REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-481/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Ivane Bilušić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Jelene Busija kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog FČ, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.
– ispravak – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi osuđenog FČ, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu od 29. studenog 2024. broj Kv- 172/2024-113 (K-114/2018), u sjednici održanoj 17. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba osuđenog FČ kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem, na temelju članka 498. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.), odbijen je zahtjev osuđenika za obnovu kaznenog postupka, podnesen na temelju članka 498. stavka 1. točke 4. ZKP/08.
1.1. Kazneni postupak, za koji se traži obnova, okončan je pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu od 23. lipnja 2021. broj K-114/2018-56 i presuda Županijskog suda u Puli – Pola od 30. studenog 2022. broj Kž-389/2021-7. Ovom pravomoćnom presudom je FČ proglašen krivim zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, iz članka 227. stavka 3. KZ/11., te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci, a na temelju članka 57. stavka 1. KZ/11. mu je izrečena djelomična uvjetna osuda, tako da se od kazne na koju je osuđen izvršava devet mjeseci, dok se dio kazne u trajanju devet mjeseci neće izvršiti ako optuženik za vrijeme tri godine ne počini novo kazneno djelo. Istom presudom, primjenom članka 72. KZ/11., osuđeniku je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija, u trajanju dvije godine.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio osuđeni FČ putem branitelja Veljka Miljevića, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Miljević i partneri j.t.d. iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom pobijano rješenje preinačiti i prihvatiti zahtjev osuđenika te presudom preinačiti pravomoćnu presudu izricanjem blaže kazne, odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
3. Spis je, sukladno članku 474. stavku 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba je neosnovana.
5. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.
5.1. Napominje se žalitelju kako odredbom članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. nije predviđena bitna povreda odredaba kaznenog postupka u obliku "izreka se ne može ispitati", kako se to u žalbi prigovara. U izreci rješenja je jasno označena zakonska osnova odbijanja zahtjeva, na temelju članka 498. stavka 5. ZKP/08., kojom odredbom je izričito propisano da se u konkretnom slučaju zahtjev za obnovu odbija rješenjem. Time što se u izreci ne navodi da se zahtjev odbija "kao neosnovan" (što ne slijedi niti iz citirane zakonske odredbe), a navedeno je pod točkom 4. obrazloženja, na čini izreku proturječnom razlozima. Isto tako, sud prvog stupnja je, u pogledu odlučnih činjenica, označio razloge na kojima se zasniva izreka rješenja. Za odluku su dani jasni, određeni i valjani razlozi, koji nisu niti paušalni niti arbitrarni, a nezadovoljstvo žalitelja izloženim razlozima i ocjenom kvalitete novih okolnosti istaknutih u zahtjevu, ne opravdava istaknutu bitnu povredu.
6. Nasuprot daljnjim tvrdnjama žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kako okolnosti koje se navode u zahtjevu u jednom dijelu nisu nove, a u drugom segmentu nemaju takav značaj da bi, očito, dovele do izricanja blaže kazne.
7. Prvostupanjski sud se pravilno pozvao na odredbu članka 498. stavka 1. točke 4. ZKP/08., prema kojoj se pravomoćna presuda može preinačiti bez obnove kaznenog postupka ako se nakon pravomoćnosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kada se izricala presuda ili sud za njih nije znao iako su postojale, a one bi očito dovele do blaže osude.
7.1. Iz pravomoćne presude je razvidno da je, prilikom odmjeravanja kazne osuđeniku, uz njegovu dotadašnju neosuđivanost, životnu dob, osobne prilike te obiteljski status, odnosno njegovo očinstvo dvoje maloljetne djece, olakotnim ocijenjena i okolnost da je u prometnoj nesreći koju je izazvao i sam zadobio teške tjelesne ozljede, među ostalim, u vidu nagnječenja mekih tkiva desnog koljena i susjednih dijelova natkoljenice i potkoljenice, nagnječenje koštanog tkiva s unutarnjom ozljedom desnog koljena i rane razderotine lijeve potkoljenice. Županijski sud u Puli - Pola je, kao sud drugog stupnja, procijenio da su sve navedene olakotne okolnosti pravilno ocijenjene prilikom izbora vrste i mjere kazne na koju je osuđenik osuđen.
7.2. Isto tako, premda se prvostupanjski sud posebno ne osvrće na istaknutu osuđenikovu skrb o dvoje maloljetne djece, ovo nije bilo od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja. Naime, kako je već navedeno, osuđenikovo očinstvo dvoje maloljetne djece je osuđeniku već ocijenjeno olakotnim u pravomoćnoj presudi. Pri tomu se napominje žalitelju kako se očinstvo djece, samo po sebi, ne označava olakotnim pukim automatizmom, nego zbog svojstva koje mu je imanentno, u smislu ispunjavanja roditeljske dužnosti skrbi i brige o vlastitoj maloljetnoj djeci. Stoga je neosnovano žaliteljevo upiranje na ovu okolnost kao novu okolnost koja bi dovela do blaže osude.
