REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Posl.br. Psp-30/2024-106

(ranije: Psp-48/2019)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Saša Anđelković, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženice EN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ana Glowatzky Sesar, odvjetnica iz Zagreba, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tužitelja osobno, punomoćnika tuženice i tuženice osobno, 17. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženica smetala tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina koje u naravi predstavljaju:

- 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-1)- poslovni prostor – garaža, koji se sastoji od jedne prostorije, ukupne površine 12,50 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] – [adresa], ukupne površine 302 m2, odnosno izgrađeno zemljište površine 11 m2, dvorište površine 97 m2 te stambena zgrada, [adresa], površine 194 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. [broj poduloška] kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu,

- 4. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) – poslovni prostor – garaža, koja se sastoji od jedne prostorije u dvorištu lijevo, površine 12,50 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] - [adresa], ukupne površine 302 m2, odnosno izgrađeno zemljište površine 11 m2, dvorište površine 97 m2 te stambena zgrada, [adresa], površine 194 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. [broj poduloška] kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu,

na način da je 18. travnja 2018. počela vršiti građevinske radove na krovu istih.

2. Zabranjuje se tuženici ubuduće smetanje posjeda opisano u točci 1. izreke ovog rješenja, ili slično smetanje posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici troškove postupka u iznosu od 447,65 Eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. siječnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 10. svibnja 2018. podnio ovom sudu tužbu zbog smetanja posjeda te je postupajući po rješenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Psp-67/2018-2 od 14. svibnja 2018., a kojim je tužba vraćena tužitelju na ispravak i dopunu, u podnesku od 22. svibnja 2018. uredio tužbu i tužbeni zahtjev. Tužitelj u bitnom navodi kako je tuženica u više navrata s krova garaža u suvlasništvu i u isključivom posjedu tužitelja uklonila i otuđila određene stvari te 18. travnja 2018. započela izvođenje određenih građevinskih radova na garažama u vlasništvu tužitelja, a izvođenje kojih je prestalo nakon prijave nadležnoj policijskoj postaji te Ministarstvu graditeljstva, Upravi za inspekcije. Navodi kako su predmetne garaže upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj poduloška] i 4 kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao vlasništvo tužitelja slijedom čega predlaže sudu donošenje rješenja kojim se utvrđuje da je tužena smetala tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu spornih nekretnina opisanih na način da je 18.04.2018. započela vršiti građevinske radove na krovu istih te da joj se zabrani ubuduće takvo ili slično smetanje sve uz naknadu troškova postupka tužitelju.

2. Tužitelj je naknadno u podnesku od 14. listopada 2019. preinačio tužbu na način da je u tužbenom zahtjevu dodatno naveo "kako su građevinski radovi izvedeni na način da je među inim zacementirala dio krova u širini od 40 cm i dužini od oko 5 m", a čemu se tuženica usprotivila ističući prigovor prekluzije za preinaku tužbe s obzirom na to da u prvotno podnesenoj tužbi kao niti nakon što mu je ista vraćena na ispravak tužitelj nije odredio koje je to građevinske radove tužena izvela, a što je bio dužan i što mu je bilo poznato te je stoga tužitelj povukao tužbu u tom dijelu i ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva kako je specificiran u podnesku od 22. svibnja 2018.

3. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe u cijelosti te ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije, prigovor promašene pasivne legitimacije i prigovor prekluzije. Navodi kako tužitelj nije u posjedu predmeta spora – terase u prizemlju s južne strane zgrade za koju terasu tužitelj navodi da predstavlja krov garaže. Ističe kako tužitelj nikada na predmetnom dijelu nekretnine nije vršio posjedovne čine budući da je riječ o dijelu zgrade na koju je jedino moguć pristup iz stana u prizemlju koji je u vlasništvu tuženice te je tuženica isključiva posjednica predmeta spora dok su prije nje isključivi posjednici bili vlasnici stana u prizemlju, odnosno najmoprimci koji su temeljem Ugovora o najmu koristili stan u prizemlju. Navodi kako premda isto nije odlučno za postupak koji se vodi zbog smetanja posjeda, a u kojem se ne odlučuje o pravu na posjed ili pravnom temelju posjeda, osporava da bi tužitelj bio vlasnik predmetnih garaža kada isti ima tek predbilježbu prava vlasništva na jednom dijelu istih, a što da je razvidno iz priloženih zk izvadaka. Tuženica ujedno ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da nije izvršila niti jednu radnju koja je navedena u tužbi, odnosno da nije jasno kada je i na koji način tj. kojim radnjama izvršeno smetanje posjeda kada tužitelj u tužbi nije naveo iste. Ističe kako nikakve stvari koje bi predstavljale vlasništvo tužitelja tuženica nije otuđila, uklonila ili uništila budući da su se u trenutku kupoprodaje i stupanja u posjed stana u prizemlju i pripadajuće mu terase nalazile stvari isključivo vlasništvo ranijeg korisnika stana – najmoprimca, odnosno ranijeg vlasnika stana u prizemlju te da je tužena prilikom stupanja u posjed stana s pripadajućom terasom zadržala dio stvari koje su ostale od ranijeg vlasnika dok je dio stvari uklonila u listopadu 2017. prilikom vršenja adaptacije stana. Navodi kako je upravo od strane tužitelja vršeno konstantno smetanje posjeda terase te je prvo izvršeno 05. siječnja 2018. na način da je tužitelj pristupio na terasu tužene i postavio dasku za jedrenje kojom prilikom se ista poslužila institutom samopomoći i istu uklonila u hodnik zgrade bez da je zatražila sudsku zaštitu. Od prvog počinjenja smetanja posjeda od strane tužitelja 05. siječnja 2018. stvari tužitelja nisu postojale na terasi, a niti je istu tužitelj koristio. Navela je kako je tužitelj ponovno 22. siječnja 2018. postavio dasku za jedrenje na terasu tuženice i pritom je zavezao lancima te se 14. veljače 2018. tužena ponovno poslužila samopomoći bez da je tražila sudsku zaštitu i navedenu dasku položila u dvorište zgrade na isto mjesto gdje je daska i ranije stajala. Ističe kako je tužitelj 30. travnja 2018. izvršio novo smetanje posjeda na način da je s terase uklonio zaštitnu željeznu ogradu, a koje smetanje je predmet postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Osporava da bi na terasi vršila bilo kakve građevinske radove, a posebno one za koje ne bi ishodila odgovarajuće građevinske dozvole. Vidljivo je da se tužitelj 04. svibnja 2018. obratio građevinskoj inspekciji s određenim zahtjevom (unatoč činjenici da je tuženica s radovima započela 18. travnja 2018.). Slijedom navedenog, predlaže tužbu odbaciti kao nepravovremenu, podredno predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz naknadu troška postupka tuženici.

4. Tužitelj u odgovoru na navode iz odgovora na tužbu ističe da se nalazi u posjedu spornih garaža temeljem ugovora o kupoprodaji, a budući da su garaže odvojene od same stambene zgrade to je tužitelj vlasnik svega što se nalazi na i ispod garaža, a i da je sama tuženica priznala da se tužitelj nalazio u posjedu garaža jer je ista u više prigoda s garaža uklanjala određene stvari. Stan tuženice u dijelu koji gleda na garaže ima postavljen francuski prozor na mjesto gdje su bila dva prijašnja prozora, a koji prozor ne predstavlja vrata za izlazak na terasu jer je isti preuzak da bi se smatrao vratima te postoji visinska razlika između razine poda u stanu i krova garaža. Suvlasnici predmetne zgrade kao i susjedi okolnih zgrada su bili upozoravani da se na garaže nije smjelo penjati niti na istima boraviti jer se radi o starim garažama s krovovima u lošem stanju te su se tako i ponašali poštujući vlasništvo tužitelja koji je održavao iste u prikladnom stanju. Prijašnji vlasnik nekretnine VN nije mogao prenijeti na tuženicu prava koja nije imao budući da nikada nije bio u posjedu terase.

5. Rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-1035/2022 od 18.01.2023. ukinuto je rješenje Općinskog suda u Sesvetama posl. br. Psp-48/2019 od 28.10.2022. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u prijedlog za upis prava vlasništva od 28. travnja 2017. (list 3 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 02. veljače 2011. (list 4 i 5 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 29. ožujka 2010. (list 6 i 7 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 14. svibnja 2007. (list 8 i 9 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Z-22819/17 od 17. svibnja 2017. (list 10 i 11 spisa), izvadak iz knjige položenih ugovora (list 12 i 13 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 14 spisa), kopija katastarskog plana (list 15 spisa), Porezno rješenje (list 16 spisa), izvadak iz knjige položenih ugovora – povijesni prikaz (list 17 i 18 spisa), potvrdu MUP-a - PU Zagrebačka od 19. veljače 2018. (list 19 spisa), potvrdu MUP-a - PU Zagrebačka od 05. ožujka 2018. (list 20 spisa), potvrdu MUP-a - PU Zagrebačka od 23. veljače 2018. (list 21 spisa), potvrdu MUP-a - PU Zagrebačka od 02. svibnja 2018. (list 22 spisa), prijavu Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja od 04. svibnja 2018. (list 23 spisa), zk izvadak (list 30-33, 37-39 spisa), Ugovor o kupoprodaji od 14. travnja 2017. (list 42-46 spisa), potvrda MUP-a-PU Zagrebačka od 26. siječnja 2018. (list 46 spisa), potvrda MUP-a- PU Zagrebačka od 07. svibnja 2018. (list 47 spisa), potvrda MUP-a-PU Zagrebačka od 08. siječnja 2018. (list 48 spisa), fotografije (list 69-74 i 146-147 spisa), presliku tužbe u predmetu posl. br. Psp-72/2018 od 25. svibnja 2018. (list 79 i 80 spisa), dopis Državnog inspektorata RH, građevinska inspekcija od 05. prosinca 2019. (list 98-101 spisa), proveo je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke (prijepis zapisnika na listu 90 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing.građ. Daria Šerera, Ing ekspert d.o.o. (list 102-133 spisa), dopuna nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing.građ. Daria Šerera od 132. srpnja 2020. (list 158-165) te je isti saslušan na ročištu od 15. lipnja 2021. (list 176 spisa), izvršen je uvid u arhivski nacrt terase (list 148 spisa), proveden je dodatni očevid na licu mjesta (prijepis zapisnika na listu 226-228), saslušao je svjedoke ON (list 226 i 227 spisa), KN (list 227 spisa), te je saslušao tužitelja i tuženicu kao stranke u postupku.

