnoj stvari tužitelja OO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Hrvoju Elezu, odvjetniku u Kaštel Sućurcu, protiv tuženika GRAD KAŠTELA iz Kaštel Sućurca, Braće Radić 1, OIB:08727843572, zastupan po pun. Zoranu Mimici odvjetniku u Splitu, radi ispravka uknjižbe, nakon glavne rasprave održane dana 09. prosinca 2024. god. u prisutnosti tužiteljice sa punomoćnikom i zamj. pun. tuženika Hrvoja Bilića odvj. u Splitu, na ročištu za objavu presude dana 17. siječnja 2025. godine

presudio je

I. Odbija se glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

" Ispravlja se upis izvršen od strane Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Lukšiću, Zemljišno-knjižni odjel, u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišne knjige (Z-1654/2008/7361) za k. o. [katastarska općina] na raspravi održanoj 05.12.2016. godine na kat. čest. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta izgrađeno zemljište 3m2 i dvorišna zgrada 7m2, ukupne površine 10 m2, (stari broj kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) protiv kojega je tužiteljica izjavila prigovor sukladno Sudskom oglasu objavljenom u Narodnim novinama 61/2019 dana 21.06.2019. godine, a koji je odbijen rješenjem Općinskog suda u Splitu, Posebni zemljišnoknjižni odjel u kaštel Lukšiću, Z-27874/2022, od 04.11.2022. godine, a koje rješenje je dostavljeno tužiteljici putem punomoćnika 14.12.2022. godine, i to brisanjem prava vlasništva s imena tuženika Grad Kaštela u cijelosti, uz istovremeni upis tužiteljice za cijelo na kat. čest. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta izgrađeno zemljište 3m2 i dvorišna zgrada 7m2, ukupne površine 10 m2. "

II. Usvaja se podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta izgrađeno zemljište 3m2 i dvorišna zgrada 7m2, ukupne površine 10 m2, pa je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu svog prava vlasništva u zemljišnim knjigama za cijelo na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta izgrađeno zemljište 3m2 i dvorišna zgrada 7m2, ukupne površine 10 m2, uz istovremeno brisanje u cijelosti tog prava s imena tuženika. ¸"

III. Nalaže se tuženiku 15 dana nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.584,91 Eura uvećan za zatezne kamate koje na isti teku od presuđenja do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

obrazloženje:

1. U tužbi se navodi da je tuženik u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišne knjige (Z1654/2008/7361) za k. o. [katastarska općina] na raspravi održanoj pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Kaštel Lukšiću, Zemljišno-knjižni odjel, 05.12.2016. godine upisan za cijelo kao vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta izgrađeno zemljište 3m2 i dvorišna zgrada 7m2, ukupne površine 10 m2, (stari broj kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]). Tužiteljica da je izjavila sukladno Sudskom oglasu objavljenom u Narodnim novinama 61/2019 dana 21.06.2019. godine prigovor protiv upisa prava vlasništva na ime tuženika, a navedeni prigovor je po održanoj raspravi 13.09.2022. godine odbijen rješenjem Općinskog suda u Splitu, Posebni zemljišnoknjižni odjel u Kaštel Lukšiću, Z-27874/2022, od 04.11.2022. godine, a koje rješenje je dostavljeno tužiteljima putem punomoćnika 14.12.2022. godine.

