REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 82-PN-115/2023-45
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vanesi Peruzović Čuić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Škunci, odvjetniku u Zaprešiću, Ulica Kardinala Alojzija Stepinca 2, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 4. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 17. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju BU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 4.645,29 eur zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana donošenje prvostupanjske presude pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena , a od 01.01.2023. godine pa o isplate po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena , kao i da tužitelju plati pripadajući parnični trošak također s zakonskom zateznom kamatom obračunatom po istoj stopi od donošenja prvostupanjske presude do isplate , sve u roku od 15 dana.“
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. Zagreb koji je sa tuženikom imao sklopljen ugovor o osiguranju za osiguranje teško bolesnih stanja za svoje radnike, policu broj [broj police]. Nadalje navodi da je 7. veljače 2019. kao vozač autobusa pretrpio moždani udar s trajnim funkcionalnim poremećajem koji je kod njega izazvao trajne posljedice zbog čega je nesposoban za rad i ima otežanu funkciju ruku i nogu. Slijedom navedenog, predlaže da sud presudom naloži tuženiku da mu isplati štetu po ugovorenoj polici osiguranja u iznosu od 4.645,29 eur (35.000,00 kn) sa zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate i uz naknadu parničnog troška.
2. Tuženik priznaje da je tužitelj pretrpio moždani udar te ne osporava postojanje pasivne legitimacije no osporava osnovu i visinu zahtjeva te predlaže isti odbiti.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u dopise, prijavu štete, medicinsku dokumentaciju, Dodatak za osiguranje teško bolesnih stanja, policu osiguranja te privitke polici i rješenje HZMO te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr Željku Bočini koji je i saslušan.
4. Na osnovu provedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP)) utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete.
6. Nema spora o tome da je tužitelj 17. veljače 2019. pretrpio moždani udar te da je njegov poslodavac Zagrebački električni tramvaj d.o.o. za razdoblje od 1. listopada 2018. pa do 1. travnja 2019. imao kod tuženika zaključenu policu osiguranja od teško bolesnih stanja (TBS) broj 078700033205.
7. Sporno je da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti u smislu čl. 3. st. 3. toč. 3. Dodatka za osiguranje teško bolesnih stanja uz polici osiguranja osobe od posljedica nesretnog slučaja.
8. Naime, prema navedenoj odredbi teško bolesno stanje u smislu navedenog Dodatka polici je, između ostalog, i moždani udar s trajnim funkcionalnim poremećajem koji ugrožava osnovne životne funkcije a koje se manifestiraju pri govoru, gutanju, otežanom hodanju, samostalnom hranjenju, oblačenju.
9. U odnosu na navedene sporne i odlučne okolnosti proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr Željku Bočini koji je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da se kod tužitelja radi o moždanom udaru s trajnim funkcionalnim poremećajem (otežano hodanje) zbog čega mora trajno ulagati pojačane napore u svakodnevnim životnim aktivnostima.
10. Povodom prigovora tuženika, vještak je u očitovanju na ročištu održanom 17. veljače 2022. naveo da je nepobitno da je kao posljedica moždanog udara kod tužitelja zaostao trajni funkcionalni poremećaj u vidu pareze (djelomične oduzetosti noge) koji dovodi do šepanja odnosno otežanog hoda tužitelja što ga limitira u svakodnevnim životnim aktivnostima i to doživotno no da tužitelju nije potrebna pomoć u obavljanju osnovnih životnih aktivnosti. Istaknuo da tužitelju nisu ugrožene osnovne životne funkcije već se radi samo o otežanom hodu. Zaključno je istaknuo da tužitelj ima teški funkcionalni poremećaj ali da se kod tužitelja ne radi o teško bolesnom stanju obzirom da mu za osnovne životne funkcije uključujući i hod nije potrebna odnosno neophodna tuđa pomoć.
11. U očitovanju na ročištu održanom 18. siječnja 2024. vještak je ponovio da je kod tužitelja uslijed pretrpljenog moždanog udara došlo do pareze odnosno djelomične oduzetosti lijeve noge što se manifestira otežanim hodom odnosno kretanjem što nepobitno predstavlja trajni funkcionalni poremećaj koji tužitelja limitira u svakodnevnim životnim aktivnostima, dakle, doživotno mu je oštećena funkcija kretanja. Pritom vještak ne može procijeniti da li navedeni funkcionalni poremećaj ugrožava i osnovne životne funkcije tužitelja jer iz Dodatka za osiguranje teško bolesnih stanja nije jasno o kojoj se životnoj funkciji i funkcijama radi. Naime, radi se o doživotnom odnosno trajnom poremećaju kretanja i s tog aspekta se ne bi radilo o teško bolesnom stanju jer tužitelju nije potrebna tuđa pomoć niti njega druge osobe, a pored toga nije riječ o funkcionalnom poremećaju ili ispadu radi kojeg bi tužitelj bio životno ugrožen. Zaključno navodi da svaki moždani udar ne predstavlja teško bolesno stanje.
12. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje ocjenjujući ga objektivnim i izrađenim u skladu sa pravilima struke osobito imajući u vidu argumentirano usmeno očitovanje.
13. Tako je temeljem nalaza i mišljenje vještaka utvrđeno da se kod tužitelja radi o trajnom funkcionalnom poremećaju u vidu pareze koji dovodi do šepanja odnosno do otežanog hoda ali i to da tužitelju nisu ugrožene osnovne životne funkcije pa niti da mu je zbog takvog stanja potrebna pomoć ili njega druge osobe.
14. Imajući u vidu da teško bolesno stanje u smislu Dodatka za osiguranje teško bolesnih stanja uz policu osiguranja osobe od posljedica nesretnog slučaja (čl. 3. st. 3. toč. 3.) predstavlja moždani udar s trajnim funkcionalnim poremećajem koji ugrožava osnovne životne funkcije a da je, kao što je već rečeno, temeljem nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da takav funkcionalni poremećaj ne ugrožava osnovne životne funkcije tužitelja, to proizlazi da izostaje kumulativno ispunjenje pretpostavki koje bi opravdavale predmetni zahtjev za isplatu po polici osiguranja.
14.1. Valja uputiti na utvrđenje vještaka kako svaki moždani udar ne predstavlja teško bolesno stanje te ponoviti da je kod tužitelja kao posljedica pretrpljenog moždanog udara zaostao trajni funkcionalni poremećaj, međutim, isti niti ugrožava osnovne životne funkcije tužitelja a niti mu je zbog tog poremećaja potrebna pomoć i njega druge osobe odnosno nije mu potrebna tuđa pomoć prilikom kretanja.
15. Provođenje dokaza saslušanjem tužitelja ukazuje se nesvrsishodnim i nepotrebnim obzirom da je odlučne činjenice u ovom sporu bilo moguće utvrditi jedino temeljem vještačenja jer se radi o utvrđivanju činjenica za koje je potrebno stručno znanje a ne subjektivan dojam stranke.
16. Slijedom navedenog, a kako nije utvrđeno postojanje osnove za dosuđenje, tužbeni je zahtjev odbijen te je odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 17. siječnja 2025.
Sudac:
Vanesa Peruzović Čuić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa te presude.
DNA.
- punomoćniku tužitelja
- tuženiku