7. U ponovljenom postupku saslušani su svjedoci BN (list 302 i 303 spisa), IN (list 301 i 302 spisa), CN (list 333 i 334 spisa), MN (list 334 spisa), ZN (list 335 spisa), Ć (liost 336 spisa).

8. U postupku nije proveden dokaz saslušanjem predložene svjedokinje RN obzirom na to da je utvrđeno kako je ista preminula.

9. Sud je primjenom odredbe čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14 i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP) kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odbio dokazne prijedloge stranaka za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka koji nisu saslušani u konkretnom postupku i to stoga što je sud utvrdio, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora.

10. Iz tako provedenog dokaznog postupka sud je ocijenivši sve provedene dokaze zajedno i svaki provedeni dokaz zasebno čl. 8. ZPP-a, utvrdio relevantne činjenice na temelju kojih je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

11. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite na dvije garaže što se nalaze u [adresa]. broj 9, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj poduloška] i 4, a čin smetanja su predstavljali građevinski radovi na krovu navedenih garaža koji su obavljeni 18. travnja 2018.

12. Među strankama nije sporno da je tužiteljica vlasnica stana u prizemlju zgrade na adresi [adresa] u [adresa]. Sporno je da li je tužena izvođenjem građevinskih radova smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne terase-krovu navedenih garaža.

Tuženica je u postupku istaknula prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije te je tvrdila da je tužitelj izgubio pravo na posjedovnu zaštitu jer je protekao rok u kojem se ta zaštita mogla tražiti.

13. Sukladno odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) po kojoj će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

14. Sukladno odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 143/12, 152/14, dalje: ZV), sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a, pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu.

15. Prema odredbi čl. 20. st. 2. ZV-a, samovlasno je smetao posjed onaj tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava. Sukladno odredbi stavka 4. čl. 20. ZV-a, nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda ili drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

16. Odredbom čl. 13. ZV-a propisano je kako je posjed stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda). Odredbom čl. 14. ZV-a propisano je kako se posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari.

17. Odredbom čl. 19. ZV-a propisano je kako posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno (1). Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao (2).

18. Prvi uvjet sudske zaštite posjeda je da posjed bude posljednji mirni posjed. Pri tome nije od utjecaja koliko je mirni posjed trajao, pa dakle trajao on trenutno pruža mu se zaštita kao faktu zajedno sa smetanjem ili oduzimanjem pri čemu nije od važnosti pravo na posjed, pravni osnov posjeda ili savjesnost ili nesavjesnost istog. 19. Iz Ugovora o kupoprodaji zaključenog između PN, ĐN, NN i HN kao prodavatelja i ĆN kao kupca **.**.2011. s ovjerenim potpisima od strane javnog bilježnika Zorana Jelavića iz Zagreba br. OV-1109/11 od 02.02.2011. proizlazi kako istim prodavatelji prodaju svaki svoj suvlasnički dio 67/750 dijela, a kupac kupuje, dva poslovna prostora – garaže, svaka površine 12,5 m2 s kojim su neodvojivo povezani odgovarajući suvlasnički dijelovi nekretnine, ulične stambene zgrade u [adresa], sagrađene na z. k. č. br. [katastarska čestica] što je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U čl. 4. Ugovora je navedeno kako su ugovorne strane suglasne da se kupac nalazi u posjedu nekretnina koje su predmet ugovora.

20. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog između ĆNM kao prodavatelja i ĆN kao kupca od 14.05.2007. s ovjerenim potpisima stranaka od strane javnog bilježnika Jasne Štefčić pod brojem: OV-652/10 od 05.05.2010. proizlazi kako istim prodavatelj prodaje, a kupac kupuje garažu u 134/750 dijela na adresi [adresa] u dvorištu, prva sa lijeve strane zapad/istok te je u čl. 5. Ugovora navedeno kako kupac stupa u posjed kupljene nekretnine odmah.

21. Sporne garaže su upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kao - 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-1)- poslovni prostor – garaža, koji se sastoji od jedne prostorije, ukupne površine 12,50 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] – [adresa], ukupne površine 302 m2, odnosno izgrađeno zemljište površine 11 m2, dvorište površine 97 m2 te stambena zgrada, [adresa], površine 194 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. [broj poduloška] kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, - 4. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) – poslovni prostor – garaža, koja se sastoji od jedne prostorije u dvorištu lijevo, površine 12,50 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] - [adresa], ukupne površine 302 m2, odnosno izgrađeno zemljište površine 11 m2, dvorište površine 97 m2 te stambena zgrada, [adresa], površine 194 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. [broj poduloška] kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

22. Iz Potvrde MUP-a PU Zagrebačka, V. PP Zagreb proizlazi kako je JN **.**.2018. u prijavi navedenoj PP naveo kako isti stanuje na adresi [adresa] te da je prije pola godine u prizemlje doselila g. EN koja je po kupnji stana isti dala adaptirati. S obzirom na to da je isti vlasnik dvaju garaža koje se nalaze u dvorištu zgrade s unutarnje strane, gđa. EN ga je zamolila da kako bi se lakše odvijala adaptacija da na krovovima garaža odlaže građevinski materijal na što je pristao. Tog dana je primijetio u dvorištu u prizemlju stubišta svoju dasku za jedrenje od 3,5 m koja je do tog dana stajala na krovovima garaža. Kada je došao do garaža primijetio je da na istima nema 4 drvena nogara, veliko industrijsko plinsko gorivo, 5-6 drvenih paleta, a što je sve uklonila SN jer je svakom od stanara zgrade stavila u poštanski sandučić pismo u kojem navodi da je prostor na garažama njezino vlasništvo. 28.02.2018. tužitelj JN je podnio istoj PP nadopunu prijave u kojoj je navedeno kako je 12.01.2018. zaboravio prijaviti da se između navedenih stvari koje je prijavio još nedostaju svije ardničke lopate, jedan pijuk i jedne grablje.

23. Iz Potvrde MUP-a PU Zagrebačka, V. PP Zagreb proizlazi kako je14.02.2018. tužitelj zatražio intervenciju policije navodeći da mu je netko prerezao lance i pobacao daske za surfanje po dvorištu. Dolaskom na mjesto intervencije zatečen je tužitelj koji je izjavio da mu je SN poslala pismo u kojem ga obavještava da će toga dana s ploče garaže ukloniti dasku za jedrenje bijele boje te je u 11,00 sati pronašao svoju dasku za jedrenje na podu ispred svoje dvorišne garaže. Pregledom mjesta događaja utvrđeno je da se daska nalazi na podu u dvorištu ispred garaže dok su se na istoj nalazili lanac i dva pokidana lokota dok se na dasci usred pada odvojila crna plastika koja je bila na rubu iste.

Iz potvrde iste PP proizlazi kako je 18.04.2018. tužitelj zatražio intervenciju policije na adresi [adresa] navodeći da susjeda bespravno izvodi građevinske radove. Dolaskom policijskih službenika na adresu zatečen je tužitelj koji je izjavio da nekakvi radnici izvode građevinske radove na krovu tri garaže koje su međusobno spojene, a nalaze se u dvorištu stambene zgrade koje su privatno vlasništvo, da se odvijaju bespravno i da je radnike angažirala EN.

24. Iz prijave gradnje podnesene od strane tužitelja Ministarstvu graditeljstva, Upravnoj inspekciji 04.05.2018. proizlazi kako je isti na adresi [adresa] prijavio gradnju nadstrešnice.

25. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog između EN kao kupca i VN, kao prodavatelja od 14.04.2017. proizlazi kako je ista kupila nekretninu koja u naravi predstavlja stan u prizemlju koji se sastoji od jedne i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 55,67 čm, koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa], 9 Zagreb sagrađena na čest. Br. 2323/26 po novoj izmjeri čest. Br. 7034, k. o. [katastarska općina], nekretnina je upisana u knjigu položenih ugovora Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj [broj poduloška], zk. Ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U čl. 5. Ugovora je navedeno kako opisani stan ima sa svoje južne strane izlaz na terasu, koja se nalazi u neprekinutom i nesmetanom posjedu prodavatelja (prethodno prodavateljeve supruge ČN ) od 21.12.1992. te prodavatelj prenosi svoje pravo posjeda terase na kupca.