1.1.Tužiteljica da je upisana kao vlasnica za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], (stari broj 702, k. o. [katastarska općina]), a koja nekretnina predstavlja kuću. Do navedene kuće, odnosno njezina katnog dijela prolazi se stepeništem i terasom (kolokvijalno „balatura”) koja je položena na spornoj nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica]. Otac tužiteljice prije upisani CO, još je 1958. godine kupio navedenu kuću s pripadajućom „balaturom” (potvrđeno Zapisnikom Z1654/2008/3352 od 09.01.2012. godine), te je držao u posjedu do svoje smrti te je potom u nasljednički posjed preuzela tužiteljica. Sporna nekretnina je integralni dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], te svojim svojstvima predstavlja pripadak istoj, a ne samostalnu cjelinu kako je identificirana i upisana na ime Grad Kaštela. Nuzgredno, tužiteljica je stekla vlasništvo u međuvremenu i na kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (ugovor u privitku) a koja se koristi istom nekretninom za pristup, iako prednici nisu imali vlasnička i posjedovna prava na spornoj nekretnini, već samo vršili pravo služnosti uz odobrenje prednika tužiteljice na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] kao jedinstvene cjeline. Sama izmjera prije Drugog svjetskog rata prikazuje predmetne nekretnine kao kat. čest. [katastarska čestica], iz čega je razvidno da bi se radilo o kući i dvoru koji je povezan s istom kućom i prati njezinu pravnu sudbinu, te je evidentno da bi predmetna „balatura” bila izgrađena od vlasnika kuće kao pristup katnom dijelu davno i nevezano za bilo kakav upliv, sudjelovanje ili odobrenje lokalne uprave iz bilo kojeg razdoblja.

1.2. Glavnim tužbenim zahtjevom traži ispravak pogrešnog upisa prava vlasništva na ime tuženika i uknjižbu na svoje ime. Također ističe podredni tužbeni zahtjev koji se temelji na utvrđenju prava vlasništva temeljem dosjelosti i uknjižbu istog na ime tužiteljice.

2. Tuženik poriče da bi tužiteljica bila stvarna i isključiva vlasnica i posjednica sporne nekretnine. Prema podacima kojima raspolaže tuženik sporna nekretnina je upisana čitavo vrijeme (još od najstarijeg posjedovnog stanja 1958. god.) kada je provedena reambulacija, a ranije i novo mjerenje obavljeno 1955. do 1956. god., u posjedovnom listu kao općenarodna imovina koja se nalazi unutar granica građevinskog područja (u staroj jezgri), pa je u tom smislu sud osnovano utvrdio tuženika kao vlasnika i odbio prigovor tužiteljice kojega je iznijela u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišne knjige. U odnosu na podredni tužbeni zahtjev poriče da bi ona vlasništvo stekla originarnim putem – dosjelošću, jer da u tužbi za isto ne nudi nikakve dokaze.

3. U dokaznom postupku pregledana je dokumentacija u spisu, proveden očevid sa vještakom geometrom koji je izradio pisano vještvo, saslušana tužiteljica i svjedoci.

4. Glavni tužbeni zahtjev nije osnovan, dok podredni jest.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice (glavni) za utvrđenje pogrešnim predmetnog zemljišnoknjižnog upisa te za ispravak tog upisa na način da se kao vlasnica predmetnih nekretnina upiše tužiteljica. Tužiteljica je svakako Rješenjem Opčinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Kaštel Lukšiću Z-27874/22 od 04. studenog 2022. god. upućena da svoaj prava ostavruje u parničnom postupku podnošenjem tužbe na ispravak, a nakon što joj je odbijen prigovor u tom postupku

6. Stoga, predmet spora valja razmotriti u svijetlu odredbi čl. 205 i čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 – dalje: ZZK).

6.1. Prema čl. 205. st. 1. ZZK zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

6.2. Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (čl. 205. st. 3. ZZK).

6.3. Prema odredbi čl. 150. st. 1. ZZK nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

7. Iz odredbi čl. 205. st. 1. i st. 3., a u vezi s odredbom čl. 150. st. 1. ZZK nedvojbeno proizlazi da kad se tužba za ispravak podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud u ispravnom postupku dopustio i proveo određeni upis (o čemu se u konkretnom slučaju radi) tužbom za ispravak se može zahtijevati brisanje upisa provedenog u ispravnom postupku i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. .