8. Nadalje, okolnost koju navodi žalitelj, koja se pojavila nakon pravomoćnosti presude, a to je zdravstveno stanje osuđenikovog oca i supruge, treba promatrati kako u kontekstu utvrđene kriminalne aktivnosti osuđenika, tako i ranije utvrđenih olakotnih okolnosti i odmjerene kazne.
8.1. Sud prvog stupnja je pravilno vrednovao sadržaj medicinske dokumentacije na ime osuđenikovog oca i supruge, dostavljene uz zahtjev osuđenika. U dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji jasno su sadržana izvješća o zdravstvenim prilikama osuđenikovog oca i osuđenikove supruge, pa nije u pravu osuđenik kada tvrdi da je sud prvog stupnja trebao zatražiti ta izvješća. Naime, prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, ocjenjujući kao olakotnu okolnost zdravstveno stanje osoba na koje se poziva podnositelj zahtjeva, sud u pravilu ne provodi medicinska vještačenja i ne potražuje posebna zdravstvena izvješća. Sud ocjenjuje radi li se o okolnostima koje bi mogle utjecati na odluku o kazni prema dostupnim podacima i na temelju znanja i iskustva kojima raspolaže. Isto tako, ako je žalitelj raspolagao nekom dodatnom dokumentacijom, koju je smatrao relevantnom, tada ju je trebao dostaviti sudu.
8.2. Pravilno je prvostupanjski sud imao u vidu dijagnosticirane bolesti i izvješća o rezultatima liječenja, prema kojima je osuđenikovom ocu, pored terapije medikamentima, ordinirana redovita kontrola, nakon što je u ožujku 2024., zbog pretrpljenog akutnog moždanog udara, bio hospitaliziran u Kliničkoj bolnici "Sveti Duh", od kuda je šesti dan otpušten u poboljšanom stanju, samostalno pokretan i održanog kontakta, s preporukom nastavka stacionarne rehabilitacije, a prema potrebi ambulantno po mjestu stanovanja. Prvostupanjski sud je pravilno uočio da je iz otpusnog pisma razvidno kako je sve anamnestičke podatke prilikom hospitalizacije dala supruga osuđenikovog oca, iz čega logično slijedi da je ona ta koja osuđenikovom ocu daje neposrednu podršku i pruža pomoć.
8.2.1. Isto tako, sud prvog stupnja je pravilno ocijenio važnost i težinu oboljenja supruge osuđenika, uzevši u obzir da joj je u studenom 2022., nakon zaprimanja zbog optičkog neuritisa desnog oka, dijagnosticirana multipla skleroza, a nakon učinjenih pretraga i poduzete kortikosteroidne terapije je utvrđeno djelomično oporavljanje, te joj je ordinirana daljnja terapija lijekovima u dnevnoj bolnici i kontrolni pregled oftalmologa. Pri tomu, iz dokumentacije dostavljene uz žalbu osuđenika je vidljivo da je osuđenikovoj supruzi preporučeno nastaviti kontrole kod neurologa, a u oftalmološkoj ambulanti za jednu godinu, kao i nastavak vježbi naučenih u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, od kuda je opuštena u subjektivno boljem stanju, bez konstantnih bolova, koji se javljaju tek periodično u danu, s preporukom doziranja dnevnih aktivnosti, uz naputak za provođenje balneorehabilitacije jednom godišnje.
8.3. Međutim, iako zdravstvene poteškoće osuđenikovog oca i supruge, objektivno, doista nisu beznačajne, ipak nisu tako teške da bi se zbog njih, sve da su i postojale u vrijeme donošenja presude, očito izrekla još blaža kazna od izrečene. Pored toga, ističe se žalitelju kako je notorna dužnost osuđenika da se brine i pomaže kako bolesnom ocu, tako i oboljeloj supruzi.
8.4. Zato je pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako okolnosti koje osuđenik ističe u zahtjevu nisu takvog značaja i kvalitete da bi, u smislu članka 498. stavka 1. točke 4. ZKP/08., očito dovele do blaže kazne.
9. Uz navedeno, ističe se žalitelju kako je osuđeniku, u slučaju njegovog oboljenja od teške akutne bolesti ili znatnog pogoršanja kronične bolesti, za koje ne bi bilo uvjeta za liječenje u zatvorskom sustavu, odnosno u slučaju teške bolesti člana obitelji kojem je potrebno osigurati trajniju skrb, otvorena mogućnost podnošenja molbe za molbe za prekid izdržavanje kazne zatvora, sukladno relevantnim odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora ("Narodne novine" broj 14/21.), koju mogućnost je osuđenik i do sada kontinuirano koristio, još od rujna 2023.
10. Budući da ispitivanjem prvostupanjskog rješenja nisu nađene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Velika Gorica, 17. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