26. Iz Potvrde MUP-a PU Zagrebačka, V. PP Zagreb proizlazi kako 23.01.2018. tužena prijavila kako je 05.01.2018. na adresi stanovanja na [adresa] na terasi koja se nalazi ispred dnevnog boravka stana koji je u vlasništvu tužene uočila dasku za surfanje koju je 11.01.2018. premjestila u zajednički hodnik zgrade. 22.01.2018. primijetila je kako je daska za surfanje ponovno stavljena na paletu te ostavljena na terasi koja se nalazi ispred njezinog stana te je tada bila vezana metalnim lancem i lokotom za ogradu. Navedeno je kako je utvrdila da je susjed JN stavio gore navedenu dasku za surfanje.

27. Iz Potvrde iste PP proizlazi kako je 30.04.2018. tužena zatražila intervenciju policijskih službenika navodeći istima da susjed JN izvodi radove na njezinoj terasi na način da je isti skidao željeznu ogradu sa terase. Navela je kako je terasa dio njenog stana te isti nema pravo izvoditi bilo kakve radove na istom, a nakon čega je upućena na privatnu tužbu.

28. Iz Potvrde PP proizlazi kako je 05.01.2018. tužena zatražila intervenciju policijskih službenika navodeći da joj je NN osoba ostavila dasku za surfanje na njezinoj terasi. Dolaskom policijskih službenika na adrseu utvrđeno je da je NN osoba 05.012018. u vremenu od 08,00 do 17,45 h sa dvorišne strane uzela ljestve te na terasu od tužene odložila dasku za surfanje

29. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je 13. studenog 2019. proveo očevid na licu mjesta na adresi [adresa] uz sudjelovanje vještaka građevinske struke dipl.ing. Daria Šerera. Tužitelj je na licu mjesta pokazao kako se u njegovom vlasništvu nalaze prve dvije garaže s južne strane čiji je zid povezan stambenom zgradom dok je treća garaža u posjedu susjeda ZN. Punomoćnica tužene je pokazala da se radi o stanu tužene te da se iz istog izlazi kroz vrata ns terasu koju koristi tužena, koja se nalazi na opisane tri garaže i na njoj se vidi stolić, stolice, lončanice sa cvijećem. Tužitelj je izjavio da je u dogovoru s g. E uredio konstrukciju ravnog krova garaža položivši na nju sloj bitumenskih traka u dva sloja. Susjed ZN je trebao uraditi isto iznad svoje garaže, a između njihovih garaža na konstrukciji ravnog krova ostavljen aje staza širine 40 cm, dužine 5 m te je taj otvoreni dio krovišta tužena zacementirala i to po pravcu iznad druge i treće garaže u smjeru istok-zapad. Konstatirano je na zaspinik da tužena stranka nije kod kuće pa se drvenim ljestvama s dvorišta vještak i sudac uspinju na terasu, tužitelj pokazuje da se na terasi nalaze ploče koje je trebalo postaviti nakon što je susjed uredi dio krov aiznad svoje garaže. Vještak pokazuje da je beton izliven na površini koja se nalazi iznad garaže susjeda ZN.

30. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. Daria Šerera proizlazi kako je izliven beton širine 40cm i dužine 500 cm na dijelu između garaže oznake 2 i garaže oznake 3, ispunio prostor između kulir ploča postavljenih kao završna obloga poda terase iznad garaže oznake 2 i 3., a koji je potrebno odstraniti na način da se ne ošteti prethodno postavljena hidroizolacija od bitumenske ljepenke kako bi se omogućila postava bitumenske ljepenke kao hidroizolacije na betonsku ploču stropa garaža oznake 3. Iz fotodokumentacije terase nad garažama u odnosu na same garaže vidljivo je kako se na terasi nalaze tegle sa cvijećem te ploče. Iz skice terase nad garažama u odnosu na same garaže proizlazi kako je su kao garaže 1. i 2. navedene garaže koje su prema navodu tužitelja njegovo vlasništvo dok je kao garaža oznake 3 naznačena garaža vlasništvo susjeda ZN. Iz skice sa lokacijom izlivenog betona proizlazi kako je betonirani dio širine i dužine 500 cm na spoju garaža oznake 2. i 3.

31. U očitovanju na prigovore na nalaz i mišljenje tuženice vještak je u podnesku od 13. srpnja 2020. te prilikom usmenog saslušanja na ročištu od 15. lipnja 2021. naveo kako je nalaz i mišljenje sačinio prema zadatku suda da identificira garaže prema kopiji plana, iste prikaže na fotografijama i u skici izgleda terase – ravnog krova na garažama u odnosu na same garaže pokaže na skici gdje se nalazi beton i da odgovori na pitanje da li isti smeta uporabi garaže. Prilikom očevida nije bio omogućen pristup iz stana tužene na garaže, izmjera je vršena na improviziran način s drvenih ljestava no da u cijelosti ostaje kod danog nalaza i mišljenja. Naveo je kako on ne može izvršiti preciznu izmjeru već geodeta te da bi se izvršila izmjera trebaju biti otvorene sve garaže, vidjeti gdje su pregradni zidovi, geodeta treba točno snimiti točke, spustiti na kopiju katastarskog plana jer se krovna ploča ne poklapa sa zidovima garaža, odnosno šira je od iste.

32. Uvidom u fotografije koje prileže na listu 146 i 147 spisa vidljivo je kako se dio gdje je izliven beton nalazi iznad treće garaže koja je prema navodima tužitelja u vlasništvu g. ZN. Da je tome tako proizlazi i iz navoda samog tužitelja koji je iskazao kako je upravo iznad svojih garaža u dogovoru s g. E uredio konstrukciju ravnog krova garaža položivši na nju sloj bitumenskih traka u dva sloja. Susjed ZN je trebao uraditi isto iznad svoje garaže, a slijedom čega proizlazi kako je neuređen i otvoren prostor ostao upravo iznad garaže g. ZN koji nije učinio isto glede svoje garaže.

33. Sud je na prijedlog tužene ponovio očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stranaka te je na licu mjesta saslušao svjedoke TN i AN, susjede stranaka u postupku i neposrednim opažanjem utvrdio poziciju nekretnina u vlasništvu svjedoka i sukladno navedenom ocijenio vjerodostojnost iskaza istih kao i utvrdio činjenicu faktične vlasti na predmetu spora.

34. Saslušana kao svjedok ON je pokazala na licu mjesta kako balkon od njezina stana, a koji se nalazi u susjednoj zgradi, gleda na krov garaža koje su predmet spora. Iskazala je kako se na mjestu gdje se nalaze vrata od stambenog prostora tuženice koja izlaze na terasu prije 30-40 godina bio prozor te da se posljednjih godina nalaze balkonska vrata. Iskazala je kako ne zna kako se koristio krov garaža no da je tužitelj s njom održavao krovište garaže, a da je gospođa koja je tu prije živjela bila nepokretna i boravila na njoj. Navela je kako je njezina prijateljica prije tuženice u tom stanu boravila kao podstanar te da su znali družiti na tom krovu garaža, roštiljati, odnosno da kada je išla u posjet prijateljici da je na terasu izlazila kroz taj stan, a ne pomoću ljestvi.

35. Svjedokinja GN u svom iskazu je navela kako živi u stanu na prvom katu zgrade s balkonom koji neposredno gleda na garaže no da nije poznavala stanare koji su živjeli u stanu prije tuženice. Navela je kako ih je znala viđati na terasi kao i što je viđala tuženicu kada je čistila terasu gdje je imala i cvijeće no da nikada nije vidjela tužitelja kako se koristi krovištem garaže - terasom. Na terasi je postojala ograda sa istočne i južne strane terase, cijelom dužinom triju garaža koja je bila pokrivena lozom. Nije vidjela kada su se točno izvodili građevinski radovi obzirom na to da dio godine boravi u [adresa].