8. U smislu navedenog kao jedna od ključno odlučnih činjenica za ishod spornog odnosa među strankama povodom egzistirajućeg tužbenog zahtjeva ukazuje se činjenica da tužiteljica u zemljišnoj knjizi nije bila upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina prije provedbe rješenja donesenog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige i upisa na tuženika, a niti su to bili njeni pravni prednici. Navedeno proizlazi iz Zapisnika 05.12.2016. u povodu preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a na kojem je uvidom u popisni list br. 5838 utvrđeno je da je Općenarodna imovina evidentirana posjednikom za cijelo na kat. čest. [katastarska čestica] (koja odgovara kat. čest. [katastarska čestica] sukladno ranijoj izmjeri), te je pregledom posjedovnog lista br. 1112 k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je kao posjednik na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana općenarodna imovina. Također je pregledom uz odgovor na tužbu dostavljenom povijesti promjena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prije nove izmjere, utvrđeno daje čest. zem. [katastarska čestica] površine 10 m2 upisana kao Općenarodna imovina još od najstarijeg posjedovnog stanja 1958. god. temeljem provedene reambulacije i i dijelom novog mjerenja obavljenog 1955- 1956.

9. Dakle, kada tužiteljica u zemljišnoj knjizi nije bila upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina te kako ona nije niti univerzalni građansko-pravni sukcesor ranijeupisanog vlasnika, onda je već iz tog razloga neosnovan njezin zahtjev za uspostavu ispravak zemljišnoknjižnog stanja na način da se tužiteljicu upiše kao vlasnicu predmetnih nekretnina. Stoga je tužiteljica u ovoj parnici, na koju je upućen navedenim rješenjem Općinskog suda u Splitu od 04.11.2022., bila dužna tužbeni zahtjev postaviti u smislu odredbe čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, dalje: ZZK), u vezi s odredbom stavka 3. istog članka na način da se naloži ispravak upisa u zemljišnoj knjizi koji će imati učinak od časa kad je bio zahtijevan upis koji je ispravljen, što podrazumijeva da se ispravak provede na način da se vrati upis vlasništva za korist općenarodne imovine koja je bila upisana kao vlasnica u trenutku kada je zahtijevan upis koji se ima ispraviti.

10. Osim toga, Provedbom rješenja zemljišnoknjižnog suda broj Z- 1654/2008/7361 nije došlo do pogrešnog upisa u smislu odredbi zemljišnoknjižnog prava jer je upis proveden sukladno nalogu iz rješenja na temelju kojeg je upis određen, pa stoga niti ne postoje uvjeti za podnošenje tužbe za ispravak, bez obzira što je zemljišnoknjižni sud odbio prijedlog tužiteljice za ispravak pogrešnog upisa i uputio istu da svoje pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak, a sve s obzirom da se tuženica nije suglasila sa provođenjem ispravka.

11. Slijedom navedenog glavni tužbeni zahtjev nije osnovan, pa ga je valjalo odbiti.

12. Podredni tužbeni zahtjev temelji se na tvrdnji tužiteljice da je dosjelošću stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine.

13. U smislu odredbi čl. 159. st. 1. ZVDSP-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari. Pri tome, samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 3. ZV-a), odnosno duplo ukoliko se radi o stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe (čl. 159. st. 3.). Sukladno odredbi čl. 160. st. 2. u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao samostalni, zakoniti, pošteni i istiniti odnosno barem kao pošteni posjednici.

13.1. Sukladno odredbi čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

13.2. Prema odredbi članka 129. stavka 1. ZVDSP-a kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (članak 130. stavak 1. ZVDSP-a). Radi se o originarnom (izvornom) načinu stjecanja prava vlasništva.

14. Na očevidu održanom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke sud se uvjerio, a vještak utvrdio da mjesto prijepora u naravi predstavlja aneks uz dvije stambene građevine a koji u naravi povezuje kamenim stubištem i spremom uz stubište, balaturom te objekte. Preko predmetnog kamenog stubišta ulazi se u oba objekta koja su položena u odnosu na stubište sa južne i sjeverne strane. Pristup na prvi kat južnog objekta moguće je jedino preko predmetnih kamenih skala i predstavlja neodvojivi dio južnog objekta. uz stubište neposredno s južne strane, ispod balature nalazi se manje spremište koje je također koristi tužiteljica i predstavlja neodvojivi dio objekta s južne strane.