36. Svjedok IN, a nakon što su mu od suda predočene fotografije koje se nalaze na listu 122, zatim slika s lokacijom 125, slika 132, slika 134, odn. izvod iz katastarskog plana 129 je iskazao kako mu je poznato sve što je prikazano na fotografijama obzirom na to da se radi o garažama koje su spojene na zgradu u kojoj živi. Doselio je tamo prije 60 godina, sa iznimkom od nekih 15-ak godina, kada nije tamo živio. Ne sjeća se točno kada je to bilo. Živi na trećem katu te zgrade i balkon od stana gleda upravo na dvorište gdje se nalaze garaže. Kada se tek doselio u zgradu, kada bi se došlo u podrum, tamo je bilo razizemlje te su postojale stepenice preko kojih se dolazilo do dvorišnog dijela gdje su se nalazile garaže. Onda se pokraj garaža nalazila štanga za klofanje tepiha te su se nalazile stepenice kojima se moglo popesti na krovove garaža te se tamo znala i sušiti roba koja se prala odn. koju su sušili stanari koji su živjeli na nižim katovima. Nakon proteka od tih 15-ak godina koliko nije živio u stanu, kada se vratio, zatekao je gospođu koja je živjela u stanu koji se nalazio u visokom prizemlju koja je bila invalid te koja je probila vrata koja su izlazila na krovište garaža te koristila to krovište jer ju je viđao vani i na istom je držala svoja kolica. Nakon nje je uselila obitelj koja je koristila to isto krovište garaža kao svoj dnevni boravak. Tamo su boravili, družili se s drugim ljudima, roštiljali te se po buci koja je dopirala sa tih garaža jasno čulo da oni koriste to krovište, prostor koji se najviše koristio je obuhvaćao nekih 2 metra od izlaza iz njihovog stana na krovišta garaža a nakon njih je u taj isti stan uselila ovdje prisutna gđa. EN. V nikada nije koristio krovišta tih garaža koliko mu je poznato jer nije cijeli dan na balkonu pa da gleda tko koristi to krovište. V je koristio garaže, no ne i krov garaža. Bio je unutar srednje garaže te bio upoznat s time da je ista propuštala te su se uhvatile i sige te je g. V napravio izolaciju unutar svoje dvije garaže, djelomično sanirao i krov, jer se još uvijek moraju napraviti određene stvari odn. radovi da bi to bilo u cijelosti sanirano. No kada su točno vršeni ti radovi vremenski, nije mu poznato. Koliko zna, g. EN nije vršila građevinske radove na krovištima tih garaža, koliko se i uspiju susresti jer im se razlikuje i radno vrijeme kada borave u zgradi, dva puta smo se vidjeli od kada je gđa. uselila. Na poseban upit pun. tužitelja koliko je često obitelj koja je živjela u stanu u visokom prizemlju koristila krovišta tih garaža, naveo je kako je iste koristila sukladno vremenskim uvjetima odn. vremenskom dobu, ljeti češće. Na poseban upit koliko garaža ima u zgradi, navodi kako se u dvorištu nalaze četiri garaže, no ove o kojima sada pričaju, na koje je napravljen izlaz na krovište, su tri garaže. Na poseban upit tko je održavao krovišta tih garaža na način da je sa istih čistio lišće, snijeg i slično, naveo je kako su to činili on i g. V zajedno, odn. svaki je čistio krovišta svojih garaža. Da li je ikada vidio gđu. EN da koristi krovišta tih garaža naveo je kako je nikada nije vidio da koristi krovišta tih garaža. Na daljnji upit pun. tužitelja da li su kada su postojale te drvene stepenice kojima se moglo pristupiti na krovove garaža postojala vrata ili rupa u ogradi navodim kako je tada postojao pristup kroz ogradu na te krovove. Na poseban upit tužitelja na koji način se moglo pristupiti krovištima tih garaža navela je kako su postojale drvene stepenice koje su se nalazile ispred zadnje odn. treće garaže u nizu odn. one najdalje od zgrade, to su najviše koristili stanari odn. žene koje su prale veš u veš-kuhinji i nosile ga sušiti na krovišta garaža. To je bilo kada je doselio u tu zgradu i slijedećih barem 10-ak godina kada sam otišao iz toga stana. Na poseban upit pun. tuženice da li se drvene stepenice i danas koriste navodi kako se one nalaze na zemlji, prepiljene su, no vidio je da su se koristile kada se vršila sanacija krovišta garaža od g. ĆN. Na poseban upit tko danas koristi krovove garaža odn. terasu naveo je kako se danas tamo nalaze lonci s biljem, a ispred stana od gđe. Gotić se nalazi stolac i stolić. Gđa. EN koristi uz sama vrata kojima se izlazi na to krovište odn. terasu tu stolicu i stolić i taj dio neposredno uz vrata. Ne znam čije je cvijeće koje se nalazi na krovovima garaža no jedini pristup krovovima tih garaža s obzirom da više nema drvenih stepenica je upravo kroz stan od gđe. EN. Da li Vam je poznato da se na krovovima garaža nalazila neka ograda poznato mu je da se tamo nalazila ograda, koja je i služila kao rukohvat da se ne bi palo sa krova te se danas nalaze i rupe u koje je ona bila utaknuta, te kroz iste ustvari i curi voda u garaže. Nije mi poznato tko je uklonio tu ogradu niti kada je to bilo. Kada ste čistili krovove garaža da li se tada nalazila tamo da ograda navodim kako sam čistio te krovove prije jedno 10 godina, te s obzirom da smo s lopatom s lakoćom bacali lišće i snijeg sa tih krovova, mislim da tada tamo nije bilo te ograde.

37. Svjedok BN je iskazao kako je najstariji po stažu stanar zgrade na adresi [adresa] te su mu poznate garaže koje su predmet ovog spora koje se nalaze u dvorišnom dijelu spojene na zgradu. Krovišta tih garaža odn. terasa je nekada bila u korištenju stanara cijele zgrade, gđe. su se penjale gore, bile su drvene stepenice te je svatko mogao na te garaže sušiti veš i klofati tepihe te se nalazio prozor na stražnjem zidu zgrade. Tek su susjedi koji su uselili u stan u kojem je sad gđa. EN od kojih je jedan bio invalid probili vrata koja su izlazila na krovišta tih garaža i stavili su ogradu. Oni su potom iznajmili stan obitelji koja je povremeno koristila krovišta tih garaža odn. terasu, napravili su klupice i stol u prvom dijelu krovišta garaža bliže stanu i taj dio su koristili. Njegov otac kao i suprug od gđe. Markite su se odrekli svojih garaža u korist g. ĆN te mu je poznato da su dvije garaže u njegovom vlasništvu. Njegov kuhinjski balkon gleda na dvorište i na te garaže no ne izlazi na njega niti ima vremena gledati tko koristi krovišta garaže i na koji način se koristi. Sjeća se da je tužitelj stavio surfing dasku na krovove garaža koju je navodno gđa. EN bacila dolje. Gđa. EN je pak na krovove garaža stavila neko cvijeće. Zna da je g. V popravljao krov garaža no koliko zna gđa. EN nije vršila na tim krovovima nikakve građevinske radove. Na poseban upit pun. tužitelja da li je na krovovima garaža postojala neka ograda i kada je to bilo naveo je kako je postojala ograda kada je tamo živjela osoba koja je bila u kolicima. Na poseban upit kako je g. V pristupao na te garaže radi popravka krova naveo je kako je gotovo siguran da su ti radovi vršeni kada je u stanu živjela obitelj koja je iznajmila stan od bivših vlasnika. Mislim da tada na krovovima garaža nije više postojala ograda te ne zna na koji način je g. V pristupio na ta krovišta, znam da su postojale određene drvene ljestve. No ne zna da li ih je koristio jer to nije vidio. Tko je u proteklom razdoblju čistio krovišta garaža od snijega ili lišća, ne zna, možda g. V možda gđa. EN. Na poseban upit tužitelja kada su žene koristile ove garaže za sušenje veša, navodim kako je to sigurno bilo prije jedno 50-ak godina. Kako se penjalo na krovove garaža navodim kako su postojale drvene stepenice, kojima se penjalo na krovove tih garaža. Na poseban upit da li je garaža prokišnjavala naveo je kako je, a pritom misli na garažu koju je moj otac ustupio g. O kao i garažu koju je susjed g. K, suprug od MN ustupio g. O. Na dodatan upit tužitelja na koji način se pristupilo krovovima garaža kada su on i sinovi popravljali krovište navodi kako ne zna, niti zna kada su vršeni ti radovi. Možda tada nisam niti stanovao na toj adresi. Na poseban upit pun. tužene kada je postavljena ograda na krovištu tih garaža naveo je kako je ograda postojala no ne zna kada je postavljena, koliko zna, danas nema te ograde. Na poseban upit da li danas stanari suše veš ili klofaju tepihe na krovovima tih garaža navodi da ne. Tko danas koristi tu terasu odn. krovove garaža, navodi kako ne zna, misli nitko. Na poseban upit s obzirom na to da ste iskazali kako ste bili pozvani na roštilj kod prijašnjih podstanara kako ste pristupili na tu terasu odn. krovove garaža naveo je kako je pristupio kroz njihov stan.

38. Svjedok CN nakon što su mu od strane suda predočene fotografije na listu 122 do 138 u svom iskazu je naveo kako prepoznaje što je prikazano na fotografijama, odn. garaže te krovište-terasu koja je prikazana na fotografijama, obzirom na to da je isti živio na adresi [adresa], do 2021., sveukupno nekih 10-ak godina. Naveo je kako su doselili u tu zgradu prije nego što je gđa EN kupila stan. Ta terasa iznad garaža prikazanih na fotografijama je bila terasa koju je koristio prijašnji vlasnik od kojeg je gđa EN kupila stan te se izlaz na tu garažu nalazio sa južne strane toga stana. Kada su radili adaptaciju stana, na 4. katu, s obzirom na to da imaju balkon koji gleda na tu terasu, često su im padale različite stvari pa ponekad i veš, kvačice, te su uvijek išli pozvoniti prijašnjim vlasnicima stana i prolaskom kroz njihov stan odn. kroz balkonska vrata bi isključivo izlazili na tu njihovu terasu kako bi mogli pokupiti stvari koje su se tamo nalazile. Prijašnje vlasnike stana su viđali kako koriste tu terasu u osobne svrhe, pa su tako tamo imali vanjski vrtni namještaj i neke ostale stvari. Nakon što je gđa EN kupila stan, nije mijenjan raspored stana, ostala su ista balkonska vrata, ista širina prolaza, ista visina, ništa nije mijenjano te je gđa EN također nastavila koristiti tu terasu. Nikada nije vidio gđu EN da bi na toj terasi vršila neke građevinske radove, jedino je vidio g. ĆN koji je uklonio ogradu koja je bila na toj terasi. Njega nikada nije vidio da bi na bilo koji način koristio tu terasu. Na poseban upit pun. tužitelja gdje se točno nalazi ta terasa o kojoj ste iskazali, iskazao je kako se nalazi na razini visokog prizemlja odn. 1. kata gdje se nalazi stan gđe. EN te se na tu terasu ima pristup isključivo iz njezinog stana, nakon što se prođu dvije stepenice i prođe se kroz balkonska vrata, terasa se nalazi u nivou toga stana. Naveo je kako se spod terase se nalaze garaže te krovovi tih garaža ustvari čine tu terasu, bilo je različitih vlasnika u toku različitog vremenskog razdoblja no trenutno su vlasnici g. V i g. ON. Na upit da li je ikada vidio g. ĆN kako čisti na tim garažama oluke, lišće, snijeg ili da vrši radove na održavanju naveo je kako ga nikada nije vidio da išta radi na tim garažama. Na poseban upit da li ste vi vidjeli da je upravo g. V uklonio ogradu o kojoj ste iskazali naveo je kako nije vidio da ju je on uklonio, jedan dan je tamo bila ograda, a drugi dan je više nije bilo, a g. V je u to vrijeme vršio funkciju upravitelja zgrade te je jedino po njegovom nalogu mogla biti uklonjena ta ograda, a i o tome se pričalo između susjeda. Da li se moglo pristupiti krovovima tih garaža iz dvorišta naveo je kako se nije moglo. Na poseban upit da li su njegovi odnosi sa g. B narušeni naveo je kako nemaju nikakav odnos. Nikada nije došlo do ikakvog fizičkog obračuna sa g. B.

39. Svjedokinja MN je u svom iskazu navela, a nakon što su joj od strane suda predočene fotografije na listu 122 do 138 spisa, kako prepoznaje što je prikazano na fotografijama, odn. garaže te krovište-terasu koja je prikazana na fotografijama, obzirom na to da ista živi na adresi [adresa], bez prekida od 1989., a na tu adresu dolazi od 1981. Navela je kako njezin balkon gleda na stranu gdje se nalaze upravo te garaže prikazane na tim fotografijama. Od kad je dolazila na tu adresu i tamo nastavila živjeti, ranih 1980-ih taj krov garaže se uopće nije koristio. U prizemlju u stanu gdje se sad nalazi gđa EN živjeli su stanari koje smo zvali djed i baka koji su bili stari i loše pokretni te su pitali stanare da li mogu prozor koji su imali i koji je gledao na garaže otvoriti kako bi imali izlaz na krovove garaža kako bi ponekad mogli izaći van, a na što su stanari pristali. O tome nije bilo nikakve papirologije već se radilo isključivo o dobrosusjedski odnosima. Baka i djed su znali izaći van i sjesti te se na taj način koristio taj izlaz. Njezin balkon se nalazi na petom katu te upravo zbog visine nije često na njega izlazila, a samim time i gledala što se dešava ispod. Kada su umrli baka i djed, na vratima se pojavilo prezime ČN, navodno se radilo o nećacima pokojnih stanara koji su iznajmljivali stan. Podstanari su znali na tom krovu garaža roštiljati, što joj je jako smetalo jer se dizao neugodan miris, a nikoga nisu za to tražili dozvolu. Kasnije je taj stan prodan gđi EN te se koristi kako se i prije koristio. Rijetko kad gleda kroz balkon no znala je vidjeti gđu EN da zalijeva cvijeće, no nije je nikada vidjela da bi izvodila neke građevinske radove. I nikada nije vidjela na krovovima tih garaža. Na upit da li zna tko su vlasnici tih garaža navela je da je g. V kupio dvije, dok je g. ON vlasnik jedne garaže, na krovovima garaža je postojala ograda u vrijeme kada su oni koristili jednu od tih garaža. Da li se moglo kroz tu ogradu pristupiti krovovima garaža s dvorišnog dijela zgrade navela je kako je ta ograda uistinu bila visoka, oko negdje 2 metra te je obuhvaćala cijelu duljinu krovišta garaža te misli da bi se teško uz pomoć ljestvi ona mogla preskočiti da bi se pristupilo na krovove garaža. Da li je postojao otvor u samoj ogradi navodim kako se ne sjećam. Da li vam je poznato tko je održavao krovove garaža na način da bi čistio snijeg, oluke, lišće navela je kako je to bio g. V koji je tada bio predstavnik stanara. U kakvom je stanju bila garaža kada ste je vi koristili navela je kako je počela prokišnjavati od kada su probijeni stupovi za ogradu koji nisu bili dobro izvedeni te se nije vodilo računa što se nalazi ispod.

40. Svjedok ZN je iskazao, a nakon što su joj od strane suda predočene fotografije na listu 122 do 138 spisa, kako prepoznaje što je prikazano na fotografijama, odn. garaže te krovište-terasu koja je prikazana na fotografijama, obzirom na to da isti živi na adresi [adresa] od 1998. te balkon njegovog stana gleda upravo na te garaže. Poznaje g. I te je upoznao i gđu EN, nije mu poznato da bi se na tim garažama izvodili neki građevinski radovi. Znao je viđati na krovovima garaža odn. na terasi cvijeće te stanare koji su tamo bili prije gđe EN koji su tamo znali sušiti veš i koristili na sličan način. Znao je na krovovima tih garaža viđati i g. I i gđu EN. Na poseban upit pun. tužitelja kada ste vidjeli g. I na krovovima tih garaža što je on točno tamo radio, naveo je kako bi znao baciti pogled kada je izašao na balkon zapaliti cigaretu te nije vidio da bi nešto posebno radio, znao se popesti da bi nešto počistio na tim krovovima te je jednako tako viđao i gđu EN koja ništa konkretno nije radila na krovovima tih garaža. Da li znate tko su vlasnici tih garaža naveo je kako su vlasnici g. V, jednim dijelom njegova supruga koja se zove ON i gđa EN. Da li vam je poznato tko je održavao krovove tih garaža naveo je kako zna da je g. V nešto radio oko krova jer mu je curilo u garažu, no da bi netko konkretno to održavao, nemam tih saznanja. Da li je bio moguć pristup krovovima tih garaža preko dvorišta naveo je kako je bio moguć pristup preko lojtre. Da li je prije postojala na tim krovovima neka ograda iskazao je kako je davno prije postojala te se tada uz pomoć lojtri pristupalo na krovove garaža preko te ograde i kroz stan koji je imao izlaz na krovove garaža. Da li se on ikad popeo na te krovove naveo je kako se znao popesti preko zida. Na poseban upit tužitelja da li je između njega i svjedoka postojao neki dogovor oko popravka krovova garaža naveo je kako su pričali o tome da su htjeli nešto napraviti te je tužitelj sanirao svoje krovište na dvjema garažama dok iznad njihove nije, jer im financijski to nije odgovaralo. Da li je vidio kada se popravljao taj krov bilo od strane njega ili pak radnika, naveo je kako je vidio kada su se te ploče preslagivale. Na poseban upit pun. tužene da li ste vidjeli g. I da bi se penjao po lojtrama kako bi pristupio na krov garaže naveo je kako ga je vidio kako koristi lojtre, da li su to bile drvene ili neke druge ne zna. Pun. tuženice čita iskaz svj. koji je dan na ročištu 3. veljače 2021. u spisu posl. br. Psp-72/18 a koji se vodi pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu između istih stranaka po tužbi ovdje tužene, gdje je svj. iskazao: "Krov iznad garaža oduvijek je bio ograđen metalnom ogradom i na isti je bilo moguće pristupiti jedino iz stana u prizemlju koji je sada u vlasništvu tužiteljice", svjedok navodi kako nisam pregledavao taj zapisnik te sigurno nije iskazao da je bilo moguće pristupiti jedino iz stana, vjerojatno sam iskazao da je bilo moguće pristupiti i iz stana. Nakon što se svjedoku čita drugi dio njegovog iskaza: "Mislim da su sporni prostor iznad garaža održavali suvlasnici garaža i suvlasnici zgrade [adresa]", naveo je kako je g. I vidio kako održava taj prostor iznad garaža ali je vidio i druge stanare koji su bili korisnici stana u visokom prizemlju kako metu taj prostor ili na drugi način održavaju.

41. Svjedokinja ENM je iskazala, a nakon što su joj od strane suda predočene fotografije na listu 122 do 138 spisa, kako prepoznaje što je prikazano na fotografijama, odn. garaže te krovište-terasu koja je prikazana na fotografijama, obzirom na to da je njen otac bio vlasnik stana koji je prodao gđi EN. Njena majka je kupila taj stan 1992. te je isti prodan gđi EN 2017., majka je iznajmljivala taj stan te su ga koristili tadašnji podstanari, a s obzirom na to da je imao izlaz na terasu koja se nalazila iznad garaža na način da su boravili na toj terasi, tamo su imali stol, stolice te je koristili i na drugi način dok joj nije poznato na koji način se koristila ta terasa nakon 2017. Da li je ikada vidjela I da bi koristio tu terasu na bilo koji način navela je kako je znala dolaziti s majkom u taj stan no njega nikada nije vidjela na toj terasi. Na poseban upit pun. tužitelja što se nalazi ispod te terase navela je kako misli da se tamo nalaze garaže ili pak ostave, ne znam u koju namjenu su korištene. Da li je Vaša obitelj bila vlasnik tih garaža navela je kako nije bila, niti zna tko su vlasnici, no sjećam se da je njima sa te terase ulazila kroz taj kamen vlaga u stan te je njen otac sudjelovao u saniranju krovova tih garaža. Ta terasa je bila vezana uz njihov stan te se morala održavati. Da li joj je poznato tko je održavao krovove tih garaža zna da je njen otac 1995. ili 1996. sudjelovao u održavanju tih krovova sa ljudima koji su bili vlasnici prostora, no nakon toga joj nije poznato. Na poseban upit tužitelja tko je sastavio oglas kojim je objavljena prodaja stana na adresi [adresa] navela je kako su ona i kolegica bile suvlasnice te agencije te su sastavile taj oglas. Zašto je u oglasu navedeno da stan ima terasu od 25 m2 koja nije u kvadraturi stana, navodim kako smo to tako navele, nisam znala točnu kvadraturu. Kada ste vi bili na krovovima tih garaža navodim kako sam još 1980. -ih godina kada smo išli u posjet teti koja je bila vlasnica prije moje majke bila na toj terasi još kao dijete. Na poseban upit pun. tužene da li je netko od stanara u zgradi koristio tu terasu navela je kako ne, koliko joj je poznato, jedino ju je koristio onaj tko je bio u stanu, niti su ikad rekli mojoj majci da bi netko drugi to koristio.

42. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je zgrada u kojoj stanuje sagrađena 1939., a da su naknadno sagrađene tri garaže kao samostalne cjeline, od kojih prve dvije garaže gledano od zgrade koristi on već 25 godina, a treću garažu koristi gospodin ON. Između stana u vlasništvu tužene i garaža nije nikada bio nikakav prolaz nego su bila dva prozora, a poznato mu je prema pričanju da je obitelj koja je tamo prije stanovala i koja je imala dijete s posebnim potrebama od jednog prozora napravila prolaz na krov triju garaža. Naveo je kako je 30 godina bio predstavnik stanara u zgradi u kojoj stanuje te da su svi stanari osim tuženice uvijek došli njemu kao predstavniku stanara kako bi ga pitali neke informacije u vezi zgrade. Nakon što je tuženica kupila stan željela je izaći na terasu no to su oduvijek bili krovovi garaža čiji je on korisnik. Naveo je kako je vodio brigu o krovu tih triju garaža, čistio snijeg, lišće, oluke. Istaknuo je kako je upozorio gospođu koja je prodavala stan te tuženicu osobno kako se na krov garaže ne može izaći jer su iste privatno vlasništvo te da je tuženica bila prevarena od strane gospođe koja je prodavala stan jer je u oglasu koji je izdan prilikom prodaje bilo navedeno kakao se prodaje stan sa terasom od 25 kvadrata, a površina tih triju garaža je 36 kvadrata. U vrijeme kad je tužiteljica kupila stan bila je mogućnost izlaska na terasu iz stana no da su se trebale upotrijebiti pomoćne stvari npr. stolica jer je razlika visine od poda do parapeta oko 60 cm. Iz katastarskog plana se može vidjeti da zgrada ima svoj katastarski broj isto kao i tri garaže koji su objekti za sebe. Zadnji podstanar koji je bio sedam osam godina prije nego je tužena kupila stan UN, potvrdio je i meni i stanarima da se krov garaža nije koristio s bilo čije strane, već samo sa njegove kada je čistio krov garaža. Krov je izuzetno curio pa sam se prihvatio posla da taj krov garaža uredim zajedno sa gospodinom ON koji je bio korisnik treće garaže. Ja sam sanirao kompletan krov na dvije garaže koje sam koristio i taj moj zahvat još uvijek nije gotov jer stupovi koji su ili postavljeni na krov sve tri garaže su bili zabijeni u beton i kroz pukotine je voda curila u garaže te da mu sada preostaje jedino da kompletnu garažu iznutra uredi i da popravi mjesta gdje su stupovi probili betonsku deku. Naveo je kako se kroz stan tuženice može izaći na krov garaža no da to nije legalan put jer se prije na krov garaža godinama uspinjalo putem fiksnih stepenica, odnosno kada su iste srušene penjalo se drvenim ljestvama. Kada sam uređivao krov garaža djelatnici koji su radili na krovu nikada nisu prolazili kroz stan tužene već su se svi penjali drvenim stepenicama. Prije nego je tužena kupila stan nitko nije koristio krovove garaža na bilo koji način, niti stanari, niti podstanari koji su bili u stanu već su samo ponekad znali izaći. Nakon što je primijetio da gospođa EN izvodi radove na krovu garaža, odnosno nakon što mu je dojavljeno da se izvode ti radovi to je odmah prijavio Ministarstvu graditeljstva, a kako su isti nastavljeni ponovio je prijavu nakon koje je gospođa EN odustala od daljnje gradnje. Smatram da su ti radovi bili vezani za potencijalnu izgradnju francuskog zimskog vrta. Zbog tih radova na garaži je nastala šteta jer još uvijek voda prodire u garažu. Naveo je kako je tužena izvodila građevinske radove i to betonažu koja je po njegovom mišljenju predstavljala početne radove izgradnje francuskog zimskog vrta. Trenutno je vidljiva jedna betonska crta gdje je gospođa EN nešto počela cementirati što ukazuje da je ona tu nešto htjela izgraditi. Radovi su izvođeni na krovu garaža u smjeru istok-zapad iznad njegove druge garaže na dijelu koji graniči sa garažom gospodina ON. Gospođa ON je par puta bila pozvana od strane bivših podstanara te da su dva ili tri puta bili zajedno na toj terasi no da to druženje nije bilo konstantno. Uslijed izvođenja građevinskih radova počela je curiti voda u sve tri garaže te je nastala šteta na plafonu garaže i sa strane po zidovima.

43. Tuženica je u svome iskazu navela kako je 2017. kupila stan koji je bio prezentiran kao stan sa terasom na južnom dijelu stana, a koju terasu je i vidjela kada je u nekoliko navrata došla pogledati stan. Iskazala je kako je živjela u blizini i znala za probleme prostora koji nisu vlasnički riješeni pa da je odmah pitala za status te terase te joj je rečeno od strane prodavatelja da koriste tu terasu cijeli niz godina, odnosno da su je koristili ljudi koji su njihovi podstanari. Navela je kako su prodavatelji 90-ih godina naslijedili taj stan od tete koja je živjela dugo vremena prije u tom stanu i koristila tu terasu te da je prijašnja vlasnica kao dijete dolazila sa roditeljima u taj stan i da su često sjedili na toj terasi i pili kavu. Iskazala je kako je čula od stanara te prodavatelja da je u predmetnom stanu još 70-ih godina živjela gospođa koja je bila u invalidskim kolicima te da je zbog nje iz stana postojala u to vrijeme rampa za izlazak na terasu te da je tada napravljena ograda na terasi koja je stajala tamo do 2018. godine kada je tu ogradu na proljeće 2018. tužitelj srušio. U vrijeme stanara koji su živjeli prije nje postojale su pomične stepenice koje su bile uklopljene u nišu koja postoji ispod vrata, a da je to iskazala i gospođa ON koja je navela da su se penjali po tim stepenicama. U trenutku kada je kupila stan postojala su balkonska vrata koja su vodila na prostor terase iz tadašnje kuhinje, sada je stavila novu stolariju ali su vrata ostala u visini kao što su i bila dok je na zapadnoj i istočnoj strani terase bila ograda visine do 120 centimetara, a na južnoj oko minimalno do 2 i pol metra do 3 visine. S obzirom na to da je popravljala ogradu zna točno o kojim visinama se radilo. Iskazala je kako se nije javila tužitelju, koji je bio predstavnik stanara, prije kupnje stana jer da to nije bila njena obaveza niti potreba već mu se javila u vrijeme kada su počinjali građevinski radovi kako bi raspravili određene otvorene stavke. Kada je mijenjala plinske instalacije u stanu trebalo je obnoviti i dimnjak te da je prema međuvlasničkom ugovoru sanacija treba biti plaćena iz pričuve zgrade te s obzirom na to da je tužitelj taj njen zahtjev odbio, našla se s tužiteljem koji joj je rekao da je taj prostor, ta terasa njegova, da nije riješio neke papire ali da bi mu ona trebala plaćati naknadu. Navela je kako je zbog tužitelja imala problema sa stanarima zgrade obzirom na to da je prezentirana kao osoba koja je zauzela zajednički dio zgrade te je sazvala sastanak stanara da sazna o čemu se tu radi. U nekoliko navrata je pisala tužitelju i molila ga za mirno rješenje spora, a na što se on oglušio te je u međuvremenu počeo donositi na terasu dasku za jedrenje. Radilo se o velikom predmetu koji je donio u dva navrata na terasu da bi obilježio svoj prostor. Iskazala je kako je kupila stan u proljeće 2017., da su radovi počeli u svibnju 2017. trajali do studenog 2017., da se uselila polovicom studenog 2017., a prvi put je daska donesena na terasu u početkom siječnja 2018. Nakon što je na Valentinovo 2018. postavljena po drugi put daska ja sam osobno sa jednim od radnika koji su nešto došli popraviti spustila užetom tu dasku u dvorište. U zemljišnim knjigama tužitelj u tom trenutku nije bio upisan kao suvlasnik tih garaža, a posebno nije bila spomenuta terasa kao neki njegov dio. Pozivala ga je da dostavi dokumentaciju kojom bi dokazao da je vlasnik kao što je tvrdio ali nije bilo nikakve reakcije. U međuvremenu je upoznala susjede koji su rekli da su prijašnji stanari normalno izlazili na terasu, da su koristili taj prostor, imali suncobran dok je prilikom kupnje stana na terasi bila garnitura za sjedenje napravljena od paleta od bivših stanara, ostale su tegle sa cvijećem, stalci za cvijeće, uže za sušenje rublja je bilo rastegnuto između istočne i zapadne terase ograde. Kada je kupila stan izgledalo je kao da se terasa koristila, te je po useljenju nastavila koristiti tu terasu. Prvo su je koristili radnici za ostavljanje stvari prilikom izvođenja radova, vani su ostavljali svoje stvari, jeli. U odnosu na stvari koje su se u tom trenutku nalazile na terasi gosp. V je protiv mene pokrenuo spor tvrdeći da sam ukrala tri palete, dvije lopate, grablje, plinsku lampu te da sam mu uništila tu dasku za jedrenje. Taj spor je pravomoćno završen. Iskazala je kako je u veljači 2018. dala popraviti ogradu koja je imala rupu na jugozapadnom dijelu jer je falio jedan blok koji se nalazio na terasi, za koji se utvrdilo da je bio izrezan kada je tužitelj izvodio radove na terasi koje je spomenuo u iskazu, a što je bilo dvije ili tri godine prije nego što je kupila stan i to sve kako ne bi tužitelj mogao unijeti dasku unutra. U travnju 2018. je donijela svoje cvijeće na terasu iz zgrade gdje sam prije živjela, i nakon toga je odlučila popraviti i rupu u površinskom popločenju terase. Navela je kako je terasa popločena betonskim pločama širine cca 40 sa 40 cm te da je u zadnjem dijelu terase je bila rupa u površinskom popločenju, nije bila do betona iz koje je rasla trava. Kasnije je saznala da je rupa nastala kada je tužitelj izvodio radove na terasi koji nisu završeni kako bi nalagala struka. Angažirala je građevinskog inženjera, tvrtku koja je specijalizirana za hidroizolacije te joj je on objasnio da je do problema došlo zato što je netko radio zamjenu hidroizolacije, a koristio je drugačiju tehniku nego što je postojala prije. Ranija sanacija krova i terase bila je vršena 1992. kada su radove financirali tadašnji korisnici garaža i gospodin ČN koji je bio vlasnik stana čiji je sada ona vlasnik jer je tada postojala terasa. Kao tehniku su koristili samo pijesak, bila je ljepenka i na nju je stavljen pijesak, a na pijesak su stavljene ploče. Kada je tužitelj kasnije radio radove na sjevernijem dijelu terase onda je osim pijeska stavio plastične podloge i zapravo je išao pijesak, plastična podloga pa ploča te kada je sa svojim radovima došao do spoja on to nije mogao spojiti jer su bile različite razine te ploče. Inženjer joj je predložio da stavi podlogu koja bi to iznivelirala i nakon toga betonski esih koji bi to povezao, a da ništa nije betonirala. Na fotografijama u spisu je vidljivo da je na različitim dijelovima različito popločenje te da se vidi da su različiti radovi. Radovi su izvršeni 18.4.2018. u potpunosti te to nije bio nikakav početak nekih većih građevinskih radova. Tužitelj je pozvao policiju na dan kada su radovi bili gotovi te su radnici bili na odlasku. U nekoliko sam navrata strogo demantirala izjavu da namjeravam graditi zimski vrt preko površine tih garaža. Dio gdje je izliven beton nalazi se iznad treće garaže koju koristi obitelj ON jer je kupila traku i mjerila na sve moguće načine.

44. Tužena je protiv tuženika 25.05.2018. podnijela tužbu pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu zbog smetanja posjeda koji postupak se vodio pod posl. br. Psp-72/2018. Iz preslike tužbe podnesene u navedenom predmetu proizlazi kako tužena traži od suda da rješenjem utvrdi kako je ovdje tužitelj smetao tuženu u posljednjem mirnom posjedu terase i zaštitne ograde u prizemlju s južne strane zgrade u [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na način da je 30.04.2018. srušio i uklonio željeznu ogradu koja ograđuje terasu na južnoj strani zgrade te da se tuženiku naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da ponovno postavi željeznu ogradu te da mu se zabrani svako takvo i slično uznemiravanja posjeda tužiteljice.

45. Kako je tuženica u odgovoru na tužbu istaknula prigovor prekluzije prava tužitelja na podnošenje posjedovne zaštite prvotno je valjalo utvrditi da li je tužba podnesena pravovremeno, u skladu s odredbom čl. 21. st. 2. ZV-a.

46. Sukladno članku 21. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

47. Tužitelji u tužbi tvrdi da se sam čin smetanja dogodio 18. travnja 2018., kada su po nalogu tužene vršeni građevinski radovi na garažama koji su prestali dolaskom policije te su prijavljeni Ministarstvu graditeljstva – Upravi za inspekcije 04. svibnja 2018. koji datum je naznačen u samom tužbenom zahtjevu za utvrđenje datuma čina smetanja. Predmetna tužba podnesena je 10. svibnja 2018. godine. Prema dokumentaciji, na koju se tužitelj pozvao u tužbi i to konkretno na Policijsko izvješće o događaju od 02. svibnja 2018. godine (list 22 spisa) iz istog proizlazi, da su policijski službenici V. Policijske postaje Zagreb postupali po dojavi tužitelja koji je naveo da susjeda bespravno izvodi građevinske radove te da je dolaskom na adresu zatečen tužitelj koji je izjavio da nekakvi radnici izvode građevinske radove na krovu tri garaže koje su međusobno spojene, a nalaze se u dvorištu zgrade. Tuženica je u svome iskazu navela kako su radovi započeli i da su izvršeni isti dan, 18. travnja 2018. te da to nije bio nikakav početak nekih većih građevinskih radova. Stoga kako je tužba podnesena dana 10. svibnja 2018., a prema navodima tužitelja kao i same tuženice da su građevinski radovi započeli 18. travnja 2020. sud je ocijenio kako je tužba tužitelja pravovremena obzirom na to da je podnesena u roku od 30 dana od tužiteljevog saznanja za čin navodnog smetanja i počinitelja.

48. Da je tuženica bila u posljednjem mirnom posjedu krova garaža koji je koristila kao svoju terasu, potvrdili su saslušani svjedoci, nesrodni, nepristrani, koji su susjedi prijeporne nekretnine.

49. Svjedoci KN, BN, CN, MN, ENM kao susjedi stranaka koje su imale mogućnost neposrednog opažanja predmeta spora te osobe koje su pak neposrednim opažanjem crpili saznanja, jasno su, logično, uvjerljivo i suglasno iskazale u bitnom da se krovište garaža koristilo od strane tuženice, prijašnjih vlasnika kao i osoba koje su prije tuženice bile u najmu stana koji je u vlasništvu tuženice, kao terasa na kojoj se aktivno boravilo i družilo te da su isti godinama na opisan način izvršavali faktičnu vlast na krovovima garaža. U tom dijelu iskazi tih svjedoka suglasni su iskazima tuženice, te su logični i životno uvjerljivi te je stoga istima sud poklonio vjeru. Činjenicu da je posjedovne čine na predmetnoj terasi vršila tužiteljica, a prije nje raniji vlasnici i korisnici stana u prizemlju bez da im je to ikada netko osporavao, te da je pristup na predmetnu terasu moguć isključivo iz stana u prizemlju, koji je u vlasništvu tužiteljice, potvrdili su u svojim iskazima i svjedoci ZN, BN i ON.

50. Pa je tako svjedokinja KN u svom iskazu navela kako je znala viđati stanare koji su živjeli u stanu prije tuženice na terasi jednako kao što je viđala tuženicu kada je čistila terasu gdje je imala i cvijeće no da nikada nije vidjela tužitelja kako se koristi krovištem garaže - terasom. Na terasi je postojala ograda sa istočne i južne strane terase, cijelom dužinom triju garaža koja je bila pokrivena lozom. Svjedokinja ON je iskazala kako je gospođa koja je tu prije živjela bila nepokretna i boravila na terasi, njezina prijateljica prije tuženice u tom stanu boravila kao podstanar te da su znali družiti na tom krovu garaža, roštiljati, odnosno da kada je išla u posjet prijateljici da je na terasu izlazila kroz taj stan, a ne pomoću ljestvi. Svjedok IN je iskazao kako je gospođa koja je živjela u stanu koji se nalazio u visokom prizemlju koja je bila invalid probila vrata koja su izlazila na krovište garaža te koristila to krovište jer ju je viđao vani i na istom je držala svoja kolica. Nakon nje je uselila obitelj koja je koristila to isto krovište garaža kao svoj dnevni boravak. Tamo su boravili, družili se s drugim ljudima, roštiljali te se po buci koja je dopirala sa tih garaža jasno čulo da oni koriste to krovište, a nakon njih je u taj isti stan uselila ovdje prisutna gđa. EN. V nikada nije koristio krovišta tih garaža, V je koristio garaže, no ne i krov garaža. Danas tamo nalaze lonci s biljem, a ispred stana od gđe. Gotić se nalazi stolac i stolić te je pristup krovovima tih garaža s obzirom da više nema drvenih stepenica upravo kroz stan od gđe. EN. BN je iskazao kako su susjedi koji su uselili u stan u kojem je sad gđa. EN od kojih je jedan bio invalid probili vrata koja su izlazila na krovišta tih garaža i stavili su ogradu. Oni su potom iznajmili stan obitelji koja je povremeno koristila krovišta tih garaža odn. terasu, napravili su klupice i stol u prvom dijelu krovišta. Sjeća se da je tužitelj stavio surfing dasku na krovove garaža koju je navodno gđa. EN bacila dolje. Gđa. EN je pak na krovove garaža stavila neko cvijeće. Svjedok CN je iskazao kako je terasa iznad garaža prikazanih na fotografijama bila terasa koju je koristio prijašnji vlasnik od kojeg je gđa EN kupila stan te se izlaz na tu garažu nalazio sa južne strane toga stana. Kada su radili adaptaciju stana, na 4. katu, s obzirom na to da imaju balkon koji gleda na tu terasu, često su im padale različite stvari pa ponekad i veš, kvačice, te su uvijek išli pozvoniti prijašnjim vlasnicima stana i prolaskom kroz njihov stan odn. kroz balkonska vrata bi isključivo izlazili na tu njihovu terasu kako bi mogli pokupiti stvari koje su se tamo nalazile. Prijašnje vlasnike stana su viđali kako koriste tu terasu u osobne svrhe, pa su tako tamo imali vanjski vrtni namještaj i neke ostale stvari. Nakon što je gđa EN kupila stan, nije mijenjan raspored stana, ostala su ista balkonska vrata, ista širina prolaza, ista visina, ništa nije mijenjano te je gđa EN također nastavila koristiti tu terasu. Nikada nije vidio gđu EN da bi na toj terasi vršila neke građevinske radove, jedino je vidio g. I koji je uklonio ogradu koja je bila na toj terasi i njega nikada nije vidio da bi na bilo koji način koristio tu terasu pri čemu misli na terasu koja se nalazi na razini visokog prizemlja odn. 1. kata gdje se nalazi stan gđe. EN te se na tu terasu ima pristup isključivo iz njezinog stana, nakon što se prođu dvije stepenice i prođe se kroz balkonska vrata, terasa se nalazi u nivou toga stana. Svjedokinja MN je iskazala kako su podstanari koji su živjeli u stanju gdje je sada tužena znali na tom krovu garaža roštiljati, što joj je jako smetalo jer se dizao neugodan miris, kasnije je taj stan prodan gđi EN te se koristi kako se i prije koristio. Znala je vidjeti gđu EN da zalijeva cvijeće, no nije je nikada vidjela da bi izvodila neke građevinske radove, a I nikada nije vidjela na krovovima tih garaža. Svjedokinja ENM je iskazala kako je na tu adresu dolazila od njen otac bio vlasnik stana koji je prodao gđi EN. Njena majka je kupila taj stan 1992. te je isti prodan gđi EN 2017., majka je iznajmljivala taj stan te su ga koristili tadašnji podstanari, a s obzirom na to da je imao izlaz na terasu koja se nalazila iznad garaža na način da su boravili na toj terasi, tamo su imali stol, stolice te je koristili i na drugi način dok joj nije poznato na koji način se koristila ta terasa nakon 2017., tužitelja nikad nije vidjela da koristi tu terasu.

51. Iz suglasnih iskaza svjedoka KN, ŠN i ENM nedvojbeno proizlazi da predmetna terasa koja se nalazi s južne strane zgrade predstavlja sastavni dio stana u prizemlju zgrade koji je u vlasništvu tužiteljice, da je pristup na predmetnu terasu moguć isključivo iz stana u prizemlju koji je u vlasništvu tužiteljice, te da je predmetnu terasu koristila tužiteljica, a prije nje raniji vlasnici i korisnici stana u prizemlju na način da su na terasi držali cvijeće, sušili rublje, sjedili i pekli roštilj. Osim toga, činjenicu da je pristup na predmetnu terasu moguć jedino iz stana u prizemlju koji je sada u vlasništvu tužiteljice, da je tužiteljica nakon što je kupila stan u prizemlju koristila krov iznad garaža kao terasu i na istoj drži cvijeće i suši rublje, kao i da su prijašnji stanari stana u prizemlju sporni prostor koristili za sušenje rublja i znali su tamo napraviti roštilj, potvrdili su u svom iskazima i svjedoci ZN, BN i ON. Isto tako, nelogično je i neuvjerljivo da svjedok IN, koji živi u stanu na III. katu predmetne zgrade unazad 55 godina, tužiteljicu nikada nije vidio na predmetnoj terasi i nije mu poznato tko održava cvijeće koje se sada nalazi na mjestu prijepora, te da je na krovu iznad garaža viđao samo tuženika i to kada je popravljao krov iznad garaža, ali se sjeća da je prije tužiteljice u stanu u prizemlju živjela invalidna osoba i koristila to krovište jer ju je viđao vani i na istom je držala svoja kolica te da je nakon nje uselila obitelj koja je koristila to isto krovište garaža kao svoj dnevni boravak. Tamo su boravili, družili se s drugim ljudima, roštiljali.

52. Svjedoci KN, IN, CN, MN su suglasno iskazali kako nikada nisu vidjeli tužitelja da bi se koristio spornom terasom.

53. Utvrđenim proizlazi da je tužitelj samo ponekad dolazio na terasu da bi počistio oluke, lišće jer tako proizlazi iz iskaza ON i IN dok je svjedok ZN iskazao kako je tužitelj sanirao krovište na dvjema garažama dok iznad njihove nije, jer im financijski to nije odgovaralo te da su ti radovi vršeni u vrijeme kada tužena nije bila vlasnica stana i koristila terasu.

54. Uspoređujući i cijeneći iskaze stranaka, sud iskaz tužiteljice cijeni kao iskren i uvjerljiv, a njezine navode potvrdili su i saslušani svjedoci. Nasuprot tome, sud nije prihvatio iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da nikada nije vidio da bi netko od stanara stana u prizemlju sušio rublje na terasi, te da nikada nije vidio da bi bilo tko od vlasnika ili korisnika stana u prizemlju koristio predmetnu terasu osim FN i njegove obitelji. Ovo stoga jer iz iskaza svjedoka KN, DN, ENM, ZN, BN i ON nedvojbeno proizlazi da je predmetnu terasu koristila tužiteljica, a prije nje raniji vlasnici i korisnici stana u prizemlju na način da su na terasi držali cvijeće, sušili rublje, sjedili i ponekad pekli roštilj.

55. Dakle, tužena je od strane prijašnjeg vlasnika stana prilikom uvođenja u posjed stana, istovremeno uvedena i u posjed terase na kojoj se posjed izvršavao kako od prodavatelja tako i od osoba koji su bili vlasnici ili koristili stan prije njega kao da je sastavni dio tog stana koji pripada tom stanu te je tužiteljica nakon što je uvedena u posjed nastavila koristiti terasu kao što su je koristili i prijašnji vlasnici. Naime, iz fotografija koje prileže spisu (list 70-74 spisa) vidljiv je izlaz na terasu iz stana tužiteljice (a što je utvrđeno i očevidom na licu mjesta da se radi o jedinom izlazu na terasu), vidljivo je kako se na terasi sušilo rublje, odlagale stvari, uzgajalo cvijeće, odnosno vidljivo je prema stvarima i cvijeću koje se tamo nalaze da se krov tri garaže, koji krov je popločen i bio ograđen željeznom ogradom (što je vidljivo iz fotografije na listu 71 spisa), koristi kao terasa, tako da sud nije prihvatio istinitima suprotne tvrdnje tužitelja i dijela saslušanih svjedoka. Ocjenom istinitosti iskaza tužene i prethodno navedenih svjedoka, sud je utvrdio da su i prethodni vlasnici i korisnici stana tužiteljice koristili krov garaža kao terasu, a da je od kupnje stana sa posjedom terase nastavila i tužiteljica. Sud nije ocijenio istinitim iskaz tuženika da je on u posjedu te terase, iako se na istu moglo, osim iz stana tužiteljice, pristupiti i iz dvorišta ljestvama kroz postojeći otvor u ogradi terase, te bez obzira što je moguće da je tuženik ponekad čistio terasu od lišća i snijega, a što je radio vjerojatno zbog zaštite od prodora vlage u njegovu garažu kako je i rekao jer posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno.

56. Odredbom iz čl. 27. ZV-a propisano je da tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć) (st. 1.), a ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.

57. Iz navedene odredbe proizlazi da je samopomoć dopuštena u rokovima u kojima je posjed ovlašteno štiti sudskim putem. Temeljem izvedenih dokaza, iskaza tuženice koji je dijelom i potvrđen činjeničnim navodima tužbe, ujedno je utvrđeno kako se tuženica poslužila institutom samopomoći predviđenim člankom 27. ZV-a, kada je tuženikove stvari, konkretno dasku za surfanje koju je on odložio na predmetnoj terasi u dva navrata dana 5. i 23. siječnja 2018., uklonila sa terase, o čemu je obaviještena i policija te se u spisu nalaze zapisnici o uredovanju policijskih službenika. Dakle, navedenim postupanjem tužiteljice se u smislu odredbe članka 27. stavak 1. ZV-a smatra da je ona putem dopuštene samopomoći zaštitila svoj posjed stvari, a budući nema dokaza da je od tada pa do dana izvršenja čina smetanja posjeda 30. travnja 2018. tuženik na bilo koji način koristio predmetnu terasu, u posljednjem mirnom posjedu terase prije smetanja posjeda bila tužena.

58. Stoga, imajući u vidu sve naprijed izloženo, utvrđeno je da tužitelj nije uspio dokazati da se nalazio u posljednjem stanju mirnog posjeda, slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja da je isti samovlasno smetan u posjedu predmetnih nekretnina po tuženoj valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

59. Budući da je tuženica u cijelosti uspjela u sporu to je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a tuženici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu sa zatraženim troškovnikom, i to jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200 bodova (Tbr. 7/2Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN br. 136/23), što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 Eur sukladno važećoj Tarifi te uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 398,17 EUR. Nadalje, priznat je kao osnovan trošak predujma za očevid u iznosu od 49,48 EUR, tako da je tužiteljici sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 447,65 Eur.

60. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke rješenja.

U Sesvetama 17. siječnja 2025.

Sudac

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana obavljene dostave ove presude (čl. 335. st. 6., 7., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun tužitelja

-pun tuženika