14. Sve navedeno vještak je prikazao na skici vještva, te je vidljivo da su nekretnine sa južne i sjeverne strane stubišta kuće, označene kao čest. zem. [katastarska čestica], dok se iz fotografija slikanih na očevidu i priloženih uz vještvo vidi da je ulaz u prostor na katu kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] moguć jedino i isključivo preko stepenica i tzv. "balature", kojom "balaturom" su povezani objekti odnosno katovi objekata na čest. zem. [katastarska čestica].

15. Nije sporno da bi kuća na čest. zem [katastarska čestica] predstavljala staru obiteljsku kuću tužiteljice, a istu je tužiteljica stekla temeljem Rješenja o nasljeđivanju iza pok. oca HO O- 1702/14 javnog bilježnika u Splitu Ante Šuško, dok je danas prema priloženom z.k. izvatku tužiteljica uknjižena i kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k.o,. Kaštel Sućurac, temeljem Kupoprodajnog ugovora od 22.11.2021. zaključenog sa TO i O kao prodavateljima.

16. Na okolnosti trajanja i kakvoće posjeda predmetne nekretnine saslušani su svjedoci.

16.1. Svjedok ĐO naveo je da živi u blizini predmetne nekretnine, par kuća niže od kuće tužiteljice te da su tužiteljica i on se zajedno takoreći odgojili i kao djeca se skupa igrali, često i ovdje gdje je danas predmet spora. Navodi da se radi o jednim stepenicama koje vode na balaturu kuće tužiteljice, a kojima su pravo prolaza i ulaza u kuću imali vlasnici kuće koja se nalazi lijevo, gledano sa ulice u pravcu balature. Kuća desno od balature je od tužiteljičine obitelji i oni su uvijek koristili cijelu tu balaturu i šupu koja se nalazi ispod nje. Susjedi lijevo imali su samo pravo stepenicama proći za ući u kuću jer im je to bio jedini ulaz. Ovu šupu koja je ispod balature da je koristio još djed tužiteljice, C, koji je tu držao bačve vina, kasnije su tu držali razne stvari pa tako i vesla, mreže, pente i sve vezano za brod i ribolov jer se brat tužiteljice bavi ribolovom. Nitko drugi nikada da nije polagao pravo na ove nekretnine niti dolazio, a niti bi ih mogao koristiti jer su vezane sa kućom tužiteljice. Dodaje da je danas ova kuća s lijeve strane balature vlasništvo tužiteljice jer ju je kupila od prijašnjeg vlasnika.

16.2. Svjedokinja SO navela je da je susjeda tužiteljici u predmetnoj kući i da je doselila 1971. kao dijete, te se tako družila s tužiteljicom i njenim bratom, Kuća u koju su ona i obitelj doselili je doslovno 10 koraka od kuće tužiteljice, ona je spojena sa kućom do čijeg kata vode sada sporne stepenice s time da je njena kuća prva u nizu do same ulice. Ispod balature do koje vode ove stepenice nalazila se i još uvijek je šupa. Tu šupu je koristio djed tužiteljice, C koji je radio vino i tu je držao sve što mu treba za preradu vina pa je to bila kao mala konobica. Kasnije se otac tužiteljice, a zatim i brat bavio ribolovom pa su tu držali sve potrebno za ribolov i sve vezano za brod. Stepenice koje vode do kuće koja je u produžetku njene da su bile zajedničke za tu kuću i kuću tužiteljice kojima su se penjali na kat, s time da je balaturu koja spaja te kuće koristila samo obitelj tužiteljice. Susjedi lijevo imali su samo pravo prolaza stepenicama jer drugog načina za ući na kat nisu imali. Pojašnjava da je ista situacija i u njenoj kući, u prizemlje da ulaze sa ulice, ali za popeti se na kat ne postoje unutarnje stepenice već i moraju ići okolo sa sjeverne strane jer su im stepenice praktički u dvorištu susjeda, a nalijepljene na njihovu kuću. Naime, takva je prije bila gradnja u dalmatinskim mjestima tako da se u svaki kat kuće ulazilo odvojeno, u prizemlju su u principu bile konobe ili kuhinje, a negdje čak i štale za tovare, a na katu se spavalo. Ova kuća do koje vode predmetne stepenice da je sada u vlasništvu tužiteljice jer ju je ona kupila. Danas te stepenice i balatura povezuju dvije kuće tužiteljice i nitko ih drugi ne koristi, niti ih može koristi, a isto tako i šupu koju su oduvijek koristili samo članovi obitelj tužiteljice.

16.3. Svjedoci su iskazivali logično, istovjetno, životno i uvjerljivo, a njihovi su iskazi u suglasju sa ostalim provedenim dokazima, pisanom dokumentacijom i opažanju suda na samom očevidu kao i vještvu vještaka geometra, te iskazom tužiteljice, pa ih sud u cijelosti prihvaća.

17. Saslušana je i tužiteljica koja je iskazala da je kuću u [adresa] kupio njen otac 1958. prije nego sam se ona rodila i u toj kući su živjeli svi zajedno, baka djed, otac, mama te njene dvije sestre i brat a ona da je najmlađe dijete. U ovoj šupi koja je ispod balature njen djed da je držao bačve za vino i sve što mu je trebalo zaraditi vino, obzirom da je imao vinograd u Sućurcu. Kasnije su njen otac i brat držali stvari za ribolov jer su se s time iz hobija bavili i to im je bila strast. Tako da su imali brod pa su tu držali mreže, osti, pente, sve što je potrebno za brod. Kuća što je odmah nasuprot njihove, a veže je balatura bila je vlasništvo obitelji ZO, H i ZO. Njena majka je na ovoj balaturi sušila robu i da bi ju teta ZO znala pitati može ili i ona tu prostrijeti robu kada se njihova osuši. Stoga da je još i tada zaključivala kako obitelj ZO ne polaže prava vlasništva na balaturu i stepenice s time da su uvijek s njima bili u dobrosusjedskim odnosima. Ovim stepenicama su oni ulazili na kat svoje kuće, s time da je tek kasnije, kada je kupila tu kuću vidjela da su oni napravili i unutarnje stepenice kojima mogu pristupiti na kat. Obitelj ZO je prodala tu kuću nekim ljudima, obitelj T, a od njih ju je ona otkupila prije tri godine. Nitko drugi nije nikada koristio balaturu i šupu osim njene obitelji, a niti bi to mogao, a stepenice su ranije koristili vlasnici kuće lijevo za pristup katu kuće, ali su imali samo pravo prolaza njima dok su iste uvijek pripadale kući obitelji tužiteljice.

18. Iz iskaza svjedoka i tužiteljice u vezi sa ostalim provedenim dokazima proizlazi da bi obitelj tužiteljice bila u samostalnom i nesmetanom posjedu sporne nekretnine od 1958. god., da ih nitko nikada nije u istome ometao ili polagao prava na njega, da Grad Kaštela nije, a niti njegov prednik, vršio nikakava vlasnička prava na predmetnoj nekretnini, te da predmetna nekretnina u naravi stepenice i "balatura" – balkon-mostić između katova dvije kuće, preko kojeg se u iste ulazi, a svojstven staroj dalmatinskoj gradnji, služe i u neodvojivoj su vezi sa objektima na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da ih nitko osim vlasnika tih objekata, odnosno onoga tko k njima dolazi niti ne može, a niti ima razloga koristiti.

19. Slijedom navedenog zaključuje se da je tužiteljica osobno i posvojim prednicima dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine, pa je podredni tužbeni zahtjev usvojen i odlučeno je kao u izreci.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a i tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika. Kako je tužiteljica uspjela sa podrednim tužbenim zahtjevom, sud smatra da joj pripada naknada parničnog troška u cijelosti.

20.1. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to: za sastav tužbe -100 bodova, za sastav podnesaka od 27.04.2023. i 17.07.2024. po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 06.09.2023., 17.05.2024. i 09.12.2024. po 100 bodova, ukupno 600 bodova, pomnoženo sa 2,00 eura koliko iznosi vrijednost boda daje 1.200,00 eura, uvećano za trošak očevida u iznosu od 331,81 euro i sudskih pristojbi od 2 x 26,55 eura, daje sveukupno 1.584,91 euro, pa je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Splitu, 17. siječnja 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika